Munteanu: Neće biti mira u Evropi ako Rusija osvoji Ukrajinu

Neće biti slobode niti mira u Evropi ako Rusija osvoji Ukrajinu i osjeti da je neće niko spriječiti u nastavku njene ekspanzionističke politike prema teritorijama koje su bile dio Sovjetskog saveza ili Ruskog carstva i zato se mir može osigurati samo potpunim oslobađanjem Ukrajine i integracijom slabih susjeda Rusije u zapadnjačke saveze, smatra Igor Munteanu, diplomata i vanjskopolitički stručnjak.

Munteanu je zastupnik u Parlamentu Moldavije, a ranije je bio ambasador ove istočnoevropske države u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Meksiku. Na Fakultetu ekonomskih studija u moldavskoj prijestolnici Kišinjevu predaje predmete javne politike i političke administracije.

U razgovoru za Al Jazeeru ističe neophodnost integracije ove države u euroatlantske saveze, te konstatira kako je Moldavija na udaru malignog hibridnog rata i ruskog utjecaja u regiji Transnjistrija za koju neki stručnjaci smatraju da bi mogla biti naredno žarište ekspanzionističke politike Moskve.

• Kako komentirate odluku proruske separatističke uprave u regiji Transnjistrija (Pridnjestrovlje) da pozivom na vojnu spremnost stanovništva odgovore na poreze za uvoz i izvoz koje je sa prvim danom 2024. uvela Moldavija?

– Prije svega, moram nešto jasno istaći: Moldavija je suverena i nezavisna država koja je 14. decembra priznata kao država koja može početi pristupne pregovore sa Evropskom unijom. To znači da će moldavske vlasti imati intenzivne i složene razgovore sa timom pregovarača EU-a o sva 34 poglavlja pristupanja Uniji. Ovaj proces će trajati nekoliko godina, možda i deceniju, ali nagrada je članstvo u EU koju obični građani Moldavije jako cijene.

Moldavija se mora sukobiti sa svim domaćim problemima, bilo da su politički ili ekonomski, prije negoli bude prihvaćena kao pravi partner EU-a. U skladu sa time, rješavanje dugoročnih problema nelegalne trgovine iz odbjegle regije Transnjistrija i provođenje svih neophodnih obaveza prema Uniji je od najvećeg prioriteta.

Drugo, ranije spomenuti porezi na uvoze i izvoze su izmjene i amandmani na Porezni zakon Republike Moldavije koji je usvojen prije tri godine. Kompanije iz Transnjistrije, kao i nepriznate vlasti regije, imali su dovoljno vremena da usvoje najavljene promjene i racionalno iskoriste vrijeme do najavljenih amandmana.

Transnjistrija je složen splet raznih aktera i utjecaja. Veliki dio poslovne zajednice se raduje mirnoj integraciji u ustavni jedinstveni prostor Moldavije, dok posebna grupa operativaca ruskih agencija FSB i GRU i dalje ima veliki utjecaj nad donositeljima odluka u regiji i odbacuju integraciju, te koriste međunacionalne probleme. Oni koriste regiju kao crnu rupu kako bi završavali sumnjive poslovne dogovore, a istovremeno manipuliraju raznim scenarijima o mogućoj eskalaciji rata.

• Krajem godine je Moldavija najavila skore vojne vježbe, a premijer Dorin Recean je rekao kako država treba novi protuzračni sistem kako bi se ‘suprotstavila Rusiji’. Postoje li znakovi kako bi moglo doći do eskalacije situacije između Kišinjeva i Moskve?

– Moldavija ima svoju vojsku i neutralni stav. Ipak, uprkos ustavnim odredbama za neutralnost, Rusija je odlučila održavati značajno prisustvo vojnih kontingenata na njenoj teritoriji pod krinkom Operacije ruskih mirotvoraca, kao i GOTR-a (Privremena grupacija ruskih jedinica) koji djeluju bez mandata i odobrenja državnih vlasti.

Na samitu OSCE-a u Istanbulu 1999. godine, Rusija je pristala bezuvjetno povući svoje jedinice, ali dolaskom na vlast Vladimira Putina, ovaj politički sporazum je postao suvišan i uskoro je odbačen. Po svom Ustavu, Moldavija se ne može svrstati uz neku državu zbog rata, ali može imati saradničke akcije kako bi ojačala svoje odbrambene kapacitete, na primjer kroz individualnu partnersku saradnju sa NATO-om (IPAP).

Sa eskalacijom ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, moldavski građani stalno poručuju vladajućoj stranci da (kao prvo) promijeni odredbe države o neutralnosti, te da (kao drugo) traži dodatnu podršku partnera kako bi ojačali odbranu, uključujući nove protuzračne sisteme. Oni se čine skupim, ali su nezamjenjivi. Moldavija trenutno dobija tek neke radare i jako se oslanja na kapacitete susjeda kako bi se suočila sa potencijalnim prijetnjama.

Što se tiče brige i znakova eskalacije neprijateljstava sa Rusijom – nema nikakve želje da se potaknu neprijateljske akcije Rusije. Također, ne možemo trgovati sa svojim pravima da slobodno biramo svoje političke veze, pošto želimo postati članica EU-a, za bilo koji drugi oblik vojnog ili političkog protektorata koji bi Rusija željela predložiti ili nametnuti Moldaviji.

Zbog očitih razloga, Moldavija će zaštititi svoje stanovnike, ustavne vlasti, prava i slobode, te uraditi sve što je moguće da sačuva mir unutar svojih Ustavom definiranih granica.

• Ruska administracija nije presretna zbog moldavskih koraka ka Zapadu i EU. Kako komentirate trenutne odnose Kišinjeva i Moskve?

– Rusija tradicionalno vodi osvajačku politiku prema svojim susjedima, bilo da su oni mali ili veliki. Vladimir Putin je iznosio svoje hegemonističke planove u nekoliko navrata i čini se kako nije u stanju da akumulira neograničenu moć u Rusiji, već i da dramatično ugrozi druge države kao što je uradio Gruziji 2008. ili Ukrajini prvo 2014, a zatim i 2022. godine.

Moldavija u Rusiji ima dijasporu od 200.000 građana, dok je 4,6 posto stanovnika Moldavije etnička ruska zajednica. Od 2001. su Moldavija i Rusija potpisale politički sporazum koji je i dalje na snazi, a po kojem se obje države slažu da će se međusobno poštivati i da neće pomagati separatističke pokrete. Tu odredbu Rusija prema Moldaviji nikako ne poštuje.

Posljedica toga je signal moldavskih vlasti iz 2022. da će se dobrovoljno povući iz integracijskih struktura u kojima dominira Rusija (Zajednica nezavisnih država, CIS), kao i dramatičan pad trgovine i drugih oblika saradnje. Sada se više od 68 posto trgovine vodi sa EU-om, a manje od sedam posto sa Rusijom.

• Koliko su jake odbrambene, vojne snage Moldavije i mogu li (uspješno) reagirati u slučaju nemira u Transnjistriji ili Gagauziji? Na čiju pomoć bi Kišinjev mogao računati u ovom slučaju?

– Kako razvoji političkih situacija jasno pokazuju, same države teško da mogu ispuniti zahtjeve modernih ratova i zato, male ili velike, države se mogu zaštititi samo ako su dio većeg odbrambenog sigurnosnog sporazuma ili saveza, što znači NATO-a. Trenutno nemamo zaštitu nikakvog sporazuma o vojnoj odbrani, pošto smo neutralna država.

Moldavske vlasti tvrde kako je Moldavija na udaru malignog hibridnog rata. To uključuje zapanjujuće neprijateljske akcije protiv ustavnih vlasti Moldavije, uključujući subverzivne akcije na raznim područjima kritične infrastrukture (poput energetskog sistema), potom kampanje dezinformiranja, uključujući i oštre izjave vrha administracije u Kremlju o temama koje nisu stvar Rusije.

Mi, kao mala država, snažno vjerujemo u legitimitet međunarodnog prava. Štetno je gledati vojnu silu kao legitimni resurs u vođenju međunarodnih odnosa ili uspostavljanju regionalne hegemonije. Moldavija je dio Evrope i teži potpunoj integraciji u EU, kao političkog procesa koji ima prednosti i obaveze.

• Koliko je danas Moldavija blizu EU i Zapada, te koliko je realno očekivati pomoć NATO-a i SAD-a?

– Moldavija je 2014. bila prva koja je potpisala Sporazum o viznoj liberalizaciji sa Evropskom unijom, kao i dogovor o DCFTA (Područje produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine). Također je Moldavija 21. juna 2022. dobila perspektivu članstva, a od 14. decembra 2023. je na putu ka članstvu u Uniji.

To značajno pokazuje kolika je naša nepoljuljana odlučnost da budemo dio Zapada i, nadamo se, također dio zajedničkih sigurnosnih dogovora Zapada, u prijevodu NATO-a. Kao lider liberalne političke partije CUB, vjerujem da ćemo aplicirati za članstvo u Alijansi čim ona bude u mogućnosti da nam to dodijeli.

• Kako vidite buduća dešavanja na istoku Evrope, te u području bivšeg Sovjetskog saveza?

– Sva naša predviđanja o Evropi općenito, te o Istočnoj Evropi naročito, ovise o okončanju agresorskog rata protiv Ukrajine. Neće biti slobode u Evropi ako Rusija osvoji Ukrajinu i osjeti se prozvanom da nastavlja svoju ekspanzionističku politiku prema teritorijama koje su bile dio SSSR-a ili Ruskog carstva.

Zato se mir može postići samo oslobađanjem okupiranih teritorija Ukrajine, punom integracijom osjetljivih i krhkih ruskih susjeda u zapadnjačke strukture i radikalnim reformama međunarodnih tijela i vlasti koji trebaju i koje će biti odgovorne za sprečavanje eskalacije sukoba i ratova.