‘Kako je po Njemačku prošli put završilo dizanje ruskih mostova u zrak?’

Ruski propagandni aparat pobrinuo se da najsramotnije curenje informacija iz njemačke vojske posljednjih godina izgleda kao epizoda iz nacističke invazije Sovjetskog Saveza od 1941. do 1945. godine.

“Drugovi u uniformama”, ili ruske obavještajne službe, presrele su 38 minuta dug razgovor između komandanta njemačkih zračnih snaga general pukovnika Inga Gerhartza i njegovih oficira, napisala je u petak na društvenim medijima Margarita Simonjan, voditeljica televizijske mreže RT koju finansira Kremlj.

“Most na istoku je teško pogoditi, to je prilično mala meta, ali Taurus [projektili] [njemačke proizvodnje] to mogu učiniti. Također mogu pogoditi skladišta municije”, rekao je jedan od oficira Gerhartzu, prema procurjelim informacijama koje je Simonjan objavila na internetu.

Most o kojem je govori, Kerčki most, vrijedan je četiri milijarde dolara, dugačak je 19 kilometara i napravljen od čelika i betona, te povezuje Krim sa Rusijom.

Za Kremlj, ta veza je podsjećanje na uspjeh na Krimu 2014, kada je Moskva preuzela vlast na tom ukrajinskom poluotoku, što je vinulo u nebo popularnost Vladimira Putina i otvorilo vrata za rat koji traje.

Za Ukrajinu bi uništenje mosta značilo prekid ključne rute snabdijevanja i simboličan udarac odlučnosti Kremlja da dobije rat.

A projektili Taurus mogli bi pomoći u postizanju upravo toga. Opremljeni su „stealth“ tehnologijom zbog koje ih ruski sistemi protuzračne odbrane teško mogu otkriti.

No, skandal neće dovesti do uključivanja Njemačke u rat, kažu posmatrači.

“Zasad će to uticati samo na poboljšanje sigurnosnog sistema tokom takvih razgovora i identifikaciju metoda koje su ruske obavještajne službe koristile da bi snimile jedan od njih”, rekao je za Al Jazeeru Nikolaj Mitrohin sa Univerziteta u Bremenu.

I koliko god Kremlj govorio o ovom skandalu, kod Nijemaca to “ne mijenja mnogo”, rekao je Andreas Umland, njemački politolog koji radi za Švedski institut za međunarodne poslove.

“To je velika tema u Rusiji, ali u Njemačkoj je to uglavnom tema u smislu kako je ovo curenje moguće i kako su Rusi mogli doći do tog snimka. Sadržaj je, zapravo, sekundarno pitanje”, rekao je Umland za Al Jazeeru.

‘Nijemcima će se manje vjerovati’

Njemački dužnosnici rekli su da je razgovor presretnut iz poziva koji se odvijao na Ciscovoj WebEx platformi koja ima sigurnosne propuste koji potencijalnim hakerima omogućuju da se pridruže razgovorima kao “duhovi”.

Zbog curenja informacija njemački kancelar Olaf Scholz izgleda „slab“, rekao je Umland.

“Razgovor potkopava Scholzovu priču da se projektili Taurus mogu koristiti samo uz pomoć Njemačke i da ih zato Njemačka ne može predati Ukrajini”, rekao je.

Također curenje čini da Njemačka svojim zapadnim saveznicima izgleda nemarno i nepouzdano, kaže bivši ruski diplomata Boris Bondarev.

“To može smanjiti koordinaciju evropskih napora. Nijemcima će se manje vjerovati”, rekao je za Al Jazeeru Bondarev, koji je dao otkaz sa mjesta člana ruske delegacije u Ujedinjenim narodima u Ženevi, protestujući protiv invazije na Ukrajinu.

“[Scholz] će najvjerovatnije sakriti glavu u pijesak još dublje”, rekao je.

Kijev već dugo traži od Berlina, drugog najvećeg donatora vojne pomoći Ukrajini nakon Washingtona, da isporuči projektile koji imaju domet do 500 kilometara.

S ovim dometom, rakete bi mogle pogoditi mete duboko unutar Rusije, ali Berlin ih je odlučno odbio isporučiti jer je zabrinut da bi se Rusija mogla dočepati neke od raketa kako bi ukrala njenu „stealth“ tehnologiju.

No, oficiri su u razgovoru koji je procurio razgovarali o mogućnosti snabdijevanja Kijeva projektilima, i obuci ukrajinskih vojnika da njima upravljaju.

Obuka bi “mogla trajati tri ili četiri mjeseca”, rekao je jedan od Nijemaca u razgovoru, za koji se tvrdi da se vodio 19. februara.

“Taj dio obuke bi se mogao održati u Njemačkoj.”

Spomenuli su i “mnogo ljudi u civilu koji govore američkim naglaskom”, čime je javna tajna o prisutnosti američkih instruktora u Ukrajini postala otvorenijom.

‘Ne želimo rat između Rusije i NATO-a’

Njemačko ministarstvo odbrane potvrdilo je da je razgovor zaista “presretnut”, ali nije moglo reći “jesu li napravljene promjene u verziji koja kruži društvenim medijima”.

“To je dio informacijskog rata koji Putin vodi” protiv Zapada, rekao je u subotu njemački ministar odbrane Boris Pistorius.

“To je hibridni napad usmjeren na dezinformacije. Radi se o podjeli, o potkopavanju naše odlučnosti”, rekao je.

A kad se okomila na Berlin, Simonjan je spominjala njegovo preuzimanje 1945. od strane sovjetskih trupa, nakon čega je uslijedila podjela Njemačke na prosovjetski Istok i kapitalistički Zapad koja je završila tek 1990.

“Je li ovo krajnje vrijeme da Rusija aktivno podsjeti Njemačku kako je za nju prošli put završilo dizanje ruskih mostova u zrak?”, našalila se Simonkan, koja je na Zapadu stavljena na crnu listu zbog podrške aneksiji i ratu u Ukrajini.

Ostale ruske javne osobe revnosno su pratile njenu retoriku.

Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da je NATO “uhvaćen na djelu”.

“Ako se ništa ne preduzme i njemački narod to ne zaustavi, doći će do strašnih posljedica prije svega za samu Njemačku”, rekla je glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova.

Njene riječi ubole su u živac.

SSSR je tokom Drugog svjetskog rata odnio živote 27 milijuna ljudi, a mnogi stanovnici bivših sovjetskih republika još uvijek naziv za njemačke zračne snage, Luftwaffe, povezuju sa mučnim i neselektivnim bombardiranjem sovjetskih gradova (uključujući i one u današnjoj Ukrajini).

Scholzovo odbijanje ideje da Ukrajini pošalje trupe, a kamoli napredno oružje, odjekuje osjećajem krivice prema Sovjetskom Savezu i Rusiji, s kojom su odgajane generacije Nijemaca.

“Nećemo slati evropske vojnike u Ukrajinu. Ne želimo rat između Rusije i NATO-a. I učinit ćemo sve što možemo da to spriječimo”, rekao je Scholz u subotu.

Tako je odgovorio na prijedlog francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je 26. februara rekao da moguće raspoređivanje trupa NATO-a u Ukrajini nije “isključeno”.