Uz zvukove ratnih bubnjeva: Šta Iran želi postići diplomatskom turnejom?

Piše: Rasoul Al Hai

Uz zvukove ratnih bubnjeva i najavu savjetnika iranskog vrhovnog vođe za vojna pitanja, general-majora Yahyae Safavija, da “izraelske ambasade u svijetu više nisu sigurne nakon napada na iranski konzulat u Damasku”, iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian sletio je u nedjelju u Muskat, glavni grad Omana, najavljujući svoju turneju po regiji. Već sljedećeg dana je otputovao za Damask, a zatim u Bejrut koji je bio njegova treća stanica.

Ova turneja je uslijedila samo sedmicu dana nakon što je ubijeno sedam oficira Iranske revolucionarne garde, među kojima je bio i jedan od istaknutih komandanata snaga Kuds u Siriji i Libanu, brigadni general Mohammad Reza Zahedi i njegov zamjenik Mohammad Hadi Rahimi. Ubijeni su u izraelskom napadu na iranski konzulat, nakon čega je Teheran obećao, kroz izjave svojih  visokih zvaničnika, da je “osveta neizbježna”, te stavio svoje oružane snage u ”stanje visoke pripravnosti”.

Nakon što su iranska i američka strana potvrdile da su razmjenjivale poruke nakon napada, Abdullahianova posjeta Omanu, koji je bio poznat po posredovanju između dvije strane, potvrđuje već poznatu stvar. Međutim, sam tajming posjete, koja dolazi uporedo s curenjem nekih izvještaja o tome da posjeta ima veze sa deeskalacijom u Pojasu Gaze, postavlja pitanja o čemu to iranski ministar razgovara iza zatvorenih vrata tokom svoje regionalne turneje.

Tajne poruke

U međuvremenu, izvor blizak iranskom Ministarstvu vanjskih poslova otkrio je, pod uvjetom da ostane anoniman, da je Teheran primio poruku od Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u kojoj se poziva na deeskalaciju i suzdržavanje od napada na Izrael, kao odgovor na raniju poruku Irana da namjerava izvesti direktni napad na okupirane palestinske teritorije.

Govoreći za Al Jazeeru, izvor je dodao da je Iran postavio uvjet za odustajanje od svojih operacija duboko unutar Izraela, a to je da Washington garantira trajno i trenutačno primirje u Gazi i da izraelska vojska odustane od planiranih napada na Rafah. Dodaje da diplomatija tajnih poruka i regionalnog posredovanja još nije u potpunosti dala rezultate, ali da je napravljen pomak na koji se može osloniti u narednom periodu kako bi se zaustavile vojne operacije u Gazi.

Ističe da iranski uvjeti “ne znače da je u potpunosti odustao od osvete cionističkoj tvorevini zbog svojih žrtava”, dok se indirektnim pregovorima između Washingtona i Teherana iranska strana nastoji odvratiti od napada na izraelske teritorije u ovom trenutku. Naglašava da je njegovoj zemlji sada važno spasiti nevine u Gazi u nadi da će se kasnije obračunati s izraelskim neprijateljem.

Američki podsticaji

Abdulreza Farji Rad, bivši iranski ambasador u Norveškoj, Šri Lanki i Mađarskoj, smatra da je Abdullahianova regionalna turneja direktno povezana s pregovorima – preko zapadnih i regionalnih posrednika – sa SAD-om. Dodaje da pojedini neslužbeni krugovi govore o američkim podsticajima kako bi se Iran odvratio od napada na Izrael u zamjenu za novu ravnotežu odvraćanja koja bi zaustavila izraelske operacije u Siriji i dovela do odustajanja od napada na Rafah.

Govoreći za Al Jazeeru, bivši iranski diplomata smatra da je do nedavnog izraelskog povlačenja većine svojih vojnih trupa iz Pojasa Gaze došlo zbog američkog pritiska. Kaže da je izraelski premijer Benjamin Netanyahu izgledao “frustriran i bez nade u povratak zarobljenika koje drži Hamas” u svom obraćanju u nedjelju, “tražeći dogovor s palestinskim pokretom otpora”.

Primijetio je da ono što se događa na terenu, posebno u Gazi, ukazuje na intenzivne američke diplomatske aktivnosti kako bi se spriječilo dalje pogoršanje situacije u regiji i na sve veći pritisak Washingtona na Tel Aviv. Ovo ukazuje na osjetljivost američkih političkih krugova prema aktualnoj administraciji zbog načina na koji se bavi pitanjem izraelske agresije na Gazu i ciljanjem cionističko-američkih interesa na Bliskom istoku.

Heshmatollah Falahatpisheh, političar i bivši šef Odbora za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku u iranskom parlamentu, pohvalio je diplomatiju svoje zemlje koja nije dala priliku izraelskoj ekstremnoj desnici da uvuče Iran u otvoreni rat sa SAD-om, s obzirom na to da je direktni iranski odgovor u ovom trenutku u interesu Tel Aviva.

Govoreći za Al Jazeeru, iranski političar je istaknuo da izraelska desničarska vlada trpi veliku krizu zbog svog trenutnog rata u Gazi i da traži izgovor kako bi se “izvukla iz močvare” u Gazi te kako bi ojačala savezništvo sa zapadnim partnerima. Diplomatske kanale između Teherana i Washingtona vidi kao način blokiranja Netanyahua, koji želi izazvati dodatnu sigurnosnu krizu u regiji.

Sagovornik dodaje da će diplomatske aktivnosti koje provodi Abdullahian ovih dana ojačati stratešku dubinu Islamske Republike Iran na Bliskom istoku i dovesti do toga da diplomatija prevagne u donosu na dešavanja na terenu u pitanjima vanjske politike, na način koji čuva nacionalne interese i živote iranskih savjetnika u Siriji.

Odgovor i deeskalacija

S druge strane, pojedini iranski posmatrači vjeruju da bi odustajanje od osvete i uzvraćanja, koju su zvanične vlasti uvijek isticale nakon izraelskih napada na svoje snage u Siriji, moglo postaviti nova pravila sukoba u regiji koja će potaknuti druge strane da napadnu iranske ciljeve.

Nakon što je izraelski napad na iranski konzulat u Siriji višedecenijski rat između Teherana i Tel Aviva izvukao iz sjene na otvoreno, profesor političke geografije Atta Taghavi Asl smatra da se odustajanje od odmazde nakon velike halabuke može protumačiti kao pokazatelj slabosti.

Govoreći za Al Jazeeru, Taghavi je rekao kako vjeruje da se njegova zemlja našla pred dvije stvari: ispunjavanje zahtjeva naroda za osvetom i smanjenja eskalacije koju nalaže mudro rasuđivanje. Naglašava kako nema potrebe da Teheran izvede napade duboko unutar izraelskih teritorija, nakon što se rasplamsao plamen palestinskog otpora protiv okupacije. Iznenađen je zbog prijetnji koje su iznijele vlasti njegove zemlje o osveti Izraelu, s obzirom na to da se Teheran žestoko osvetio okupaciji tokom proteklih sedam mjeseci.

Pozvao je svoju zemlju da izvuče pouke iz ponašanja bivšeg iračkog predsjednika Saddama Husseina, koji je tokom drugog Zaljevskog rata 1991. bombardirao Izrael desecima projektila. Tel Aviv se tada suzdržao od odgovora, ali je baathistički režim u Iraku na kraju pao. Naglašava da je neophodno donositi strateške odluke bez utjecaja emocija i u skladu s nacionalnim interesima i okolnostima kroz koje zemlja prolazi.