Tehnološke ambicije BiH: Svemirska agencija, humanoidni robot ili oboje?

Mašine koje obavljaju poslove umjesto ljudi u industrijskim pogonima nisu novost, baš kao ni humanoidni roboti koji će vam poslužiti kafu ili donijeti naručenu hranu, no opseg poslova i zadataka koje će robotski ljudi s visokom preciznošću i efikasnošću obavljati, uskoro bi mogao biti proširen i na brojne druge sektore.

Saradnja među industrijskim liderima u tehnologiji i robotici – Amazonu, Microsoftu i Alphabetu (matičnoj kompaniji platforme Google), koji su udružili snage i uložili 675 miliona dolara u start-up robotiku to samo potvrđuje. Taj revolucionarni potez za industriju robotike signalizira veliki pomak u budućnosti automatizacije i umjetne inteligencije, obećavajući transformaciju načina na koji kompanije rade i komuniciraju s tehnologijom.

Kako ova tehnologija napreduje, nameću se intrigantna pitanja o daljim robotskim sposobnostima i hoće li taj razvoj oponirati tradicionalnim predodžbama o ljudskoj kreativnosti i ostalim vještinama, i to ne samo u posluživanju i medicini. Gdje je u svemu tome Bosna i Hercegovina?

‘Precizniji’ od hirurga

Proizvodnja robota često uključuje složen proces koji kombinira različite tehnološke discipline, objašnjava za Al Jazeeru Anes Hadžiomerović iz Centra za edukaciju i robotiku, inovacije i tehnologiju (CERIT) sa sjedištem u Mostaru.

Taj se centar bavi razvojem relativno malih robota, veličine 50-ak kubnih centimetara i manje, koji se sastavljaju i programiraju bez uputa, što zahtijeva visoku razinu vještina i kreativnosti. Međutim, kako ukazuje Hadžiomerović, za razvoj ozbiljnijih industrijskih robota potrebna su značajnija ulaganja.

Takvi roboti, prema njegovim riječima, zahtijevaju složeniji dizajn, preciznije komponente i napredniju tehničku podršku kako bi bili funkcionalni u zahtjevnim industrijskim okruženjima.

„Svrha robota obično proizlazi iz konkretne potrebe ili zahtjeva korisnika. To može varirati ovisno o kontekstu u kojem se robot koristi. U industriji, roboti se često koriste za izvršavanje ponavljajućih ili opasnih zadataka koji bi bili teški ili opasni za ljude. To može uključivati montažu proizvoda, pakiranje ili rukovanje opasnim materijalima“.

U medicini, roboti se koriste za podršku hirurzima, omogućujući im veću preciznost i manje invazivne zahvate.

„Ovi medicinski roboti također mogu biti korišteni za dijagnostiku i terapiju, pružajući napredne tehnološke mogućnosti koje olakšavaju liječenje pacijenata, sviđalo se to nam ili ne, robot će uvijek preciznije napraviti neki rez, tokom operacije, nego čovjek“, kaže Hadžiomerović uz napomenu da su „mogućnosti za grešku u tim slučajevima svedene na minimum“.

„Roboti se sve više koriste u domaćinstvima, pružajući pomoć u svakodnevnim aktivnostima kao što su čišćenje, kuhanje ili čuvanje sigurnosti doma. Ovi kućni roboti često imaju za cilj olakšati život korisnicima i povećati udobnost u njihovim domovima“.

U svakom slučaju, svrha robota uvijek se prilagođava konkretnim potrebama korisnika ili situacije u kojoj se robot koristi.

Na koji način se kodiraju pokreti robota?

Kodiranje pokreta robota je kompleksan proces koji podrazumijeva razvoj sofisticiranih algoritama za precizno upravljanje svakim dijelom robota.

„To podrazumijeva primjenu principa robotike i tehnika mašinskog učenja kako bismo osmislili algoritme koji omogućuju fluidno i precizno kretanje robota. Svaki motor na robotu ima svoju specifičnu ulogu i karakteristike, kao i različite snage i vrste. Za svaki od njih potrebno je pažljivo programirati i odrediti raspon pokreta, što zahtijeva detaljno poznavanje dinamike robota i njegovih mehaničkih karakteristika“, precizira sagovornik.

Proces programiranja motora zahtijeva duboko razumijevanje kako bi se osiguralo da se svi dijelovi robota kreću skladno i efikasno, jer samo na taj način mogu izvršavati zadatke koji su im postavljeni.

„Integracija različitih vještina i tehnika omogućuje stvaranje robota koji su sposobni za različite vrste kretanja i radnji“.

Tokom svoje karijere, Hadžiomerović je samostalno radio na različitim projektima, ali i sa učenicima i studentima, počevši od manjih robota poput mBotova, pa do kompleksnijih projekata kao što su roboti koje su sastavljali za Međunarodne robotičke olimpijade. Teme tih takmičenja često su usmjerene na rješavanje globalnih problema što može uključivati teme poput ekologije, energetske efikasnosti, očuvanja okoliša…

„Kroz razvoj robota koji se takmiče u ovim takmičenjima, timovi se suočavaju s izazovima dizajniranja inovativnih rješenja koja mogu doprinijeti rješavanju stvarnih problema koji utiču na svijet. Do sada smo učestvovali na šest takvih olimpijada. Radili smo i na projektima vezanim za Internet of Things (IoT), kao što je izrada uređaja za prevenciju emisije CO2 i otkrivanje početaka šumskih požara“.

Naročito ističe uspjeh postignut 2022. godine kada su se s uređajem za otkrivanje šumskih požara plasirali u finale, odnosno među 10 najboljih zemalja svijeta od ukupno 180 učesnika, ali i prvo mjesto osvojeno godinu ranije na Međunarodnoj robotičkoj olimpijadi FGC, kada su nadmašili učesnike 177 zemalja. Redovito se vraćaju s nagradama s takmičenja na kojima učestvuju, s ponosom predstavljajući Bosnu i Hercegovinu.

„Prošle godine, iz Singapura smo se vratili s dvije nagrade, a također smo osvojili nagradu na Međunarodnom MEB takmičenju robota u Šanliurfi, gdje smo se takmičili s 11.200 takmičara. Svakako, ponosni smo na nagrade s domaćih takmičenja u Bosni i Hercegovini, kao što je Nagrada ‘Made in BiH’ za najbolje inženjersko rješenje, među ostalima“, kaže Hadžiomerović.

I ove godine se nadaju pozivu za učešće na Međunarodnoj robotičkoj olimpijadi FGC, iako još uvijek nije precizirana tema i gdje će se održati, jer to vide izvrsnom prilikom da ponovno pokažu sposobnosti i doprinesu takmičenju na globalnom nivou.

Svemirske ambicije

Balkan još uvijek zaostaje u ulaganjima u robotiku u poređenju s drugim regijama, ali postoji veliki potencijal za razvoj u ovom sektoru, posebno uz podršku vlada, akademske zajednice i industrije.

„Bitno je pratiti tržište rada i biti svjestan trenutnih trendova u svijetu. Na primjer, Singapur je ove godine donio odluku o ulaganju u obrazovanje osnovnoškolaca, srednjoškolaca i studenata u oblasti umjetne inteligencije. Primjetno je da su Singapurci prepoznali značaj umjetne inteligencije za budućnost i odmah su se uhvatili u koštac s promjenama u kurikulumu. U Bosni i Hercegovini, znam da je jedino Internacionalni univerzitet u Sarajevu (IUS) uveo studijski program iz oblasti umjetne inteligencije, što postavlja pitanje – zašto drugi čekaju“, pita se Hadžiomerović.

Često se događa da kasnimo u hvatanju koraka s modernim trendovima, iako imamo dovoljno intelektualnih kapaciteta za takve promjene, mišljenja je.

„Problem je u donosiocima odluka koji nisu uvijek spremni za takve korake. Primjera radi, kada se spomene svemir i svemirske tehnologije, kod nas se odmah pomisli na aerospace, astronaute… ali to je samo jedna komponenta u širem spektru svemirskih tehnologija. Zašto, na primjer, ne bismo formirali svemirsku agenciju? Albanija je već poslala dva satelita u svemir, Crna Gora ove godine šalje satelit Luču, kao i Hrvatska CroCube“.

Vjeruje da Bosna i Hercegovina ima dovoljno stručnjaka za takve projekte, kao i zainteresovanih investitora prvenstveno zbog toga što se nalazi na povoljnom geografskom položaju, gdje preko iste prelijeće najveći broj satelita.

„Važno je da se pridružimo globalnim trendovima i da ne zaostajemo za njima, već da budemo u korak s njima […] S rastućim interesom za robotiku, očekujemo ubrzani razvoj u narednim godinama“, kaže Hadžiomerović.

Prijetnja čovječanstvu?

Uticaj humanoidnih robota na ljude može biti raznovrstan. Dok mogu donijeti koristi poput povećane produktivnosti i sigurnosti, postoji i zabrinutost zbog potencijalnih ekonomskih i socijalnih posljedica. To uključuje mogući gubitak radnih mjesta, ali također otvaranje novih, bolje plaćenih poslova, kao i promjene u društvenim interakcijama.

Važno je pažljivo razmotriti ove aspekte kako bismo maksimizirali koristi od tehnologije, smanjili negativne posljedice i osigurali inkluzivno i održivo društvo.

„Nije nužno da sve što je novo i tehnološki napredno uvijek bude korisno ili dobro. Trebamo se sjetiti primjera poput Alfreda Nobela i njegovog izuma dinamita, koji je prvobitno bio namijenjen za dobrobit svijeta, ali je kasnije bio zloupotrijebljen i korišten u različite svrhe, uključujući i razaranje. Stoga je važno da pristupimo razvoju i primjeni tehnologije s odgovornošću i promišljenošću, kako bismo izbjegli negativne posljedice i osigurali sigurno i prosperitetno društvo“, zaključuje šef CERITA-a.

Iako Bosna i Hercegovina možda nema dugu historiju u robotici ili pokretanju i radu svemirske agencije, uvijek postoji potencijal za rast i razvoj.

Uz prave resurse, talentirane pojedince i prateću infrastrukturu, Bosna i Hercegovina bi mogla krenuti vlastitim putem inovacija i istražiti mogućnosti razvoja humanoidnih robota ili čak uspostaviti svemirsku agenciju. To ne samo da bi pridonijelo napretku tehnologije, već bi stvorilo i nove mogućnosti za naučna istraživanja, ekonomski rast i međunarodnu saradnju.

Bosna i Hercegovina može ciljati visoko i nastojati postati igrač u ovim uzbudljivim domenama. Putovanje možda nije lako, ali uz odlučnost i podršku globalne zajednice, mogućnosti su beskrajne.