Čaušević: BiH postaje atraktivna za sve veći broj turista

“Turistička ponuda Bosne i Hercegovine sve više privlači strane turiste, što potvrđuju brojna istraživanja koja pokazuju visok nivo zadovoljstva turista. Ovi posjetitelji ne samo da uživaju u svojim iskustvima, već i planiraju ponovne posjete, te preporučuju Bosnu i Hercegovinu kao destinaciju drugima. Različite kulture i tradicije, bogata historija, ukusna gastronomska ponuda te prirodne ljepote Bosne i Hercegovine čine je izuzetno atraktivnom destinacijom za sve veći broj turista”, govori dr. Amra Čaušević, vanredna profesorica za oblast turizma na Odsjeku za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Dodaje da se porast interesa turista za Bosnu i Hercegovinu odražava prvenstveno kroz povećanje broja turista, noćenja te rast smještajnih kapaciteta.

“Također, Sarajevski aerodrom bilježi rekordan broj slijetanja, što jasno svjedoči o turističkoj ekspanziji u zemlji. Sve ovo ukazuje na prosperitet turizma u Bosni i Hercegovini te na njenu sve veću reputaciju kao poželjne destinacije među stranim posjetiteljima. Turisti obično dolaze individualno i provode u prosjeku dva do tri dana. Kada je riječ o dužini boravka stranih turista, na vrhu liste su zemlje poput Kuvajta, Katara, Egipta, Irske, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Irana, Francuske, Albanije i Bahreina. U 2019. godini, Hrvatska se nalazila među deset vodećih zemalja po dolascima turista, zajedno s Kinom, Srbijom, Turskom, Slovenijom, Saudijskom Arabijom, Njemačkom, Italijom, Južnom Korejom i Poljskom”, kaže sagovornica.

Nastavlja da su u top 20 zemalja s najvećim brojem turista i azijske zemlje poput Saudijske Arabije, Kuvajta, Kine i Južne Koreje.

“Primjetan je kontinuirani trend rasta broja dolazaka i noćenja turista iz ostalih azijskih zemalja, posebno zemalja Zaljeva poput Katara, Bahreina i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Specifično, porast broja turista iz zemalja Zaljeva, kao što je Saudijska Arabija, u Bosnu i Hercegovinu bio je značajan, s brojem dolazaka koji su se povećali za više od 600 posto između 2013. i 2016. godine. Ovaj trend je nastavljen i u narednim godinama, pri čemu je broj dolazaka turista iz Saudijske Arabije u 2019. godini dostigao 65.854. Također, turisti iz Ujedinjenih Arapskih Emirata su ostvarili 31.961 dolazak iste godine. U 2022. godini, većina turista je preferirala boravak u hotelima i sličnom smještaju, pri čemu je 95,7 posto stranih turista odabralo ovu vrstu smještaja.”

Pozitivna iskustva turista iz arapskih zemalja

Prema njenim riječima, turisti iz arapskih zemalja ističu se dužim boravkom u Bosni i Hercegovini u poređenju s drugim posjetiteljima.

“Oni pokazuju poseban interes za gradove s osmanskom kulturom i tradicijom, te su zainteresovani za posjete sakralnim i vjerskim objektima, osmanskom arhitekturom i prirodnim ljepotama. Štaviše, šoping je važan dio njihovog iskustva, što nije toliko karakteristično za druge turiste”, govori Čaušević.

Iako zvanični podaci nisu dostupni, turisti iz arapskih zemalja smatraju se među najvećim potrošačima tokom svog boravka u Bosni i Hercegovini.

“Njihovi glavni troškovi uključuju hranu i garderobu. Zbog različitih interesovanja turista iz arapskih zemalja u poređenju s turistima iz zapadnih zemalja, mnogi ugostitelji su prilagodili svoje usluge kako bi zadovoljili njihove potrebe. Ova prilagođavanja uključuju širi asortiman halal hrane, kao i ponudu tradicionalnih bosanskih jela koja su privlačna arapskim turistima. Ovakvi napori doprinose pozitivnom iskustvu turista iz arapskih zemalja i podstiču daljnji rast njihove posjete Bosni i Hercegovini”, kaže sagovornica.

Kako nadalje tvrdi, karakteristike turističke sezone u Sarajevu uključuju zavisnost od godišnjih doba, sa značajnim turističkim aktivnostima tokom zime zbog skijanja i drugih zimskih sportova, kao i tokom ljeta zbog kulturnih događaja, festivala i prirodnih ljepota.

“Sarajevo je poznato po bogatoj historiji i kulturnom nasljeđu, što privlači turiste tokom cijele godine. Važno je napomenuti da su vremenski uslovi, dostupnost smještaja i turističkih atrakcija, kao i promocija turističkih događaja ključni faktori koji utiču na turističku sezonu u Sarajevu.”

Nedovoljan broj hotela visoke kategorije

Ne krije da turistička ponuda Sarajeva ima niz prednosti koje privlače posjetitelje.

“Grad je bogat kulturno-historijskom baštinom, raznovrsnom gastronomskom ponudom, tradicionalnim zanatima i živopisnom arhitekturom. Sarajevo je poznato po svojoj multikulturalnoj atmosferi, koja doprinosi jedinstvenom doživljaju posjetitelja. Također, grad nudi razne aktivnosti kao što su posjeta muzejima, šetnja starim gradom, skijanje na obližnjim planinama i uživanje u lokalnoj kafi”, govori Čaušević.

Zatim izdvaja i neke nedostatke turističke ponude glavnog grada Bosne i Hercegovine.

“Neki od nedostataka sarajevske turističke ponude mogu uključivati ​​nedostatak infrastrukture za turiste, kao što je nedovoljan broj hotela visoke kategorije. Moguće su i poteškoće u komunikaciji zbog jezičkih barijera ili nedovoljne turističke signalizacije. Također, mogu postojati izazovi vezani za očuvanje kulturnog naslijeđa i zaštitu životne sredine zbog povećanog turističkog prometa. Važno je da se ovi nedostaci prepoznaju i otklone kako bi se unaprijedila turistička ponuda grada Sarajeva”, kaže sagovornica.

Potom kazuje da predstojeća turistička sezona u Sarajevu može biti pod utjecajem raznih faktora, uključujući ratne sukobe u Ukrajini i na Bliskom istoku, kao i opšte ekonomske uslove.

“Međutim, očekivanja za predstojeću turističku sezonu u Sarajevu su pozitivna. Prema dostupnim podacima, prošle godine je Kanton Sarajevo ostvario najveći broj dolazaka i noćenja turista na području entiteta Federacije Bosne i Hercegovine. Trenutni podaci i trendovi ukazuju na sjajnu turističku ljetnu sezonu. Mnogi hoteli u Sarajevu su popunjeni do septembra. Tradicionalno, očekuje se najveći broj gostiju iz regije, ali primjećuje se i porast turista iz dalekoistočnih zemalja na kružnim regionalnim turama. Uvođenje letova ka novim destinacijama će povećati broj putnika i ojačati turistički sektor.“

Putovanje kao važan dio života

Prema njenom kazivanju, putničke navike stanovnika Bosne i Hercegovine variraju u zavisnosti od mnogih faktora poput socio-ekonomske situacije, geografske lokacije, dostupnosti prijevoza i ličnih interesa, ali ipak, postoje neki opšti trendovi.

“Česte su posjete susjednim zemljama poput Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Slovenije, ali i drugim evropskim destinacijama poput Italije, Austrije i Njemačke. Posjete Bliskom istoku, kao što su Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati, također su česte. Kada je riječ o putovanjima unutar zemlje, mnogi vole istraživati domaća kulturna i historijska mjesta, kao i planinske destinacije poput Jahorine, Bjelašnice i Vlašića. Svakako, tu su i posjete vjerskim mjestima kao što su Međugorje ili Ajvatovica, posebno za vjerske događaje i hodočašća”, govori dr. Amra Čaušević.

Podsjeća da se često putuje i iz poslovnih razloga, kako u zemlji tako i u inostranstvo.

“Učestala su i putovanja sa porodicom, pogotovo tokom praznika i godišnjih odmora, kada se ide u posjetu rodbini ili prijateljima. Sve u svemu, putovanje se doživljava kao važan dio života za stanovnike Bosne i Hercegovine te pruža priliku za upoznavanje novih mjesta, kultura i iskustava”, kaže sagovornica.

Stava je da ruralni turizam u Bosni i Hercegovini ima značajan potencijal, ali da zahtijeva koordinirane napore kako bi se unaprijedio.

“Potrebno je obezbijediti pristupne puteve i infrastrukturu kako bi se olakšao pristup turističkim lokacijama. Također, treba intenzivirati marketinške aktivnosti putem digitalnih platformi, društvenih medija i turističkih sajmova radi privlačenja pažnje potencijalnih posjetitelja. Bitno je i ponuditi razne aktivnosti poput planinarenja, biciklizma, gastronomskih tura i radionica tradicionalnih zanata.”

Napominje da je važno i pružiti obuke lokalnom stanovništvu o gostoprimstvu, upravljanju destinacijom i održivom turizmu radi poboljšanja kvalitete usluge.

“Treba osigurati da se razvoj turizma odvija na održiv način uz poštovanje životne sredine i lokalne kulture. U tom kontekstu, saradnja između vlade, lokalnih zajednica, nevladinih organizacija i privatnog sektora ključna je za razvoj turizma. Naravno, nužno je i pružiti finansijsku podršku kroz podsticaje, subvencije i poreske olakšice kako bi se potaknule investicije. Ruralni turizam zaista može biti ključan za socio-ekonomski razvoj ruralnih područja u Bosni i Hercegovini”, zaključuje Čaušević.