Izraelski napad na iranska nuklearna postrojenja zapravo bi bio loša ideja

Iran tvrdi da je srušio tri kvadkoptera lansirana unutar njegove teritorije, a novinski izvještaji navode da su se dogodile eksplozije na nekim vojnim lokacijama u Siriji – što je uzeto kao pokazatelj da je Izrael odgovorio na iranske napade projektilima i dronovima na izraelskom tlu prošle sedmice.

Iran je potvrdio da je srušio kvadkoptere u centralnoj pokrajini Isfahan, u kojoj su smještene vojne baze, kao i glavna državna nuklearna postrojenja u Natanzu.

Međutim, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) potvrdila je da su iranska nuklearna postrojenja netaknuta.

Nekoliko sati smo dobijali suprotstavljene izvještaje, jer su Sjedinjene Američke Države tvrdile da se dogodio izraelski raketni napad, dok je Iran rekao da nije bilo raketa – samo mala letjelica koja je oborena. Izrael se nije oglasio.

Zaoštrava se retorika

Te aktivnosti su uslijedile dan nakon što je Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) izjavio da će uzvratiti istom mjerom ako Izrael napadne iranska nuklearna postrojenja, dodajući da bi mogao promijeniti i stav o upotrebi nuklearnih bombi.

Brigadni general Ahmad Haghtalab, šef nuklearnog zapovjedništva IRGC-a, osnovanog nakon saboterskih napada na nuklearna postrojenja za koje se smatra da je Izrael kriv, rekao da je Teheran identifikovao izraelske nuklearne lokacije i da je spreman pokrenuti drugi veliki napad.

IAEA can confirm that there is no damage to #Iran’s nuclear sites. DG @rafaelmgrossi continues to call for extreme restraint from everybody and reiterates that nuclear facilities should never be a target in military conflicts. IAEA is monitoring the situation very closely. pic.twitter.com/4F7pAlNjWM

— IAEA – International Atomic Energy Agency ⚛️ (@iaeaorg) April 19, 2024

Također je sugerisao da bi bilo “vjerovatno i zamislivo” za Iran da ponovo razmotri upotrebu nuklearnog oružja ukoliko bi njegova nuklearna postrojenja bila ciljana.

Iranski napad prošle sedmice bio je najavljen i zahvaljujući njemu gotovo je u potpunosti izbjegnuta odmazda za bombardovanje zgrade iranskog konzulata u Siriji, u kojoj je poginulo sedam članova osoblja IRGC-a, uključujući dvojicu generala. Za napad je osumnjičen Izrael.

Operacije su “premašile očekivanja”, kazali su iz IRGC-a, jer su neki balistički projektili probili slojeve odbrane Izraela i saveznika.

Prije izraelskih napada u petak ujutro, Iran je pojačao svoje odbranu, između ostalog i na nuklearnim postrojenjima.

Ranije je iranska vlada obavijestila IAEA-u da će sva nuklearna postrojenja, koja su predmet inspekcije, biti zatvorena jedan dan iz “sigurnosnih razloga”.

Napad u petak bio je blizu Natanza, a Izrael je ranije uspješno pokretao saboterske napade na iranske nuklearne objekte, ali da li bi Izrael mogao otići toliko daleko da pokrene direktni napad na iransko nuklearno postrojenje?

Barem u ovim okolnostima, odgovor je – vjerovatno ne.

Je li napad na nuklearne objekte uopšte bio moguć?

Prije svega, postoje taktička vojna razmatranja.

Izrael bi vjerovatno morao takav napad izvesti sam jer je SAD, koji je pomogao odvratiti napad Irana, upozorio da neće aktivno učestvovati u napadu na Iran, što je i demonstrirao u petak.

To se dogodilo nakon strogih upozorenja iz Teherana prema Washingtonu da se drži podalje – poruke koje su javno i službeno dostavljene.

Nedugo nakon iranskog napada na Izrael, Teheran je poduzeo nezapamćen korak i pozvao švedskog izaslanika – predstavnika vašingtonskih političkih interesa u Iranu – ne u Ministarstvo vanjskih poslova kao što je uobičajeno, nego u IRGC, da upozori protiv bilo kakvog napada.

Bez podrške američke vojske, Izrael bi ostao sam u pokušaju da probije slojeve iranskih protuzračnih odbrana da dođe do objekata koji su pod zemljom ili duboko u planinama.

Satelitski snimci su pokazali da je u Natanzu, gdje su smještena glavna iranska nuklearna postrojenja, ostvaren napredak u izgradnji nove podzemne lokacije koja bi mogla sadržavati postrojenja za obogaćivanje uranija i druge objekte.

Na 100-ak metara ispod zemlje, ovaj objekt je tako duboko da mu čak ni američke bombe razaračice bunkera koje je Izrael koristio u Gazi, ne bi mogle nanijeti štetu.

Iranski nuklearni program i pokušaji da se on ograniči

Izrael kaže da svijet mora učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi osigurao da Iran nikad ne napravi nuklearno oružje i čak je obećao direktnu vojnu akciju kako bi to spriječio.

Iran oduvijek tvrdi kako mu nuklearna bomba nije cilj.

Ova država je pojačala svoju nuklearnu aktivnost od 2018. nakon što je SAD jednostrano napustio nuklearni sporazum iz 2015. – koji je sada u rasulu – svjetske sile su ograničile iransko obogaćivanje uranija na 3,67 posto u zamjenu za smanjenje sankcija.

Izgradnja objekta na novoj lokaciji u Natanzu počela je u odgovoru na saboterski napad 2020. U 2021, Iran je povećao obogaćivanje uranija na 60 posto, danima nakon saboterskog napada na Natanz za koji je Teheran okrivio Izrael.

Iz IAEA-e su kazali da Iran ima materijal potreban za nekoliko bombi, ali da, na temelju inspekcija, nije započeo izradu bombe. IAEA je u svom posljednjem tromjesečnom izvještaju navela da je Iran malo usporio tempo svog 60 postotnog obogaćivanja od kraja prošle godine.

Direktan izraelski napad na iransko nuklearno postrojenje bi bio u suprotnosti sa izraelskom retorikom o iranskim nuklearnim sposobnostima u tome da bi samo potaknuo Iran na drastičnije djelovanje, što bi uključivalo ponovno razmatranje ideje o bombi i povlačenje iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja.

Čak i u scenariju u kojem bi izraelski borbeni avioni uspjeli probiti iranske protuzračne odbrane i doći do Natanza ili drugog glavnog nuklearnog postrojenja – što bi također moglo uključivati i ekološku katastrofu – nema garancija šta bi time postigli.

Iran je napravio velike korake u svom nuklearnom istraživanju i razvoju nakon povlačenja SAD-a 2018. godine – što je fundus znanja koji ne može biti uništen bombama ili atentatima na pojedinačne naučnike ili menadžere projekta.

Ozbiljne, nepredvidive posljedice

Izraelski napad na iranska nuklearna postrojenja bio bi de facto objava rata jer bi predstavljao puni vojni napad na jedno od najvrednijih iranskih državnih postrojenja.

Ovaj novi nivo eskalacije bio bi čak i veći od napada na iranski konzulat u Siriji, koji predstavlja kršenje međunarodnog prava bez presedana i koji je izgleda pokrenuo trenutni krug napada i odgovora.

To ne bi samo prisililo Iran da odgovori još snažnije, nego bi također vjerovatno pokrenulo „osovinu otpora“ grupa povezanih sa Iranom u Iraku, Libiji, Siriji i Jemenu na najviši nivo djelovanja nakon što je Izrael pokrenuo razorni rat u Gazi.

Izraelskim zvaničnicima, koji se suočavaju sa sve jačom međunarodnom osudom rata u Gazi, bi također izuzetno teško bilo opravdati direktni napad na Iran, posebno na nuklearna postrojenja, u UN-u, što bi testiralo granice “snažne” podrške od njihovih zapadnih saveznika.

Ovo sve se događa dok je izraelska vojska već prenapregnuta zbog svoje vojne kampanje u Gazi i pograničnih borbi s Hezbollahom.

Također bi ostalo da se vidi da li bi napadi bili usmjereni isključivo na Izrael, s obzirom da je Teheran više puta upozorio da bi smatrao i SAD, i druge države u regiji koje sarađuju s Izraelom, odgovornim za bilo kakve velike napade Izraela.

To bi izložilo cijelu regiju i šire znatno proširenim vojnim sukobima, ako ne i potpunom ratu.