Ukidanje dinara na Kosovu: Još jedna prekinuta veza s Beogradom

Usred prošlih sukoba i političkih sporova na Balkanu, jedan element je ostao otporan na Kosovu, tačnije u sredinama u kojima žive Srbi, a to je srbijanski platni sistem i obavljanje novčanih transakcija u dinarima. Međutim, uredbom Centralne banke Kosova (CBK) gotovinska plaćanja i platne transakcije od 1. februara obavljat će se isključivo u eurima, uz prelazni period za građane kako bi se prilagodili izmjenama.

Jedina valuta dozvoljena na Kosovu, uključujući i sjever te dijelove u kojima srpska zajednica čini većinu, bit će euro, što će isključiti dinar iz platnog prometa.

Zamjenik premijera Kosova Besnik Bislimi obećao je “tranziciju” iz dinara u euro te potvrdio da primjena odluke ne znači zabranu transfera novca iz Srbije.

Srbijanski dinari su na područja širom Kosova pristizali iz Srbije, tačnije putem Narodne banke koja ima trezor u Leposaviću, odakle je kompanija Henderson dalje razvozila novac u banke ili pošte koje rade u sistemu Srbije.

Za razliku od većine zemalja koje imaju svoju nacionalnu valutu, Kosovo je usvojilo euro kao svoju zvaničnu 2002. godine, ali se dinar i dalje koristio u mjestima s većinski srpskim stanovništvom.

Dvovalutni okvir

Uspjeh potpunog usvajanja eura ovisit će o njegovoj sposobnosti da se suoči s brojnim izazovima, održi ekonomski rast i osigura dobrobit svojih građana unutar ovog koegzistirajućeg “dvovalutnog” okvira. Prepreka leži i u nemogućnosti otvaranja dinarskih računa.

Postojana je velika razina neizvjesnosti o potencijalnim bankarskim ograničenjima na Kosovu, a u svemu tome izdvajaju se i pitanja: hoće li Srbija biti u stanju isplaćivati plate u eurima i hoće li provođenje ove uredbe, kao što se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nada, međunarodna zajednica, ipak, spriječiti?

Dinar je imao veliki historijski značaj na Kosovu, služeći kao dominantna valuta tokom jugoslovenske federacije. Simbolizovao je potom i srbijansku kontrolu i utjecaj, odigravši ključnu ulogu u svakodnevnom životu građana Kosova srpske nacionalnosti.

Zbog toga bi usvajanje eura kao službene valute označilo odmak od historijskih veza sa Srbijom i predstavljalo korak prema većoj uključenosti i integraciji s Evropskom unijom.

Odluka bi pružila stabilnost monetarnom sistemu i olakšala ekonomski rast Kosova, procjenjuju analitičari, s povećanim stranim ulaganjima i komplementarnim trgovinskim mogućnostima. Sve bi to moglo imati duboke posljedice na ekonomiju Kosova, kao i na njegovu političku dinamiku i odnose sa Srbijom.

Stano: ‘Na njima je da se time pozabave’

Iako je Evropska unija (EU) upoznata s uredbom Centralne banke Kosova (KCB) o gotovinskom poslovanju, koja za cilj ima znatno smanjenje falsifikovanog novca, očuvanje finansijske stabilnosti, kao i povećanje transparentnosti tokova gotovine na Kosovu, istovremeno je i zabrinuta.

“Zabrinjava uticaj koji će [uvođenje eura] imati na većinske srpske zajednice na Kosovu. Ovo se posebno odnosi na škole i bolnice, za koje se trenutno ne čini održivim nijedan alternativni proces”, rekao je Peter Stano, glasnogovornik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Evropske komisije, za Al Jazeeru.

Naglašava da će usvajanje eura kao valute, također, imati direktan utjecaj na svakodnevni život velike većine kosovskih Srba koji primaju isplate ili finansijsku pomoć iz Srbije.

Imajući u vidu moguće posljedice spomenute uredbe, a koja se odnosi na proces normalizacije između Kosova i Srbije, Evropska unija očekuje da će se aspekti koji se odnose na srpsku zajednicu na Kosovu revidirati u dijalogu koji vodi EU.

“To je sve što trenutno možemo reći o ovom pitanju, a na kosovskim ili srpskim vlastima je da se time pozabave”, dodao je Stano.

Njegovo mišljenje dijeli i Tomáš Szunyog, ambasador Evropske unije na Kosovu.

“Prošle sedmice sam se sastao s guvernerom Centralne banke Kosova Ahmetom Ismailijem i razgovarao o uredbi o gotovinskim transakcijama. Pri tom sam predočio i stav Evropske unije, kojim se poziva na dovoljno dug period tranzicije koji će omogućiti pronalaženje rješenja kroz pregovore.”

Zašto SAD i EU žele sačuvati dinar?

U potezu koji bi potencijalno mogao preoblikovati kosovsku ekonomiju, Sjedinjene Američke Države (SAD) su od Vlade Kosova zatražile da, ipak, razmotri odluku kojom se srbijanski dinar isključuje iz platnog prometa u toj zemlji.

“Zabrinuti smo da će uredba usvojena 27. decembra negativno utjecati na zajednicu Srba na Kosovu”, izjavio je ranije glasnogovornik ambasade SAD-a na Kosovu. Prema njegovim riječima, Vlada Kosova trebala se konsultovati sa zajednicama koje ta odluka pogađa te osigurati dovoljno vremena za implementaciju odluka kako bi se ublažio njihov utjecaj na građane.

“Kosovske vlasti su ocijenile da im sada bolje ide u odnosu s međunarodnom zajednicom nego tokom proteklih godinu-dvije kada su imali dosta lošu poziciju, pa sad mogu malo ‘zaoštravati'“, kaže politički analitičar Žarko Puhovski za Al Jazeeru.

Političke implikacije, koje bi odlukom mogle uslijediti i utjecati na suverenitet Kosova, važne su samo u odnosu na sve manji postotak srpskog stanovništva na Kosovu, a za druge to i nije toliko bitno, mišljenja je Puhovski.

“To je zapravo još samo jedan korak u odmicanju Kosova od Srbije, jer Kosovo je de facto neovisna država, priznata od velikog broja zemlja svijeta, ali još nije u Ujedinjenim nacijama (UN). I to je proces koji Srbija može osporavati koliko god hoće, ali ga ne može zaustaviti“.

Prema njegovim riječima, SAD i EU ne žele da kosovske vlasti postanu “premoćne“.

“Oni to ne žele jer bi imali poteškoće u pregovorima na relaciji Priština i Beograd. Ne bi željeli da i jedni i drugi budu pod pritiskom kako bi smanjili koliko-toliko njihove prigovore na Washington i kako isti ne bi ometali dalji tok pregovora“, zaključio je Puhovski.

Kosovo ne kažnjava, Srbija polaže nade u druge

Kosovski premijer Albin Kurti pohvalio je Centralnu banku te zemlje za njene napore u odupiranju neprikladnom uticaju i spoljnim pritiscima, omogućavajući joj da donosi razumne odluke za dobrobit svih građana Kosova, odnosno zauzimanja nezavisnog stava u jačanju finansijske autonomije Kosova.

“U četiri opštine na sjeveru Kosova postoje četiri filijale banaka i postoji 15 nebankarskih finansijskih institucija u koje se mogu slati doznake i uplate i gdje se sve one primaju u eurima. Euro je valuta koja nam dolazi iz Evropske unije i ne govorimo nikome da dobijemo albanski lek ili novu dardansku valutu sa Kosova, već euro, kao jedino sredstvo plaćanja i kupovine, definisano na jasan način na Kosovu. To nije pitanje o kojem se može pregovarati”, poručio je Kurti.

Nije govorio o zahtjevima međunarodne zajednice da se odgodi izvršenje pravilnika Centralne banke, prema kojoj euro u gotovinskom plaćanju postaje jedino sredstvo plaćanja na Kosovu.

“Velika većina njih ima bankovne račune u bankama Kosova, a ako nemaju, mogu da otvore tekući račun i besplatno ga održavaju”, rekao je Kurti.

Naglašava da Kosovo takvom odlukom ne želi nikoga kazniti, već samo uvesti zakonitost, ustavnost i regularnost, čak i na sjeveru i svuda gdje ima Srba za koje je naveo da su zajednica koja ima njega kao premijera i Ahmeta Ismailija kao guvernera.

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je da postoji nekoliko opcija o kojima se pregovara kada je riječ o primjeni uredbe.

“Kada je o praktičnoj primjeni riječ, razmatra se više opcija koje bi, s jedne strane, poštovale 11. član Ustava. S druge strane, ostavit će malo vremena za informisanje građana i njihovo prebacivanje, recimo na nove i druge račune”, rekla je Osmani.

Vlasti Srbije optužile su Kosovo da takvim potezom nastoje obustaviti dijalog i protjerati srpski narod. Dok jedni kritikuju beskompromisan pristup Vučića, drugi tvrde da s pravom ističe kršenje ljudskih prava i zalaže se za zaštitu srpskih manjina. Uvjeren je, kako kaže, da to međunarodna zajednica neće dopustiti.

Uprkos intenzivnom pritisku EU-a i međunarodne zajednice u vezi sa aktuelnim pitanjem za Kosovo, zatražio je od njih da taj pressing prebace na Prištinu kako bi povukla odluku, dok se u međuvremenu sastao i s ambasadorima država Kvinte – SAD-a, Velike Britanije, Italije, Njemačke i Francuske.

“Svaka formalna reč bila bi suvišna”, poručio je Vučić.