Zašto ISIL napada Rusiju?

Piše: Kevin Doyle

Stotine ljudi su ubijene ili ranjene u napadu na posjetioce koncerta u moskovskoj dvorani Krokus prošlog vikenda prije nastupa rock-benda.

Napadači odjeveni u maskirne uniforme otvorili su vatru i navodno bacili eksplozivne naprave unutar koncertne dvorane koja je nakon napada bila u plamenu, s krovom koji se srušio.

Ukupno 11 osoba je privedeno, uključujući četiri osobe direktno uključene u oružani napad, izvijestila je ruska novinska agencija Interfax.

Afganistanski ogranak ISIL-a, poznat i kao Islamska država u provinciji Horasan (ISKP ili ISIS-K), preuzeo je odgovornost za napad, a američki zvaničnici potvrdili su autentičnost te tvrdnje, navodi novinska agencija Reuters.

Evo šta znamo o grupi i njihovom mogućem motivu za napad na Moskvu.

Afganistanski ogranak ISIL-a

Grupa je i dalje jedna od najaktivnijih podružnica ISIL-a, a naziv je preuzela od drevnog kalifata u regiji koja je nekada obuhvatala područja Afganistana, Irana, Pakistana i Turkmenistana.

Grupa je nastala u istočnom Afganistanu krajem 2014. godine i sastavljena je od odmetnutih boraca pakistanskih talibana i lokalnih boraca koji su se zakleli na vjernost bivšem vođi ISIL-a Abu Bakru al-Baghdadiju. Zbog svoje brutalnosti stekla je zastrašujuću reputaciju.

Murat Aslan, vojni analitičar i bivši pukovnik turske vojske, rekao je da je ISIL-ov afganistanski ogranak poznat po “radikalnim i oštrim metodama”.

“Mislim da ih njihova ideologija inspirira u odabiru meta. Prije svega, Rusija je u Siriji i bori se protiv Daesha [ISIL-a], poput SAD-a. To znači da te zemlje vide kao neprijateljske”, rekao je Aslan za Al Jazeeru. “Oni su sada u Moskvi. Prethodno su bili u Iranu, a vidjet ćemo mnogo više napada, možda i u drugim prijestonicama”.

Iako se navodi da je njihovo članstvo u Afganistanu opalo od vrhunca 2018. godine, njegovi borci i dalje predstavljaju jednu od najvećih prijetnji talibanskoj vlasti u Afganistanu.

Prethodni napadi grupe

Borci ISKP-a preuzeli su odgovornost za napade 2021. godine ispred aerodroma u Kabulu, u kojima je poginulo najmanje 175 civila, 13 američkih vojnika, a deseci su povrijeđeni.

Podružnica ISIL-a prethodno je maju 2020. okrivljena za krvavi napad na porodilište u Kabulu, u kojem su ubijene 24 osobe, uključujući žene i bebe.

U novembru iste godine grupa je izvela napad na univerzitet u Kabulu, ubivši najmanje 22 nastavnika i studenta.

U septembru 2022. grupa je preuzela odgovornost za smrtonosni samoubilački napad na Rusku ambasadu u Kabulu.

Prošle godine Iran je okrivio tu grupu za dva odvojena napada na veliko svetište u južnom Shirazu – Shah Cheragh – u kojima je ubijeno najmanje 14 ljudi, a više od 40 je povrijeđeno.

SAD tvrdi da je presreo komunikacije koje potvrđuju da se grupa pripremala za izvođenje napada prije nego što su koordinirani samoubilački bombaški napadi u Iranu u januaru ove godine ubili gotovo 100 ljudi u gradu Kermanu na jugoistoku Irana. ISKP je preuzeo odgovornost za te napade.

Zašto ISIL napada Rusiju?

Odbrambeni i sigurnosni analitičari kažu da je grupa posljednjih godina ciljala propagandu na ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog navodnog ruskog ugnjetavanja muslimana.

“Ruska vanjska politika bila je jedna velika crvena zastavica za ISIL”, rekao je za Al Jazeeru Michael Kugelman, direktor Instituta za južnu Aziju pri centru Wilson sa sjedištem u Washingtonu.

“Sovjetska invazija na Afganistan, ruske akcije u Čečeniji, bliski odnosi Moskve sa Sirijskom i Iranskom vladom, a posebno vojne kampanje koje je Rusija vodila protiv boraca ISIL-a u Siriji i, uz posredovanje plaćenika grupe Wagner, u dijelovima Afrike.”

Sve je to značilo da je Moskva postala žarište “obimnog propagandnog rata” ISKP-a, rekla je Amira Jadoon, docentica na Univerzitetu Clemson u Južnoj Karolini i koautorica knjige Islamska država u Afganistanu i Pakistanu: Strateška savezništva i suparništva.

“Angažman Rusije u globalnoj borbi protiv ISIL-a i njegovih podružnica, posebno kroz njene vojne operacije u Siriji i napore da uspostavi veze s afganistanskim talibanima – rivalom ISIS-K – označava Rusiju kao ključnog protivnika za ISIL/ISIL-K“, kaže Jadoon za Al Jazeeru.

Ako se napad u Moskvi “definitivno pripiše” ISKP-u, tvrdi Jadoon, grupa se nada da će dobiti podršku i unaprijediti “cilj da se razvije u terorističku organizaciju s globalnim utjecajem”, dokazujući da može pokrenuti napade unutar ruske teritorije.

“ISK [ISKP] dosljedno pokazuje ambiciju da se razvije u zastrašujući regionalni entitet… Usmjeravajući agresiju prema nacijama kao što su Iran i Rusija, ISK ne samo da se suočava sa regionalnim silama već naglašava i svoju političku relevantnost i operativni domet na globalnoj sceni“, navodi Jadoon.

Kabir Taneja, saradnik na Programu strateških studija Fndacije Observer Research – savjetodavnog tijela sa sjedištem u Delhiju u Indiji – rekao je za Al Jazeeru da ISIL i njegovi ogranci Rusiju vide kao “krstašku silu protiv muslimana”.

“Rusija je bila meta ISIL-a, a ne samo ISKP-a od početka”, rekao je Taneja, autor knjige The ISIS Peril.

“ISKP je napao [Rusku] ambasadu u Kabulu 2022. godine, a tokom narednih mjeseci ruske sigurnosne agencije pojačale su napore u suzbijanju pro-ISIL-ovih ekosistema u Rusiji i oko njenih granica, naročito u centralnoj Aziji i na Kavkazu”, rekao je.

Početkom marta Federalna sigurnosna služba Rusije, poznatija kao FSB, rekla je da je osujetila plan ISIL-a za napad na sinagogu u Moskvi.

“Najuvjerljivija trenutna motivacija ISIS-K-a da napadne Rusiju je talibanski faktor. Talibani su ljuti rival ISIL-a, a ISIL na Rusiju gleda kao na prijatelja talibana”, rekao je Kugelman.

Bliski odnosi Moskve s Izraelom su, također, anatema za ISIL-ovu ideologiju, rekao je Taneja.

Postoji još jedan faktor, uglavnom daleko od pažnje svijeta. Naoružana grupa se regrupisala u zastrašujuću silu nakon neuspjeha u Siriji i Iranu.

“ISKP u Afganistanu značajno je ojačao… i nije samo ISKP, ISIL u svojim izvornim regijama operacija, Siriji i Iraku, također vidi (povećanje) operativnih sposobnosti”, kaže Taneja.

Danas je, dodaje “ideološki moćan, mada politički, taktički ili strateški […] više nije toliko”.

To predstavlja izazov za rastreseni svijet, rekao je.

“Kako se boriti protiv toga, veliko je pitanje u vrijeme kada su velika konkurencija sila i globalna geopolitička situacija stavili borbu protiv terorizma u drugi plan”, dodaje Taneja.

Kako je ISIL odgovorio?

Kanali društvenih mreža ISKP-a “raduju” se nakon napada na Moskvu, rekao je Abdul Basit, viši saradnik u Školi međunarodnih studija “S Rajaratnam” iz Singapura.

“Oni slave napad”, rekao je Basit za Al Jazeeru, dodajući da pristalice “prevode i objavljuju tvrdnju o odgovornosti”, koju je objavila novinska agencija Amaq povezana sa ISIL-om.

Basit je rekao da ISIL-ov način rada uključuje pojačavanje propagandne kampanje prije napada velikih razmjera i to je primijećeno u nedavnim proturuskim porukama. Takvi napadi “jačaju vjerodostojnost” naoružanih grupa, objasnio je Basit, što onda “povećava opseg njihovog finansiranja, regrutacije i propagande”.

Mogući su novi napadi u Rusiji i drugdje, dodao je, s obzirom na ključnu ulogu koju su regruti ISIL-a porijeklom iz Srednje Azije – naročito Tadžikistanci – igrali dok je grupa držala teritoriju u Siriji. Sada su se vratili u regiju centralne Azije i njihova namjera da izvedu napade sada se materijalizirala“, rekao je Basit.

Prethodni napadi u Rusiji

Moskva i drugi ruski gradovi i ranije su bili mete napada.

Godine 2002. čečenski borci uzeli su više od 900 ljudi za taoce u moskovskom pozorištu Dubrovka, zahtijevajući povlačenje ruskih trupa iz Čečenije i prekid ruskog rata u regiji.

Ruske specijalne snage napale su pozorište kako bi prekinule sukob i ubijeno je 130 ljudi. Većina je ugušena plinom koji su snage sigurnosti koristile kako bi čečenske borce ostavile bez svijesti.

Najsmrtonosniji napad u Rusiji bila je opsada škole u Beslanu 2004, koju su izveli pripadnici čečenske naoružane grupe koja je tražila nezavisnost Čečenije od Rusije. U opsadi su ubijene 334 osobe, uključujući 186 djece.