Smart: Nema pregovora sa Rusijom, Ukrajina se mora izboriti za mir

Iluzorno je govoriti o pregovorima između Kijeva i Moskve i tako postignutom miru sa Rusijom jer je historija pokazala da je Kremlj takve stvari samo koristio za pregrupiranje snaga za nove napade, odnosno nastavak rata, navodi Jason Jay Smart, politički analitičar i specijalni dopisnik ukrajinskog lista Kyiv Post.

Zbog svog opozicionog djelovanja u Rusiji, te rada u Ukrajini, Moldaviji, Kirgistanu, Kazahstanu i samoj Rusiji zvanična Moskva ga je 2010. godine doživotno proglasila nepoželjnom osobom (persona non grata), ali Smart i dalje sarađuje sa ruskim opozicionarima bez obzira na to.

U razgovoru za Al Jazeeru govori kako će Vladimir Putin uvjerljivo pobijediti na “velikoj prevari koju Kremlj naziva izborima”, te da će, nakon smrti Alekseja Navaljnog (za koga Smart kaže da “nije umro već da je ubijen u zatvoru”), biti još iznenađenja pred izlazak građana na birališta.

Ovih dana Kijev obilježava deset godina od Revolucije dostojanstva, protesta koji su doveli do uklanjanja proruskih vlasti, ali i aneksije Krima, poteza Moskve koji se tumači početkom rata protiv Ukrajine. Nakon Krimskog poluotoka, „na red“ su došle istočne regije Donjeck i Luganjsk koje su zauzeli proruski separatisti.

Otvorenu invaziju susjedne države Rusija je pokrenula februara 2022. godine i taj sukob se vodi i dan danas. Izbijanjem novih žarišta i dolaskom drugih ljudi na vlast u zapadnim državama, česti su istupi, komentari i kritike na račun predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da treba pregovarati sa ruskim kolegom Putinom, pa čak i odustati od okupiranih teritorija na istoku.

Nema zamora Amerikanaca

Smart je kategoričan – nema drugog izlaska iz okršaja sa Kremljem nego borbom.

„Postoji pogrešna ideja da bi ‘Ukrajina trebala samo pregovarati o miru s Rusijom’. Međutim, Rusija očito nije zainteresirana za prekid rata protiv Ukrajine. Ukrajina nema drugog izbora nego nastaviti borbu kako bi spriječila Rusiju da uspije u svom planu osvajanja nacije i porobljavanja njezinog stanovništva“, odgovara Smart na upit o mogućem skorom okončanju rata diplomatskim putem.

„Čak i da sutra Zelenski pristane dati Putinu sve trenutno okupirane teritorije, praktički nijedan ruski stručnjak, uključujući mene, ne vjeruje da bi Putin poštovao dogovor. Putin je, što historija dokazuje, koristio pregovore kao priliku za prilagođavanje i oporavak svoje vojske prije početka novih napada.“

Dodaje i kako „temeljni nedostatak iskrenosti, poštenja i časti ruskog diktatora čini razvoj bilateralnih odnosa gotovo nemogućim“.

Paralelno sa komentarima o pregovorima, često se čuju narativi o “zamoru Zapada kada je riječ o pomoći Kijevu”. Mnogi stručnjaci to tumače kao rusku i propagandu njoj bliskih političkih, novinarskih i lobističkih krugova. Potenciraju se priče o tome kako pomoć “izgladnjuje njemačku (evropsku, zapadnu…) ekonomiju”, ali i kako se sredstva trebaju koristiti za socijalne, umjesto vojnih programa.

Posebno se potencira odnos Washingtona prema istoku Evrope, te se navodi da je riječ o izbornoj godini u kojoj bi umjesto predsjednika Josepha Bidena vlast (ponovo) mogao preuzeti Donald Trump koji je glasan kritičar odnosa u Sjevernoatlantskoj alijansi (NATO) i koji je ranije imao istupe koji su se tumačili kao znakovi bliskosti sa Putinom.

Smart negira da je SAD skrenuo pažnju sa Ukrajine, iako postoji problem sa odobrenjem novih paketa finansijskih pomoći iz Kongresa.

„Nova anketa, koju je provela poznata istraživačka kompanija Pew, pokazala je da 74 posto Amerikanaca smatra da je rat u Ukrajini važan za američke interese. Od tih 74 posto, 43 procenta Amerikanaca reklo je da je to ‘vrlo važno’. Dodatno, 81 posto demokrata i 69 posto republikanaca smatra da je rat u Ukrajini ‘važan za američke nacionalne interese'“, navodi Smart.

„Iako je Ukrajina sada manje glavna tema u vijestima, anketa Amerikanaca na Zapadu pokazuje da nema ‘zamora od Ukrajine’. Stanovništvo SAD-a ostaje privrženo Ukrajini, tako da ne mislim da će se puno toga promijeniti nakon izbora u novembru 2024. Isto tako, sve vodeće evropske zemlje shvataju da rusko otvoreno ignoriranje međunarodnog prava u Ukrajini predstavlja opasan presedan, pa je podrška Ukrajini u njihovim nacionalnim interesima.“

Pobjeda od 65 posto

U samoj Ukrajini je došlo do promjena na čelu Oružanih snaga. Umjesto Valerija Zalužnjog, jako popularnog komandanta kojeg hvale zbog dosadašnje odbrane od invazije na Kijev, povratka određenih teritorija, jačanja segmenata kako odbrane, tako i napada, ali i kritika da nije uspio iskoristiti svu zapadnu pomoć u oružju i mehanizaciji u mnogo najavljivanoj kontraofanzivi, imenovan je Oleksandar Sirski.

Prilikom imenovanja, Zelenski je rekao kako Sirski ima iskustvo u odbrani Kijeva i u ofanzivi u Harkovu. General Sirski vodio je odbranu Kijeva, glavnog grada Ukrajine, na početku ruske invazije 2022. Gostujući analitičar Kyiv Posta nije optimista da će ove promjene donijeti i promjene na frontovima.

„Sumnjam da će novi vrhovni komandant ukrajinskih oružanih snaga donijeti nove strategije i pristupe, odnosno nešto što može pomoći da se prekine trenutni spori tempo rata.“

Kada smo Smarta upitali za komentar o izborima za predsjednika Rusije, koji bi trebali biti održani sredinom marta, oštro je odgovorio: „Rusija nema izbore jer nema demokratije.“

„Rusija ima veliku prevaru koju Kremlj naziva ‘izborima’. Nisam vidio nikakve ankete, ali mogu vam garantirati da će Putin pobijediti s više od 65 posto glasova na svojim sljedećim lažnim ‘izborima'“, obrazlaže sagovornik.

Uz Putina, koji se takmiči kao “nezavisni”, na izbornoj listi su još tri kandidata za predsjednika: Vladislav Davankov, 39-godišnji zamjenik predsjednika Dume (Donji dom Parlamenta) kao kandidat Partije Novi Ljudi, Leonid Slucki, 56-godišnji zastupnik Liberalno-demokratske stranke u Dumi i Nikolaj Haritonov, 75-godišnji član Komunističke partije (također zastupnik u Dumi).

Krajem decembra prošle godine je objavljeno kako su 33 potencijalna kandidata objavila interes za učešće na izborima. Oni su do 31. januara morali sakupiti do 105.000 (ako ih je nominirala stranka) odnosno do 315.000 potpisa ako su nezavisni. Putin je do 30. decembra sakupio pola miliona, a do 17. januara – 2,5 miliona potpisa.

Navaljni i napetosti na Balkanu

Uz odbijanje nekoliko kandidatura, ono što je dodatno potreslo rusku i svjetsku politiku je smrt lidera opozicije Alekseja Navaljnom u zatvoru.

Navaljni, 47-godišnji bivši advokat, pao je u nesvijest i umro 16. februara nakon šetnje u kaznenoj koloniji Polarni vuk u Harpu, približno 1.900 kilometara sjeveroistočno od Moskve, gdje je služio 30-godišnju zatvorsku kaznu, saopćeno je iz zatvorske službe.

Njegovoj majci Ljudmili rečeno je u zatvoru da je umro od “sindroma iznenadne smrti”, nedefiniranog izraza za razne smrtonosne srčane bolesti. Smart otvoreno govori: “Navaljni nije umro, on je ubijen.”

„Rusija će vjerovatno napraviti još iznenađenja prije lažnih predsjedničkih ‘izbora’. Upravo su ubili vođu opozicije Alekseja Navaljnog, pa nije jasno što će se dalje dogoditi, no čini se vjerovatnim da će Putin povećati nivo straha unutar Rusije tako da su njegovi građani previše uplašeni da bi se žalili da su izbori lažni.“

Da li će taj strah i napetost napustiti ruske granice, bilo ka Baltiku ili Balkanu?

„Ne mislim da bi Putin sada želio puni rat s Evropom ili NATO-om, ali moguće je da će podgrijati napetosti na Balkanu”, kaže Jason Jay Smart na kraju razgovora.