Kritičari Kremlja o izborima koje je dobio Putin: ‘Rekordno lažiranje’

Mikola se sarkastično pita je li „glasao“ ispravno.

Ukrajinski policajac napustio je rodno selo u blizini ukrajinskog grada Mariupolja 25. februara 2022, dan nakon što je počela ruska invazija.

Više od dvije godine kasnije, njegovi stari roditelji, koji su odlučili ostati pod ruskom okupacijom, rekli su mu da su vidjeli njegovo ime na spisku birača na ruskim predsjedničkim izborima održanim od 15. do 17. marta.

U njegovoj odsutnosti, izborni zvaničnici lažirali su njegov „glas“ za ruskog predsjednika Vladimira Putina, tvrdi Mikola, ponavljajući izvještaje o raširenom izbornom namještanju koje su dokumentirali rijetki i žestoko progonjeni nezavisni posmatrači u dijelovima četiri ukrajinske regije koje je okupirala Rusija, kao i u samoj Rusiji.

Mikolini roditelji također su mu pričali kako su maskirani, i do zuba naoružani vojnici šetali ulicama prateći izborne zvaničnike koji su pozivali stanovnike da popune prijevremene glasačke listiće.

“Državni službenici bili su prisiljeni glasati, a od njih se tražilo da prilože fotografije” na kojima će se vidjeti njihovi glasački listići sa označenim Putinovim imenom, rekao je za Al Jazeeru Mikola, koji je prikrio svoje prezime i lokaciju svog sela kako bi zaštitio roditelje.

Namještanje glasanja u dijelovima četiri ukrajinske regije pod okupacijom Rusije potiče iz decenija sličnih praksi dokumentiranih u Rusiji, koje su uključivale prisilno glasanje, namještanje glasačkih listića i “vrtuljke” – kada se grupe istih ljudi autobusima prevoze na desetke biračkih mjesta.

Ovaj reporter, u pratnji nezavisnog posmatrača izbora u sjevernom predgrađu Moskve tokom predsjedničkih izbora 2012, svjedočio je dolasku nekoliko autobusa muškaraca, od kojih su neki bili vidno pijani, koji su glasno govorili da “glasaju samo za Putina”.

Nekoliko sati kasnije, isti muškarci su stigli na drugo biračko mjesto, primijetio je reporter.

Izborni zvaničnik u to je vrijeme rekao da su pobjednici na prethodnim izborima bili ili čelnik Komunističke partije Genadij Zjuganov ili ultranacionalista Vladimir Žirinovski.

Međutim, biračka mjesta uvijek su prijavljivala Putinovu pobjedu, rekao je zvaničnik – umorni učitelj koji je završio prebrojavanje glasova u četiri sata ujutro – pod uslovom anonimnosti.

‘Deseci miliona lažiranih glasova’

Oko 110 miliona Rusa ovog je mjeseca imalo pravo glasa, a 87,1 milion glasalo je na biralištima ili koristilo elektronski sistem glasanja, rekla je glavna ruska izborna zvaničnica Ela Pamfilova.

Gotovo 65 miliona njih glasalo je za Putina, dodala je.

Ali najmanje 31,6 miliona glasova za Putina je lažirano, tvrdi Novaja Gazeta, nezavisne novine koje su decenijama među ruskim medijima kojima se najviše vjeruje.

Analitičari Novaje Gazete koristili su se matematičkim modelom koji je razvio izborni posmatrač Sergeh Špilkin koji koristi razliku između izlaznosti birača i glasova za svakog kandidata.

Ako se odziv na pojedinom biračkom mjestu iznenada poveća, glasanje naglo raste samo za jednog kandidata – Putina, prema onome što je otkrio.

Ovogodišnje glasanje oborilo je sve dosadašnje rekorde lažiranja glasova, tvrdi Novaja Gazeta.

“Ovo je brojčano rekordno lažiranje glasova na predsjedničkim izborima u Rusiji”, izvijestili su.

Golos, zadnji nezavisni posmatrač izbora u Rusiji čiji su se djelatnici i volonteri suočili sa novčanim kaznama i hapšenjima, rekao je da su izbori bili najmanje ustavni otkako je Putin došao na vlast 2000. godine.

“Nikada nismo vidjeli predsjedničku kampanju koja je bila toliko daleko od ustavnih standarda”, rekao je Golos u izjavi.

Ključna riječ ovogodišnje predsjedničke kampanje bila je “imitacija”, navodi se.

‘Pomak od antiratnih do proratnih stavova’

Kremlj je oponašao slobodu izbora i kampanje uz učešće opozicionih kandidata koji su bili samo figure iz prokremaljskih političkih stranaka, rečeno je.

Kremlj je također imitirao transparentnost i otvorenost, praćenje izbora i nezavisnost izbornih zvaničnika, rekao je Golos.

“Možda rezultati ovih ‘izbora’ antiratni dio javnosti moraju učiniti apatičnim. Očito su osmišljeni za to”, napisao je u ponedjeljak na Facebooku Ilja Jašin, koji je osuđen na osam i po godina zatvora zbog kritiziranja ruske invazije na Ukrajinu.

Ipak, glasanje ukazuje na tektonski pomak u javnom mnijenju “od općenito antiratnih i neutralnih stavova, do općenito proratnih”, rekao je za Al Jazeeru Nikolaj Mitrohin sa njemačkog Univerziteta u Bremenu.

Rekao je da, iako je odaziv ispod službenih brojki, oko dvije trećine birača ipak je izašlo zbog goleme i izuzetno uspješne “propagandne” kampanje koju je pokrenulo ukrajinsko neselektivno bombardiranje pograničnih ruskih regija.

Čak i prodemokratski Rusi, nekada neutralni u pogledu rata, sada žele “potpunu pobjedu Rusije”, rekao je.

Jedan od razloga je “odgovor na ukrajinski odgovor na rat, a posebno Putinovu propagandu”, rekao je Mitrohin.

Kada prosječni Rusi žele provjeriti što čuju iz medija pod kontrolom Kremlja, surfaju ukrajinskim stranicama i “vide da ih mrze, nazivaju ih ne samo agresorima, nego raznim rasističkim imenima, a sve rusko i što je povezano s Rusijom, je zabranjeno”, navodi Mitrohin.

Ruski državljanin koji živi u Njemačkoj slaže se s njim, nakon što je vidio kako stariji muškarci koji govore ruski jezik i koji su emigrirali iz bivšeg sovjetskog Kazahstana reagiraju na ukrajinske aktiviste koji protestiraju pred ruskim konzulatom u Frankfurtu.

“Ponekad su izbijale tučnjave”, rekao je za Al Jazeeru Konstantin Rubalski, 47-godišnji IT stručnjak koji je posjetio konzulat desetak puta kako bi dobio dokumente za svoju djecu.

‘Moskva troši kao da sutra ne postoji’

Još jedan razlog zašto su Rusi glasali za Putina, dodao je Mitrohin, je otpornost njihove ekonomije u suočavanju sa zapadnim sankcijama zajedno s umjerenim dobicima Moskve na prvim linijama 2023. i početkom 2024. godine.

Iako je Rusija pogođena najvećim sankcijama u modernoj historiji, visoke cijene nafte i povećana vojna potrošnja održali su ekonomiju i podstakli porast potrošnje.

“Nikada nisam vidio da Moskva toliko troši. Kupuju stvari kao da sutra ne postoji”, rekao je za Al Jazeeru David, advokat iz Moskve koji nije naveo svoje prezime.

Nakon što su ruski dobavljači pronašli načine za isporuku sankcionirane zapadne robe preko bivših sovjetskih republika i korištenje gotovine ili kriptovaluta za plaćanje, sve je dostupno, rekao je.

“Procvat je očit”, rekao je.

“Ali svi moji prijatelji znaju da bi zabava mogla biti gotova već sutra.”