‘U ratu dok ne umreš’: Ukrajina ukinula mjeru povlačenja vojnika s prvih linija ratišta

Nakon gotovo dvije godine služenja vojnog roka na prvim linijama rusko-ukrajinskog rata, Alinin suprug je “bijesan” zbog novog zakona o mobilizaciji.

Ukrajinski parlament usvojio je zakon u četvrtak nakon višemjesečnih rasprava i gotovo 4.300 revizija.

Alina je rekla da su njen suprug, koji je želio ostati anoniman, i njegova braća po oružju zaprepašteni ukidanjem ograničenja roka službe. Ranije verzije zakona predviđale su demobilizaciju nakon 36 mjeseci službe.

Bez ograničenja – i s neuspjehom prošlogodišnje protuofanzive i višemjesečnim kašnjenjem zapadne vojne pomoći – shvaćaju da bi njihova služba mogla završiti samo njihovim invaliditetom ili smrću.

“Vlada ih je ponizila i uvrijedila”, rekla je Alina, koja živi u Kijevu s dvoje djece, za Al Jazeeru.

“Oni nisu vječni. Žele vidjeti kako im djeca rastu, biti kod kuće”, rekla je.

Odredba o demobilizaciji ukinuta je na zahtjev ukrajinskog vrha koji je naveo ozbiljan nedostatak vojnika na prvim linijama, posebno u istočnoj Ukrajini.

“Neprijatelj nas brojčano nadmašuje sedam do deset puta”, rekao je zastupnicima u srijedu komandant združenih snaga Yurii Sodol, pozivajući ih da usvoje zakon.

Zakon usvojen sa 283 glasa

Ali predsjednik Volodimir Zelenski nije najavio službenu mobilizaciju bojeći se reakcije i demonstracija te se radije usredotočio na zakon.

Zakon je usvojen s 283 glasa za u parlamentu od 450 zastupnika, uglavnom zato što ga je podržala partija Sluga naroda, stranka Zelenskog koja dominira u Vrhovnoj radi.

Zakon povećava plaće za službu na prvoj liniji i naknade u slučaju smrti za porodice, ali politički suparnici Zelenskog kritikuju ukidanje ograničenja službe.

“Puno je toga što zakon čini bičem bez ikakvih poticaja”, napisao je Volodimir Ariev, zastupnik iz Evropske solidarnosti, stranke usredotočene oko bivšeg predsjednika Petra Porošenka. “Vlada je to napisala kako bi branioce tretirala kao resurs, a ne kao heroje.”

Nekoliko sati nakon što je zakon usvojen, parlament je pozvao vladu da izradi dodatni zakon o demobilizaciji i rotaciji vojnika na prvim linijama ratišta.

Ukidanje ograničenja službe očekivano razbjesnilo je iskusne vojnike – posebno one koji su započeli službu 2014, kada je Moskva podržala proruske separatiste u jugoistočnoj Ukrajini pomažući im u stvaranju dviju separatističkih “Narodnih republika”.

“Svjesno i dobrovoljno, postat ću dio najpokvarenije kategorije građana u vlastitoj zemlji”, napisao je na Facebooku Artem Osipian, psiholog koji je postao vojnik.

“Ko ću biti sljedeći? Moram li uvijek ostati u službi? Je li moj život bio toliko beznačajan? Šta živote drugih ljudi čini smislenijim i manje vrijednim žrtvovanja od mog?” upitao je retorički.

Demobilizacija zbunjujuća

Mlađi vojnici također smatraju da je demobilizacija krajnje zbunjujuća.

Ubrzo nakon što je 2022. započela ruska invazija Ukrajine u punom obimu, Taras se prijavio za vojnu službu.

“Trebalo je biti kao posao – tri godine i onda vani”, rekao je za Al Jazeeru 23-godišnjak s naočalama i rijetkim čekinjama na osunčanom licu.

Kao i svi drugi vojnici u aktivnoj službi, mora sakriti svoje ime i podatke o službi.

“Čini se da ću služiti vojsku do pobjede” nad Rusijom, rekao je Taras uz stisnut osmijeh.

Za porodice vojnika neizvjesnost oko demobilizacije je depresivna i demoralizirajuća.

“Ne moraš biti u ratu dok ne umreš, moraš znati kada ti prestaje služba”, rekla je za Al Jazeeru supruga vojnika stacioniranog u istočnom gradu Kramatorsku.

Njen suprug pridružio se vojsci 2015, ali se prebacio na volonterski rad nakon rana koje su mu utjecale na hodanje.

Neizvjesnost oko trajanja službe

Vratio se u službu 2022. godine i još uvijek je na prvoj liniji ratišta nakon što je pretrpio više kontuzija, razvio je probleme s vidom i probavom te je proveo sedmice u bolnicama.

“Oni će biti tamo do posljednjeg čovjeka. Doslovno, posljednji čovjek”, rekla je njegova supruga.

Neizvjesnost oko trajanja službe također odbija potencijalne regrute.

U roku od nekoliko sati nakon sveobuhvatne invazije koja je započela u februaru 2022, dobrovoljci su se okupili u regrutnim uredima, posebno u istočnim i centralnim regijama, a neki su čak morali ići na zapad Ukrajine kako bi se prijavili.

No opći entuzijazam splasnuo je nakon vijesti o teškim gubicima i užasnim uvjetima u rovovima i kasarnama usred korupcije oficira i dobavljača.

Zakon o mobilizaciji predviđa stvaranje elektroničkog registra umjesto zastarjelog papirnatog sistema koji je proizvodio korupciju.

U posljednje dvije godine policija i istražitelji izvijestili su o hapšenjima desetaka vojnih službenika.

Neki su zgrnuli milione dolara u gotovini i kupili skupe nekretnine u Ukrajini i Evropi.

Traži se bolja obuka

Svaki vojno sposoban muškarac imat će 60 dana da se prijavi lično ili putem elektroničkog registra, a oni koji to ne učine smatrat će se bjeguncima.

Muškarci će morati imati svoje registracijske papire u svakom trenutku.

Neki vojnici kažu da bi mobilizacija trebala ići ruku pod ruku s boljom obukom vojnih obveznika.

“Neprijatelj je jak, ima dovoljno resursa, dovoljno ljudi – ako ih tako možete nazvati”, rekao je za Al Jazeeru vojnik stacioniran u južnoj regiji Herson.

“Trebaju nam ljudi koji su bolje obučeni, koji razumiju što će raditi, za što se prijavljuju”, rekao je.

Prisilno služenje vojnog roka već je postalo pošast diljem Ukrajine.

U mnogim ruralnim područjima većina vojno sposobnih muškaraca je regrutovana, dok u urbanim centrima potencijalni vojnici izbjegavaju pojavljivanje na javnim mjestima ili korištenje javnog prijevoza zbog patrola vojnih službenika i policajaca.

Neki se muškarci pozivaju da odu u urede za regrutaciju kako bi jednostavno razjasnili svoje lične podatke – ali nikad ne izlaze u civilnoj odjeći.

“Pet momaka koje znam otišlo je u ured za regrutaciju i nisu se vratili” jer su odmah poslani u baze za obuku, rekla je za Al Jazeeru Tetiana Bozhko, koja radi u bolničkoj kantini u sjevernom Kijevu.