Za ambicije odbrambene industrije Ukrajine samo nebo je granica

Dok se približava drugoj godišnjici ruske invazije punog opsega, Ukrajina planira proizvesti više vlastite municije i ključnih sistema naoružanja.

Cilj veće vojne samoodrživosti dolazi dok zapadni saveznici Ukrajine nailaze na sve veći politički otpor vojnoj pomoći, a Rusija pojačava proizvodnju oružja.

Prošlog mjeseca, ukrajinski premijer Denis Šmihal rekao je da zemlja ove godine planira šesterostruko povećati domaću proizvodnju oružja.

Ukrajinska odbrambena industrija već se počela širiti. Ministar strateške industrije Oleksandr Kamišin rekao je da je Ukrajina prošle godine udvostručila proizvodnju municije za artiljerijske sisteme NATO-a.

Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je proizvela tri puta više opreme i oružja nego u prvoj godini rata. To uključuje oklopna vozila i protutenkovske raketne sisteme.

Ali Ukrajina želi biti globalni pionir upravo u bespilotnim sistemima.

Gotovo 200 kompanija proizvelo je bespilotne letjelice u Ukrajini prošle godine, u odnosu na sedam u 2022, a njihova se proizvodnja povećala 100 puta, rekao je Šmihal.

To znači da Ukrajina već proizvodi 90 posto bespilotnih letjelica koje koristi, rekao je Zelenski tokom sastanka sa zajedničkom kamandom ovog mjeseca.

Oružane snage odobrile su osam novih modela za nabavku samo prošlog mjeseca.

​Zelenski je u utorak objasnio zašto. Osnovao je Snage za bespilotne sisteme, sugerirajući da će “specijalne jedinice” biti sastavni dio vojske, zračnih snaga i mornarice te obećao “stalno povećanje proizvodnje”.

“Naš zadatak ove godine nije samo ojačati nebeski štit i dalekometne sposobnosti Ukrajine u najvećoj mogućoj mjeri, već i nanijeti maksimalne sistemske gubitke Rusiji”, rekao je Zelenski.

Kao dio tog cilja, Ukrajina planira proizvesti milion lakih dronova i 11.000 dronova srednjeg i dugog dometa, posljednji s dometom većim od 1.000 km, rekao je Kamišin.

Ukrajina je “uspostavila proizvodnju” i “plan finansiranja” kako bi to postigla, rekao je Rustem Umerov, ministar odbrane, na sastanku predstavnika G7 u Kijevu prošlog decembra.

Nekoliko dana prije nego što je smijenjen Valerij Zalužni, vrhovni komandant, napisao je da su bespilotni sistemi “gotovo jedini alat” za izlazak iz trenutnog zastoja, nadoknađujući rusku nadmoć u teškoj opremi i ljudstvu.

Stručnjaci kažu da su ambicije Ukrajine realne.

“Kijev sigurno ima kapacitet za masovnu proizvodnju FPV UAV (bespilotnih letjelica) s obzirom na to da se mnoge od njih temelje na komercijalnim ili hobističkim proizvodima”, kaže za Al Jazeeru Douglas Barrie, viši saradnik za vojno zrakoplovstvo na Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS).

“Proizvodnja većih višenamjenskih bespilotnih letjelica je zahtjevnija, ali opet Kijev ima sposobnost za to, iako u daleko manjoj mjeri”, rekao je Barrie.

“Nakon pada SSSR-a Ukrajina je bila jedna od rijetkih zemalja koja je imala funkcionalnu industriju aviomotora”, rekao je za Al Jazeeru Pieter Wezeman, viši istraživač na Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI).

“Mogu upotrijebiti to znanje za obnovu kapaciteta za proizvodnju projektila ili dronova. Ne dolazi to niotkuda”, rekao je Wezeman, čije se istraživanje fokusira na transfere oružja i vojnu proizvodnju.

Početkom rata, Ukrajina je prenamijenila komercijalno dostupne FPV dronove u one vojne koji su napadali ruske tenkove.

“U osnovi, Ukrajina sada želi napraviti milion komada ‘leteće municije'”, rekao je Wezeman. “Trebat će im neke strane komponente – mali čip, kamera poput one u mobilnom telefonu, što nije tako ekstremno kao što, možda, zvuči.”

Oleksij Danilov, koji vodi Ukrajinsko nacionalno vijeće za odbranu i sigurnost, nedavno je ustvrdio da je Ukrajina već među tri najveća proizvođača dronova u svijetu.

Ruski planovi za proizvodnju više od 32.000 bespilotnih letjelica svake godine do 2030. čine se realnim za uslove Ukrajine. Budući da nije mogla dostići ukrajinsku proizvodnju, Rusija je pristala platiti Iranu 1,75 milijardi dolara za 6.000 dronova Shahed, nedavno su otkrili ukrajinski hakeri.

Sovjetske stvari i druge ukrajinske misterije

Iznenada prošlog ljeta Ukrajina je iskoristila bespilotne sisteme za udar na okupirani poluotok Krim s razornim učinkom.

Ukrajina je 23. augusta uništila ruski protuzračni raketni sistem S-400 120 km od prve borbene linije, dok je 12. septembra, kombinacija od deset dronova i krstarećih projektila onesposobila rusku podmornicu i desantni brod koji su bili na održavanju u suhim dokovima u Sevastopolju.

Dva dana kasnije, površinske bespilotne letjelice pogodile su dva patrolna broda i raketnu korvetu, dok su rakete uništile drugu bateriju S-400 u Jevpatoriji na zapadnom Krimu.

Razlog za eskalaciju bilo je povlačenje Rusije iz Crnomorske inicijative za žitarice, što je Ukrajini osiguravalo izvoz poljoprivrednih proizvoda. To je bila slamka spasa za njenu ekonomiju i ratne napore, donijevši joj 23 milijarde dolara prošle godine.

Najstrašniji napadi su tek uslijedili.

Ukrajina je 20. septembra uništila pola komunikacijskog štaba Crnomorske flote u Verkhnosadovu sjeveroistočno od baze flote u Sevastopolju, a dva dana kasnije pogodila je komandni centar flote u samom Sevastopolju, tvrdeći da je ubila 34 oficira, uključujući komandanta flote admirala Viktora Sokolova.

Ukrajina je u to vrijeme izgradila osjećaj mističnosti o svojim oružanim sistemima, tvrdeći da je razvila projektil koji može preletjeti 700 km i da je uspješno stavila varijante svoje mornaričke bespilotne letjelice u eksperimentalnu operativnu upotrebu.

“Projektili korišteni protiv Krima mogli bi biti iz projektila koje je Ukrajina razvila prije početka rata”, rekao je Wezeman. Poznato je da Ukrajina razvija Hrim-2, balističku raketu kratkog dometa za Saudijsku Arabiju. “Možda su nastavili s tim projektom i koristili prototipove te ili druge pretproizvodne rakete”, rekao je Wezeman.

Ukrajinski dalekometni udari su nastavljeni.

Prošlog mjeseca Ukrajina je poslala bespilotne letjelice 1250 km da dignu u zrak tvornicu za preradu plina Novatek u blizini ruskog grada Sankt Peterburga, prisilivši kompaniju da obustavi rad. Prošle je sedmice baražni napad od šest dronova pogodio i potopio raketnu korvetu Ivanovets kod Krima.

Zadivljujući uspjeh ovog dalekometnog ratovanja je to što je Ukrajina bez flote, ipak, uspjela osigurati koridor za brodove žita u Crnom moru. Više od 600 brodova sigurno ga je koristilo otkako je Rusija objavila da zatvara promet prema ukrajinskim lukama.

Laboratorij na vojnom polju

Ministar odbrane Umerov prošle je godine pozvao zapadne odbrambene kompanije da ulažu u Ukrajinu, namamivši ih budžetom za nabavku od sedam milijardi dolara za ovu godinu.

Osim niske cijene rada, Ukrajina nudi najveće i najaktivnije vojno polje na svijetu za testiranje novih dizajna. Iako izraelski rat u Gazi sada zaokuplja veliku pažnju svijeta, veliki broj ljudi s ruske i ukrajinske strane gine na ukrajinskim ratištima svaki dan.

“Zapadne kompanije žele imati pristup vojnom polju kako bi mogle imati povratne informacije o svojim sistemima. Moraju znati jesu li spremni za buduće ratove, pa Ukrajina to iskorištava za stvaranje industrijske baze,” rekao je za Al Jazeeru Tymofij Milovanov, direktor Kijevske škole za ekonomiju.

Ukrajinci sami žure da zarade na industriji, rekao je.

“Imamo mnogo inovatora u stilu Stevea Jobsa; u industriji hardvera, softvera, neki samo u vezi sklapanja, ali govorimo o stotinama ako ne i hiljadama kompanija”, rekao je. “Ovo je područje trenutno u stvarnom procvatu. Talenti iz cijelog ekonomskog sektora otišli su u miltech”, rekao je.

Blizina vojnog polja industriji nudi brzu povratnu povezanost.

“Također ima mnogo vojnog osoblja koji su savjetnici, suvlasnici, članovi startup timova”, rekao je Milovanov.

“Ljudi koji su i sami inženjeri nalaze se na prvim linijama, postavljajući vlastitu opremu i odmah je popravljaju.”

Domaća proizvodnja, također, profitira na tržištu, rekao je.

“Vidio sam kako poljske vojne kompanije prilagođavaju svoje proizvode za nekoliko generacija već u roku dvije godine, samo kako bi odgovorile na ono što se događa”, rekao je Milovanov.

“Definitivno je postojao nivo otvorenosti mnogih zapadnih odbrambenih kompanija koje su poduzele prvi korak i ušle u osnovne razgovore s Ukrajincima”, rekla je za Al Jazeeru Elisabeth Gosselin Malo, dopisnica za Defense News.

Ali sigurnost osoblja je zabrinjavajuća, rekla je. Dok je prošle zime Rusija pokušala uništiti energetsku infrastrukturu Ukrajine, od 29. decembra koristi bespilotne letjelice i projektile za gađanje ciljeva odbrambene industrije.

“Vidjeli smo da se saradnja povećava u manjim koracima – prvo smo sklopili ugovor o saradnji, snabdjeli ih sistemima, zatim, možda, poslali nekoliko operatera da tamo obučavaju ljude, a nekoliko je kompanija otišlo malo dalje, možda, sastavljajući nekoliko dijelova u Kijevu”, rekla je Gosselin Malo.

Iz tog su razloga neki investitori nedavno odlučili bazirati proizvodne pogone u obližnjoj Poljskoj i Litvaniji, koje su pod sigurnosnim kišobranom NATO-a.

Ukrajinci su se odlučili nositi drugačije.

Proizvođač TAF Drones proširio je proizvodnju na desetak lokacija u šest gradova i mijenja te lokacije svaka tri mjeseca, rekao je nedavno izvršni direktor kompanije Oleksandr Jakovenko za TV-kanal Espresso.

Uprkos takvim poteškoćama, turski proizvođač dronova Baykar nedavno je otkrio da gradi tvornicu u Ukrajini za proizvodnju oko 120 dronova godišnje.

Njemački Rheinmetall, među 30 najvećih svjetskih odbrambenih industrija, prošle je godine osnovao zajedničko ulaganje za izgradnju oklopnih vozila u Ukrajini “kako bi osigurao svoju stratešku autonomiju”. Rečeno je da finski proizvođač oklopnih vozila Patria, također, razmišlja o zajedničkom ulaganju u Ukrajini.

Drugi bi ih mogli slijediti, uključujući Belgiju i Francusku. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden sastao se s čelnicima kompanija „rizičnog kapitala“ u Bijeloj kući prošlog mjeseca kako bi potaknuo ulaganja u Ukrajinu.

Beskontaktni robotski rat

Možda je najteže razdoblje ovog rata za Ukrajinu došlo nakon što je odbila prvi ruski napad da zauzme Kijev i cijelo južno primorje početkom 2022.

Rusija se ukopala i nametnula Ukrajini iscrpljujući rat koji je pogodio niz istočnih gradova – Severodonjeck, Lisičansk i Bahmut – nemilosrdnim napadima s ljudskom posadom, koji su doveli do velikog gubitka života.

Ukrajina je dopustila da bude uvučena u ovaj urbani rat, obrazlažući da je ubila daleko više napadača nego što je poginulo branitelja i očekujući da će ruski predsjednik Vladimir Putin udariti u zid, regrutirajući nove trupe.

Ali Putin je prošle godine regrutirao pola miliona novih vojnika bez mnogo političke reakcije i očekuje se da će ove godine učiniti isto.

Zalužnijevo insistiranje da Ukrajina učini isto dovelo ga je, možda, korak bliže smjeni 9. februara.

“Rusija je zauzela drugačiji pristup, ne razmišljajući u smislu pametnog oružja, već u smislu ljudstva i teritorijalnog ratovanja i velikih ofanziva, odnosno ratovanja starim stilom,” rekao je Wezeman. “Nisu uspjeli, ali je to Ukrajinu dovelo u vrlo tešku poziciju.”

Stav Ukrajine, kaže, bio je: “Trebamo pametno oružje jer nećemo žrtvovati svoje vojnike na isti način kao Rusija.”

Dakle, Ukrajina uvodi inovacije.

U januaru je Ukrajina predstavila Sirko-S1, robota na četiri točka koji autonomno prati trupe u bitku, provodi izviđanje i pomaže u evakuaciji ranjenika. U decembru je ukrajinska Služba sigurnosti (SBU) otkrila Mamai, novu površinsku bespilotnu letjelicu s najvećom brzinom od 110 km/h, tvrdeći da je to “najbrži objekat na Crnom moru do sada”.