Analitičari: Nakon skeptičnih glasova o otvaranju pregovora, za BiH ključno da ima Njemačku uz sebe

Politički analitičar Davor Gjenero kaže da za Bosnu i Hercegovinu može biti zabrinjavajuće što glasovi iz dvije zemlje dovode u pitanje njeno otvaranje pregovora za članstvo u Evropsku uniju, ali da je, s druge strane, izuzetno važno što uz nju u ovom trenutku stoji „jedna moćna članica EU-a kao što je Njemačka“.

Zemlje sa sjevera i zapada Evrope i ranije su bile skeptične po ovom pitanju [proširenju EU-a], jer su zahtijevale precizne i jasne reforme, rekao je Gjenero Al Jazeeru, „ali u ovom slučaju može biti zabrinjavajuće jer se u priči spominju dvije države“.

“U EU se odluke donose jednoglasno i nikada nije prijatno za neku zemlju da bude usamljena u blokiranju neke odluke“, rekao je Gjenero.

„Sjetimo se slučaja Slovenije i Hrvatske. Slovenija je u blokadi Hrvatske tražila saveznika u Grčkoj obećavajući joj da će ona zauzvrat dati podršku Grčkoj u blokadi Sjeverne Makedonije. Ranije su također neke blokade zajedno radile Mađarska i Poljska, a sada kada je Mađarska u tome ostala usamljena, to joj baš nije prijatno”.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen potvrdila je u utorak u Evropskom parlamentu da će preporučiti otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom.

Konačnu odluku o otvaranju pregovora Evropske unije sa potencijalnom članicom donosi Vijeće Evropske unije, odnosno lideri država i vlada zemalja članica Unije, a odluka mora biti jednoglasna.

Rasprava o donošenju konačne odluke o otvarnju pregovora između EU-a i BiH bit će održana na samitu 21. i 22. mart u Briselu.

‘Bez reformi nema pregovora’

Međutim, novinarka briselskog Politica Barbara Moens piše kako o otvaranju vrata Evropske unije Bosni i Hercegovini još uvijek nije postignut dogovor.

Moens u Politicu piše da neke zemlje EU-a, poput Nizozemske i Danske upozoravaju Evropsko vijeće da sljedeće sedmice ne bi trebalo jednostavno dati zeleno svjetlo Bosni i Hercegovini da započne pristupne razgovore s Unijom, kao što je Evropska komisija preporučila.

“Nećemo započeti prave pregovore ako ne bude više reformi”, rekao je jedan od diplomata Politicu.

Potencijalni kompromis, prema pisanju Politica, mogao bi biti političko otvaranje vrata Bosni i Hercegovini, kao što je Evropsko vijeće učinilo za Ukrajinu i Moldaviju u decembru prošle godine, ali uz uključivanje određenih uvjeta za formalno pokretanje pregovaračkog procesa kasnije.

Prema Adiju Ćerimagiću, analitičaru Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) iz Berlina, različite zemlje članice imaju svoje različite publike, „i neke zemlje poput Njemačke, Nizozemske ili Danske imaju potencijalno učešće parlamenata oko donošenja ovakvih odluka“.

„Svaki znak skepticizma je zabrinjavajući i zahtijeva reakciju, ne samo Evropske komisije u pokušaju otklanjanja sumnji u svojim članicama već i Bosne i Hercegovine da poduzme dodatne aktivnosti kako bi uvjerila te članice da donijeti odluku o pregovorima ima smisla“, rekao je Ćerimagić.

Bosna i Hercegovina podnijela je zahtjev za članstvo 15. februara 2016. godine, a status zemlje kandidata dobila je 15. decembra 2022. godine.