Strani radnici u Hrvatskoj: Od prihvatanja sredine do uvreda i batina

S obzirom na velike potrebe poslodavaca u Hrvatskoj je iz tjedna u tjedan sve više stranih radnika bez kojih bi bilo gotovo nemoguće provoditi niz djelatnosti. Ti strani radnici u Hrvatsku dolaze iz okolnih država, ali i država poput Nepala, Uzbekistana, Indije, Pakistana… Svi oni u Hrvatsku dolaze jer ih tu čeka posao, ali i sa ciljem da zarade za život svojim obiteljima koje su ostale u matičnim državama. O potrebama hrvatskih poslodavaca govori i službeni podatak Ministarstva unutarnjih poslova prema kojemu s 2023. godine u Hrvatskoj bilo zaposleno 172.499 stranih radnika s tim da treba znati kako taj broj raste svakodnevno. Danas u Hrvatskoj strani radnici rade poslove u građevini, dostavi hrane, po hotelima, restoranima i kafićima, ali i raznim drugim djelatnostima.

Kada se govori o razlozima masovnog zapošljavanja stranih radnika i izdavanja radnih viza osnovni, ključni razlog je iseljavanje iz Hrvatske koje je dovelo do toga da više nema tko raditi. Građani Hrvatske su pristupanjem Europskoj uniji krenuli masovno u države zapadne Europe trbuhom za kruhom tako da su poslodavci ostali bez radne snage. Slijedilo je potom otvaranje brojnih agencija koje su specijalizirane za osiguravanje radne snage iz inozemstva, ali prije svega iz država gdje su primanja i standard lošiji nego u Hrvatskoj.

Pri tome su iskustva svih tih pristiglih radnika raznolika. Niz je slučajeva gdje se oni hvale kako su prihvaćeni, što rade, visinom primanja i slično. Mnogi od njih trude se uklopiti što je više moguće u zajednicu, pa tako neki razmišljaju da i ostanu živjeti u Hrvatskoj.

Među stranim radnicima u Hrvatskoj su i Nepalci Abhunash Thapa i Ishwoe Raj Kafle koji su već mjesecima zaposleni u vinkovačkom Pekaru. Govoreći o svojim dosadašnjim iskustvima u Vinkovcima i Hrvatskoj kažu kako im je tu ugodno i da im domaći ljudi u svakom trenutku žele pomoći.

„Nitko nam do sada nije napravio ništa loše, grad je izrazito siguran, ljudi su prijateljski raspoloženi, a saznali smo nešto više o kulturi i festivalima. Grad je miran i lijep te se ima što vidjeti“, kaže Abhunash.

Navikli su se i na domaću hranu, ali ne kriju da im nedostaje obitelj koja je ostala u Nepalu. Stoga kada imaju godišnji odmor putuju do Nepala gdje provode vrijeme sa svojom obitelji i prijateljima.

Prijave policiji

Govoreći o svojim daljim planovima u Hrvatskoj Thapa kaže kako bi volio još sigurno nekoliko godina ostati raditi u Hrvatskoj, ali da to svakako ovisi i o nekim drugim stvarima. Ostavio je svakako mogućnost da se, ukoliko bude imao prilike i mogućnosti, možda preseli i u neki drugi grad gdje bi mogao raditi i neke druge poslove. U slobodno vrijeme trude se naučiti i hrvatski jezik pa tako već znaju nekoliko desetaka riječi.

„Mogu raditi sve što se traži od mene. Ono što ne znam naučit ću. Od plaće koju dobijem dobar dio šaljem i svojoj obitelji u Nepal. Tako radimo svi koji smo tamo ostavili obitelj. Kada ne radimo ovdje, vrijeme najviše provodimo zajedno se družeći s ostalim mojim sunarodnicima. Kada ne odmaramo prošećemo gradom. Jako je dobro što na svakom koraku ima Wi-Fi, pa se možemo čuti sa svojima“, pojašnjava dalje Thapa.

Od policajaca doznajemo i kako su ranijih mjeseci u više navrata dobivali dojave od građana kako na ulici viđaju migrante koji se kreću vinkovačkim ulicama. Zapravo se radilo o stranim radnicima koji su drugačije boje kože, pa bi ih građani zamijenili migrantima. Policajci bi redovno izašli na teren i onda utvrdili da se radi o osobama koje imaju uredne dokumente. U posljednje vrijeme takvih prijava gotovo da i nije bilo te se čini kako su se građani najvećim dijelom privikli na strane radnike.

Međutim, zato se i dalje na društvenim mrežama, posebno u komentarima ispod tekstova koji govore o stranim radnicima, mogu pročitati statusi građana koji strahuju kako će za nekoliko godina radnici iz Nepala, Uzbekistana i drugih država postati većina, jer je građana Hrvatske iz dana u dan sve manje.

Napadi u Zagrebu

I dok strani radnici u Vinkovcima nemaju pritužbi na prijem i život u Slavoniji, situacija u Zagrebu je umnogome drugačija. Zagrebačka policija je nedavno izvijestila kako bilježi povećani broj napada na strane radnike i to posebice one koji obavljaju poslove dostave. Mahom se radi o azijskim državljanima koji, uz probleme s poslodavcima i jezičnom barijerom, sve češće doživljavaju verbalne nasrtaje, ali i fizičke napade zbog kojih završe s višestrukim ozljedama u bolnici. Jedan od onih koji je napadnut u Zagrebu je i Nepalac Yogmani Kafle, koji je u Hrvatsku doselio prije tri i pol godine.

„Nakon fizičkih napada na mene i moje kolege i zemljake više se ne osjećam sigurnim prolaziti ulicom u večernjim satima. Prije mjesec dana napali su mog kolegu iz Nepala. Prvo su ga zaustavili i pitali za cigaretu, a kad su shvatili da je nema, počeli su ga tući. Još jednog dostavljača, porijeklom iz Indije, napali su prije skoro dva mjeseca. Napadaju dostavljače iz Azije jer znaju da uvijek imamo gotovinu. Misle da će se lakše izvući jer ne govorimo hrvatski, a neki ne znaju dobro ni engleski. Ali mi uvijek prijavimo sve policiji i ako netko ne zna jezik, pomognemo mu”, rekao je Yogmani Kafle.

Nedavno je na ulicama Zagreba napadnut i dostavljač iz Pakistana koji je pretučen. Kako su mediji prenijeli napadači su lažno naručili hranu kako bi opljačkali dostavljača. Kada je izašao iz automobila kako bi pronašao gdje treba dostaviti hranu iz mraka su izašle tri osobe od kojih mu je jedna stavila cijev pištolja na glavu i tražila od njega novac i hranu. Kada je to odbio učiniti, oni su ga spremnikom pištolja udarili u glavu i uzeli mu oko 400 eura i hranu. Ostao je kratko bez svijesti, a liječnici su kazali kako ima frakturu nosne kosti i sinusa.

Uz ove opisane policiji je prijavljeno i niz drugih fizičkih napada na strane radnike koji su pri tome ne samo pretučeni i završili u bolnici, nego su ostali i bez novca kojega su imali uz sebe. Najčešće se radilo o istom scenariju, odnosno lažnim narudžbama hrane, a onda fizičkom napadu nekoliko osoba.

Izolirani incidenti

Komentirajući učestale fizičke napade na strane državljane u Zagrebu, ali i drugim gradovima, predsjednik Udruge Nepalaca u Hrvatskoj Simon Lama kaže kako je zabrinut za sigurnost stranih državljanina i to posebice u Zagrebu.

„Vjerujemo da se strani radnici trebaju osjećati sigurnima dok doprinose poboljšanju svojih života i obitelji u ovoj mirnoj zemlji. Obeshrabrujuća je činjenica da se ovi incidenti događaju i pozivamo vladu i lokalne vlasti da poduzmu stroge mjere protiv odgovornih za ove napade. Dijelimo mišljenje da bi sigurnost stranih radnika trebala biti glavni prioritet“, rekao je Simon Lama.

O učestalim napadima na strane radnike u Hrvatskoj govorio je i Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova, koji je rekao kako se radi o izoliranim incidentima i da policija radi svoj posao.

„Ono što je bitno, to je da kad se dogodi kao i u ostalom bilo koji drugi incident iz kataloga prekršaja ili kaznenih djela, vezano za zaštitu javnog reda i mira, policija promptno djeluje. Hrvatska je prošle godine izdala više od 170.000 dozvola za rad državljanima trećih zemalja i njihov radni angažman prolazi bez nekakvih većih incidenata”, rekao je Božinović.

Govorio je i o integraciji stranih radnika u društvo rekavši kako je Vlada pred kraj prošle godine izašla sa strategijom demografske revitalizacije u kojoj se poseban dio odnosi na pitanje integracije.

„Rješenje mora biti skrojeno prema onome što je hrvatska stvarnost, uvažavajući cijeli niz kriterija, dakle ne samo ekonomski, već i socijalni. Ne postoji obrazac koji bi Hrvatska mogla lako slijediti, jer praktički niti jedna država u Europi nije napravila sve što je mogla po pitanju integracije stranaca. Nitko nije tu postigao nekakav standard koji bi mi jednostavno slijedili“, zaključio je Božinović.