Zabrana pušenja u Federaciji BiH: Pravilnik ‘na čekanju’, a inspektora premalo

Uprkos tome što je usvojen krajem marta 2022. godine, zakon kojim se zabranjuje konzumiranje cigareta i duhanskih proizvoda u svim zatvorenim javnim objektima na području bosanskohercegovačkog entiteta Federacija BiH u praksi još ne funkcioniše. Ključni problem je nepostojanje pravilnika o provedbi zakona, koji bi ponudio jasne smjernice i procedure inspektorima da mogu nadzirati i kontrolisati njegovo provođenje.

Primjena zakona službeno je počela 28. maja 2023. godine, a propisano je da obaveze za fizička lica nastupaju istog dana kada počne primjena ovog zakona. Ustanove, preduzeća i druga pravna lica dužni su svoja akta uskladiti sa odredbama zakona u roku šest mjeseci od početka njegove primjene. Industrija duhana je, također, obavezna da svoj rad i poslovanje uskladi sa zakonom u roku 18 mjeseci od početka njegove primjene, odnosno od dana stupanja na snagu podzakonskih akata.

“Pravna lica u čijim objektima postoje izuzeci od zabrane pušenja u skladu sa ovim zakonom, bilo da su u njihovom vlasništvu ili su im dati na korištenje, a što uključuje i ugostiteljske objekte, dužna su uskladiti svoj rad s odredbama ovog zakona u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu podzakonskog propisa koji se donosi na osnovu člana 7. ovog zakona. Definisano je da će federalni ministar zdravstva u roku 12 mjeseci od početka primjene ovog zakona donijeti provedbene propise na osnovu Zakona, kojima se regulišu uslovi za posebne prostorije za pušenje u smislu izuzetaka od zabrane pušenja, što znači da je krajnji rok za izradu pravilnika – maj 2024. godine”, pojasnili su iz Federalnog ministarstva zdravstva.

Prvo pravilnik, a onda kazne

Pravilnik će biti objavljen na web-stranici Federalnog ministarstva zdravstva, kako bi zainteresirani mogli dostaviti komentare na razmatranje, a nakon obavljenih javnih konsultacija, Pravilnik će biti objavljen u Službenim novinama Federacije BiH.

“Nakon što Pravilnik bude objavljen u Službenim novinama Federacije BiH, obaveze za pravne osobe u čijim objektima postoje izuzeća od zabrane pušenja kao što su odjeli za zaštitu mentalnog zdravlja u zdravstvenim ustanovama, ugostiteljski objekti i drugi, definirani članom 7. Zakona, jesu da usklade svoj rad s odredbama navedenog pravilnika u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu”, ističu iz Federalnog ministarstva zdravstva.

Ugostitelji, na koje se, možda, i ponajviše zakon odnosi, smatraju da nije trebao biti donesen samo u Federaciji BiH, kad već nije donesen u Republici Srpskoj te da se trebalo krenuti s državnog vrha ka nižim nivoima jednako i paralelno.

“Kao da su entitet Republika Srpska i Distrikt Brčko imuni na štetu koju uzrokuju duhan i duhanski proizvodi, a mi u Federaciji BiH nismo pa nas treba zaštiti. Najprostije kazano: to je cirkus. Drugo, ovaj zakon se odnosi na sve javne zatvorene prostore od javnih institucija do trafike, od servisa do advokata, odnosi se i na krojače i sve moguće vrste tehničkih pregleda, a mnogo je više takvih prostora nego ugostiteljsko-turističkih objekata. To je zakon koji je neprimjenjiv za nas jer nemamo toliko brojnu inspekciju koja bi vršila nadzor nad provođenjem zakona. Nije problem zaposliti nove ljude u inspekciju, ali je pitanje ko će to sve platiti? Opet mi građani, a ne domaće vlasti ili stranci”, mišljenja je Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH.

Dodaje kako je nakon usvajanja zakona trebalo napraviti pravilnik o njegovoj primjeni te da su se prije same izrade i usvajanja zakona morali pozvati i oni kojih se on tiče, kako bi se čulo i njihovo mišljenje.

“Nažalost, nas niko nije ništa pitao. Lično sam pokušavao razgovarati sa odgovornima i otišao sam u Federalno ministarstvo zdravstva da se informišem o tome. Jedan mladi zaposlenik tamo mi je rekao kako će se mjere odnositi na prostore do 50 kvadrata koji će se moći opredijeliti za pušače i nepušače. Ali ne postoje nikakvi kriteriji koji dalje to regulišu, da onaj koji se opredijeli za prostor za pušače zna koji su to uslovi koje mora ispuniti, koja je to ventilacija koju mora imati, itd. To je sve nedorečeno, kao što je nedovoljno definisano pitanje nargila barova kojih ima oko 1.500 u Federaciji BiH jer ne možete ih samo zatvoriti. Sve to ima Evropska unija i ne treba daleko ići, samo preuzeti i doraditi ono što oni već godinama praktikuju”.

Manjak inspekcijskih kapaciteta

To je jedna strana problema, a ona druga je i složenija i odnosi se na finansiranje inspekcijskog aparata koji je nadležan za nadzor primjene i provedbe ovog Zakona, a koji bi zbog svega trebao biti nešto glomazniji i dodatno popunjen kadrovima. Sve ovo bi moglo ugroziti efikasnost provedbe Zakona o zabrani pušenja u zatvorenim prostorima i dodatno usporiti njegovo zaživljavanje na terenu.

“U skladu sa zakonom, najširi djelokrug nadležnosti imaju kantonalni sanitarni, tržišni, prosvjetni i inspektori rada, koji su nadležni za kontrolu primjene zakona u svim drugim objektima, uključujući i ugostiteljske. S obzirom na veliki broj privrednih subjekata i javnih ustanova u Federaciji BiH, koji podliježu primjeni zakona, evidentan je manjak kapaciteta inspekcijskih organa u Federaciji BiH za vršenje poslova iz punog obima nadležnosti propisanih zakonom”, pojašnjavaju iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.

S obzirom na to da pravna lica imaju vrijeme prilagodbe u trajanju šest mjeseci, a očekujući donošenje predviđenih pratećih provedbenih akata, federalni inspektori rada i zdravstva u prelaznom periodu nakon stupanja zakona na snagu, u okviru vršenja inspekcijskih nadzora iz plana redovnih inspekcijskih nadzora, plana pojačanih inspekcijskih nadzora i postupanja po prijavama, prevashodno imaju konsultativno-savjetodavnu ulogu za osiguranje djelotvornog uvođenja subjekata nadzora u nove pravne okvire.

“U okviru projekta ‘Poboljšanje okvirnih uslova za podršku zdravom okruženju i poticanje ljudi da preuzmu odgovornost za svoje zdravlje’, koji pod pokroviteljstvom Vlade Švicarske u  Bosni i Hercegovini provodi Udruženje PROI, u cilju pravilne primjene zakona u oktobru 2023. godine organizovan je sastanak i edukacija federalnih i kantonalnih inspekcija, na kojem je učešće uzeo i glavni federalni inspektor rada. Posebna pažnja je posvećena usklađivanju državnih i entitetskih zakona u BiH i EU s međunarodnim pravnim propisima, te preciziranju nadležnosti federalnih i kantonalnih inspekcija u okviru novog zakona”, navodi Federalna uprava za inspekcijske poslove.

Kada je riječ o rezultatima kontrola, otkako je zakon stupio na snagu, federalni inspektori rada nisu imali zahtjeva za kontrolu u vezi s tim da subjekti koje nadziru ne poštuju odredbe zakona niti posebno uočenih nepravilnosti koje bi bile osnov za djelovanje. U djelokrug nadzora primjene zakona od Federalne inspekcije spada i kontrola trgovine ovom vrstom proizvoda kada je riječ o subjektima koji vrše prometovanje duhana i duhanskih prerađevina.

Kada je riječ o kaznama, one će se početi naplaćivati 12 mjeseci nakon početka primjene, odnosno od dana stupanja na snagu podzakonskih akata donesenih na osnovu ovog zakona.

“To znači da će inspekcijske mjere u međuvremenu biti preventivne, u cilju pomoći svim pravnim subjektima da prilagode svoje poslovanje zakonu. Kaznene odredbe koje su predviđene zakonom, a u zavisnosti od počinjenog prekršaja, kreću se u rasponu od 2.000 do 5.000 konvertibilnih maraka za pravna lica [1.000 do 2.500 eura], od 300 do 1.000 konvertibilnih maraka za odgovorna lica [150 do 500 eura], te od 500 do 1.500 konvertibilnih maraka za vlasnike i korisnike prostora [250 do 750 eura], odnosno mjesta u kojem je pušenje zabranjeno”.