Dvije godine nakon što je Putin naredio rat protiv Ukrajine, šta se promijenilo u Rusiji?

Raketna paljba pogodila je 30. decembra ruski grad Belgorod blizu ukrajinske granice.

“Živim u samom centru grada, tri-četiri predmeta pala su ispred moje kuće. Ne znam je li to bila granata ili geler ili nešto drugo”, kaže 21-godišnja Julija, novinarka iz Belgoroda koja je od Al Jazeere zatražila da koristi samo svoje ime.

“Zgrade u blizini su ozbiljno oštećene. Moja zgrada je u redu, ali je buka bila vrlo zastrašujuća, vrlo glasna. U tom trenutku možete samo pomisliti: ‘Ovo je kraj’’”

Belgorod je bombardiran nekoliko puta od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022, ali decembarski raketni napad bio je najsmrtonosniji.

Najmanje 25 civila, među njima petero djece, ubijeno je u napadu za koji su odgovorne ukrajinske oružane snage.

Za stanovnike ruskog pograničnog grada rat je “došao kući”.

“Atmosfera u gradu dramatično se promijenila od 30. decembra jer su ljudi u Belgorodu konačno osjetili šta je rat, da je blizu i da u gradu nije tako sigurno kao što se činilo”, rekla je Julija. “Život se uveliko promijenio.”

Rekla je da djeca sada znaju kako je biti granatiran, prepoznaju zvuk sirena za zračnu uzbunu.

“Sada gradsko vijeće ne raspravlja o tome koliko tulipana posaditi za ljetne festivale, već kako obojiti unutrašnjost skloništa. Mislim da život u Belgorodu nikada neće biti isti.”

Ekonomija

U sedmicama nakon invazije 24. februara 2022. situacija u Rusiji izgledala je mračno jer je rublja pala, a strani ulagači bježali.

Ali ekonomija je izdržala sankcije.

“Ruska ekonomija je prošla kroz više stresnih testova”, rekao je ekonomist Artem Kočnev.

“Prvi je bio 2014. kada je uveden prvi krug sankcija i Rusija je izvukla neke pouke iz toga posebno izgradnjom nacionalne finansijske infrastrukture i čvršćim nadzorom nad finansijskim sektorom. Druga je bila COVID kriza i način na koji su pokušali upravljati logistikom u okolnostima koje su se vrlo brzo mijenjale. Tako da su imali neko iskustvo na koje su se mogli osloniti.”

Kočnev je dodao da je postupna provedba sankcija dala Rusiji vremena da prilagodi svoj izvoz nafte.

Evropska unija zaustavila je uvoz iz Rusije, pa se Rusija umjesto toga okrenula Kini i Indiji, koristeći “flotu u sjeni” brodskih tegljača registriranih na lažne kompanije u trećim zemljama poput Kameruna.

Rusija je također imala velike novčane rezerve od prodaje nafte, koje su prvobitno bile ostavljene sa strane kako bi ublažile šok od bilo kakvog pada cijena nafte.

“Sada je taj novac iskorišten za potpuno drugu svrhu – za finansiranje rata”, rekao je Kočnev.

“To je fiskalni poticaj koji je zapravo veći od onoga što je vlada uložila u ekonomiju tokom COVID krize.”

Veliki svjetski brendovi, poput McDonaldsa i Starbucksa, napustili su Rusiju, prisiljeni rasprodati svoju imovinu daleko ispod tržišne vrijednosti kupcima koje je odobrila vladina komisija prije nego što budu rebrendirani. Na primjer, Starbucks je postao Stars Coffee.

Nekoliko je kompanija zapravo nacionalizirano.

Prema Kočnevu, imovina je uglavnom otišla moćnim i dobro povezanim pojedincima, što je možda stvorilo trvenja između elita.

Putinov stav

Uprkos dramatičnoj pobuni Wagnerovih plaćenika prošle godine, čini se da je Putinova pozicija stabilna.

Očekuje se da će osvojiti peti šestogodišnji predsjednički mandat na predstojećim izborima u martu.

Pod pretpostavkom da izdrži do kraja svog mandata, bio bi ruski čelnik s najdužim stažem još od careva, pretekavši čak i Josifa Visarionoviča Staljina.

Centralna izborna komisija diskvalificirala je dvoje kandidata koji su se kandidirali na antiratnoj platformi, Jekaterinu Duncovu i Borisa Nadeždina, uprkos tome što se nijedan od njih nije smatrao ozbiljnim protukandidatom Putinu.

Rat je svakako ostavio utjecaja na društvo: nakon desetljeća pada, problematično opijanje navodno je postalo sve češće, što neki zdravstveni stručnjaci pripisuju geopolitičkim sukobima.

Ali u cjelini, život ide dalje.

I dalje postoje muzički koncerti i izložbe, a kupci i dalje mogu kupiti stranu robu, poput Coca-Cole, koja je preusmjerena kroz treće zemlje poput Uzbekistana. Neki su Rusi čak i optimistični.

“Čuo sam mnogo o propagandi na Zapadu. To ljude čini idiotima”, rekao je 51-godišnji Alec iz Sankt Peterburga.

“Ali apsolutno sve je još uvijek ovdje. Mislite da ljudi ne žele zarađivati? Ništa se nije promijenilo osim što su otišli psihopatski liberali. Sviđalo se to nama ili ne, Rusija je započela svoju sjajnu igru i vrlo je zanimljivo vidjeti. Morate biti ovdje da biste to razumjeli.”

Prve linije

Na prvim borbenim linijama u Ukrajini gotovo 45.000 Rusa poginulo je u akcijama od februara 2022, objavila je nezavisna novina MediaZona. To je tri puta više od gubitaka Crvene armije tokom desetljeća duge okupacije Afganistana.

Ipak, Rusija ima veće resurse u ljudstvu od Ukrajine.

Od neuspjele ukrajinske protuofanzive u ljeto, ruske snage polako napreduju, zauzevši grad Avdijivku ovog mjeseca nakon žestoke, višemjesečne bitke.

“Ruska skrivena mobilizacija se nastavila”, rekao je Oleg Ignatov, viši ruski analitičar za think tank International Crisis Group.

“Regije dobivaju broj vojnika koje moraju pozvati. Kao rezultat toga, regionalni dužnosnici nagovaraju koga god mogu da se prijave. Tu spadaju dužnici, ljudi s finansijskim problemima i problemima u stilu života, samci, bivši kriminalci i tako dalje, kao i državni službenici. Vojska također nagovara regrute da potpišu ugovor. Također, sve više stranaca dolazi na front. Ali očito, takve metode funkcioniraju. Ruska vojska uspijeva popuniti svoje redove brže od ukrajinske vojske.”

Čini se da ruska odbrambena industrija još uvijek radi punim kapacitetom, proizvodeći granate za napadanje ukrajinskih položaja.

“Ruska vojna proizvodnja značajno je porasla, uključujući obnovu proizvodnje u starim sovjetskim tvornicama”, dodao je Ignatov.

“Rusija je uspjela nadmašiti zapadne isporuke municije i zadržati svoju prednost u opremi i dalekometnom oružju. Sankcije, naravno, poskupljuju proizvodnju i stvaraju logističke probleme, ali ne ometaju proizvodnju granata i gotovo da ne sprječavaju Rusiju da modernizira staru sovjetsku opremu i pošalje je na front. Ruski industrijski kapacitet za proizvodnju oružja je vrlo velik, ali nedovoljan za stvaranje odlučujuće prednosti, tako da Rusija kupuje municiju od Sjeverne Koreje.”

Osim granatiranja Belgoroda, bilo je nekoliko prekograničnih napada Ruskog dobrovoljačkog korpusa, milicije ruskih građana krajnje desnih nacionalističkih stavova koji se bore za Ukrajinu, upuštajući se u kratke okršaje s ruskim snagama i graničarima prije nego što su se povukli.

Njihov strateški utjecaj na rat bio je ograničen, ali je potkopao ruski osjećaj sigurnosti. U međuvremenu, bespilotne letjelice gađale su rusku naftnu infrastrukturu, spektakularno raznijevši terminal za izvoz goriva u blizini Sankt Peterburga u januaru.

“Ukrajina je izvela niz uspješnih napada na rusku infrastrukturu i očito je uspjela uništiti nekoliko jedinica vrijedne i skupe opreme, ali općenito ovi napadi ne mijenjaju ukupnu sliku, koja je još uvijek u korist Rusije”, rekao je Ignatov.

To će malo utješiti Juliju, čije srce još uvijek lupa kad god izađe van.

“Neki moji prijatelji koji su napustili Rusiju i vidjeli granatiranje našeg grada kažu: ‘Pa, šta ste očekivali? Ljudi ginu i u Ukrajini, a rakete lete od Belgoroda do Harkova’, rekla je. “Ali ja živim ovdje i šta god radim, ne mogu zaustaviti te rakete. Ne može niko u našem gradu. Tako da ne znam kako možete reći da smo uspjeli. To je vrlo uznemirujuće.”