Preuzimaju li kineska električna vozila svijet?

Zapadni proizvođači automobila koji se već međusobno bore za udio na tržištu električnih vozila (EV), suočavaju se sa mnogo strašnijim suparnikom – Kinom i njenim agresivnim ulaganjima u ovaj sektor.

Tesla, možda najpoznatiji proizvođač električnih automobila na zapadnim tržištima, u prvom tromjesečju ove godine zabilježio je pad prodaje od 20 posto, u poređenju sa istim periodom u 2023, a cijena dionica pala im je za više od 25 posto od početka tekuće godine.

Prema riječima stručnjaka, ovo je barem dijelom uzrokovano pojavom mnogo konkurentnijeg okruženja, sa Xiaomijem, originalno proizvođačem pametnih telefona sa sjedištem u Pekingu, koji je na tržište izbacio svoj prvi električni automobil SU7 prije svega nekoliko sedmica.

Konkurencija koju im predstavljaju kineski proizvođači prisilila je zapadne proizvođače električnih automobila da obrate pažnju na njih.

Kada je razgovarao s analitičarima u januaru ove godine, direktor Tesle Elon Musk je kazao: „Naše zapažanje općenito je, da su kineske automobilske kompanije najkonkurentnije na svijetu. Mislim da će ostvariti značajan uspjeh izvan Kine“.

Ovo viđenje znatno je drugačije od onog koje je izrazio 2011, kada je upitan o konkurenciji od BYD-ja (Build Your Dream), najvećeg proizvođača električnih automobila u Kini, na Bloomberg TV-ju i kada se umjesto odgovora nasmijao.

Na pitanje voditeljice Betty Liu: „Zašto se smijete?“, Musk je posprdno odgovorio: „Jeste li vidjeli njihove automobile? Nikako ih ne doživljavate kao konkurenta. Ne mislim da imaju sjajan proizvod.“

Koliko su popularna kineska električna vozila?

Kineski električni automobili (EV) već čine 50 posto svjetske prodaje, prema Međunarodnoj agenciji za energiju, konsultantskoj kući iz Pariza. Tesla i BYD se bore za udio u tržištu proteklih nekoliko godina.

Prema izvještaju kompanije za istraživanje tržišta TrendForce iz februara 2024, kineski proizvođači već drže tri od pet najboljih mjesta za globalni tržišni udio – BYD sa 17 posto, GAC Aion sa 5,2 posto i SAIC-GM-Wuling sa 4,9 posto.

Tesla je na prvom mjestu sa tržišnim udjelom od 19,9 posto dok je njemački proizvođač Volkswagen na petom mjestu s tržišnim udjelom od 4,6 posto. Uspredbe radi, kineski proizvođači su učestvovali sa samo 0,1 posto globalne prodaje EV-ova 2012, prije svega 12 godina.

Kako kotiraju kineski električni automobili kada je riječ o sigurnosti?

Prema podacima 12365Auto, kineskoj web-stranici koja prati kvalitet automobila koristeći sistem koji broji kvarove na 10.000 prodanih vozila kako bi kvantificirala zadovoljstvo kupaca, Teslini automobili su i dalje na prvom i trećem mjestu (za različite modele) kao automobili s najmanje kvarova. Međutim, procentualna razlika u broju kvarova između Tesle i drugih kineskih električnih automobila je neznatna.

Jesu li kineski EV-ovi mnogo jeftiniji od Tesle i ostalih?

Trenutno su neki modeli kineskih električnih automobila dostupni u Evropi, ali ne i u Sjedinjenim Američkim Državama.

Država najbliža SAD-u u kojoj se prodaju kineski EV-ovi je Meksiko i nešto su jeftiniji tamo.

Model Dolphin Mini kineskog proizvođača BYD košta 21.000 dolara u Meksiku. Najjeftiniji američki ekvivalent bio bi Nissan Leaf koji košta 29.000 dolara ili Chevrolet Bolt koji košta gotovo 27.000 dolara. U Kini, međutim, Dolphin Mini košta samo 69.800 juana (9.640 dolara) zbog konkurencije drugih kineskih proizvođača.

Početna cijena BYD-jevog modela Yuan Plus (koji se prodaje kao Atto 3 izvan Kine) iznosi 119.800 juana (16.550 dolara) u Kini, kao i van nje. Iako se ne može takmičiti s tim cijenama, Tesla već određuje sebi cijenu tako da se može takmičiti s kineskim automobilima u Kini. Teslin Model Y, naprimjer, košta 258.900 juana (35.766 dolara) u Kini. U SAD-u košta 44.990 dolara.

Xiaomi SU7 košta 215.900 juana (29.825 dolara) u Kini, dok izvan države još nije dostupan. Početna cijena Teslinog Modela 3, naprimjer, u SAD-u iznosi 38.990 dolara.

Zašto su kineski EV-ovi tako konkurentni?

Kineska vlada snažno subvencionira svoj EV sektor, između ostalog i odobravanjem velikih poreskih olakšica i za kupce i za proizvođače.

Prema kineskoj nezavisnoj istraživačkoj i savjetodavnoj kompaniji Adamas Intelligence: „Od 2024. kineski kupci neće morati plaćati porez na vozila na potpuno električni pogon koja mogu preći najmanje 200 kilometara po punjenju“.

U junu prošle godine, Kina je uvela paket poreskih olakšica vrijedan 520 milijardi juana (71,8 milijardi dolara), koji će se implementirati u naredne četiri godine. Porez na promet bit će izuzet za EV-ove do najviše 30.000 juana (4.144 dolara) ove godine s maksimalnim izuzećem od poreza u iznosu od 15.000 juana (2.072 dolara) u 2026. i 2027. godini.

Prema Institutu Kiel, njemačkoj ekspertskoj organizaciji koja pruža konsultantske usluge Kini, kineska vlada je također odobrila subvencije za BYD u vrijednosti od najmanje 3,7 milijardi dolara, kako bi ovoj kompaniji, koja je nedavno prijavila smanjenje od 42 posto u isporuci električnih automobila u poređenju sa četvrtim tromjesečjem 2023, pružila prijeko potrebni poticaj.

Kineski električni automobili uglavnom su jeftiniji od automobila proizvedenih na Zapadu dijelom i zato što veći dio proizvodnog procesa uključenog u proizvodnju baterija za automobile izvode kineske kompanije. Iako je najveći rudnik kobalta u Demokratskoj Republici Kongo, kineske kompanije prerađuju kobalt u tim rudnicima. Osim toga, Kina je vlasnik trećeg najvećeg rudnika litija na svijetu, u Yajiangu, u pokrajini Sichuan na jugozapadu Kine. I litij i kobalt su nužne sirovine potrebne za izradu baterija za električne automobile.

Kako se zapadne države suočavaju sa konkurencijom?

I proizvođači automobila na Zapadu također dobijaju neke poreske olakšice od svojih vlada za proizvodnju električnih automobila.

Naprimjer, američki Zakon o smanjenju inflacije, koji je stupio na snagu 2022. godine, omogućava kupcima dobivanje poreznih olakšica za kupovinu novih i korištenih električnih automobila, u iznosu od 3.750 do 7.500 dolara.

Ove porezne olakšice gotovo su dvostruko ili trostruko veće od one koja je dostupna kineskim kupcima, ali stroge smjernice koje je izdalo Ministarstvo finansija SAD-a u januaru ove godine smanjile su broj dostupnih električnih vozila koja ispunjavaju uvjete za te porezne olakšice sa 43 na samo 19 vozila marki Ford, Telsa, GM, Hyundai, Kia, Volkswagen i Chrysler (s ograničenjima na određene modele).

Američka vlada također razmatra ekstremnije mjere kako bi ublažila zamah kineskih električnih automobila koji prodiru na američko tržište.

U pokušaju da zaštiti američko automobilsko tržište, administracija Joea Bidena pod pritiskom je da poveća uvozne carinske tarife na kineske električne automobile.

U pismu američkoj administraciji, senatori Gary Peters i Debbie Stabenow iz Michigana te Sherrod Brown iz Ohija, su napisali: „Ako dozvolite ulazak znatno subvencioniranih kineskih vozila na američko tržište, to će ugroziti američku automobilsku proizvodnju.“

Trumpov stav

Tokom predsjedničkog mandata Donalda Trumpa, njegova administracija je uvela dodatnu carinsku tarifu od 25 posto na kineske automobile. SAD već primjenjuje porez „najpovlaštenije nacije“ (MFN) u iznosu od 2,5 posto na uvoz svih automobila. To bi značilo da je ukupna carinska tarifa za kineske automobile 27,5 posto.

Na skupu u Daytonu, prošlog mjeseca, bivši predsjednik i potencijalni republikanski predsjednički kandidat Donald Trump zaprijetio je uvođenjem još većih carinskih tarifa za kineske automobile koji se proizvode u Meksiku.

„Ona velika nakazna proizvodna postrojenja koja gradite u Meksiku sada i mislite da će vam to proći – da nećete zapošljavati Amerikance, a da ćete nama prodavati te automobile… Ne“, poručio je Trump. „Stavit ćemo stopostotnu carinsku tarifu na svaki automobil koji dođe od tamo.“

Evropske carinske tarife niže od američkih

Evropska unija naplaćuje carinu od 10 posto na sve uvezene automobile. To bi moglo otvoriti prostor za više kineskih električnih automobila u Evropi zato što su trenutne carinske tarife tamo niže od američkih.

Međutim, tokom sastanka sa kineskim kompanija u Parizu prošle sedmice, Evropska komisija pokrenula je pitanje u vezi s tim da li kinesko tržište električnih autmobila nepravedno profitira od subvencija usred diskusije o tome treba li EU nametnuti nove carinske tarife proizvođačima automobila, uključujući i proizvođače iz Kine.

Kineski ministar trgovine Wang Wentao odbacio je ideju da su kineske subvencije nepoštene. „Kineske kompanije proizvođači automobila oslanjaju se na stalne tehnološke inovacije, savršeni sistem proizvodnje i dobavljačkog lanca i punu tržišnu konkurenciju za brzi razvoj, ne oslanjajući se na subvencije da steknu kompetitivnu prednost“, rekao je.

Postoje li razlozi za zabrinutost u vezi sa kineskom tehnologijom?

Prošli mjesec su iz američkog Ministarstva trgovine izjavili da razmatraju istagu o tome predstavljaju li kineski automobili rizik po nacionalnu sigurnost.

„Kineske politike bi mogle naše tržište preplaviti svojim vozilima, predstavljajući rizik po našu nacionalnu sigurnost“, rekao je predsjednik Joseph Biden u izjavi o rizicima po nacionalnu sigurnost u američkoj automobilskoj industriji.

„Povezana vozila iz Kine mogu prikupiti osjetljive podatke o našim građanima i našoj infrastrukturi i poslati ih u Narodnu Republiku Kinu. Ovim vozilima se može pristupiti na daljinu ili mogu na taj način biti onesposobljena. Kina nameće restrikcije na američke i druge strane automobile u Kini”, dodao je.

Šta nosi budućnosti za električne automobile?

Američka električna vozila se ne suočavaju samo sa konkurencijom kineskih proizvođača. Troškovi i dalje predstavljaju prepreku široj upotrebi električnih vozila i automobili na benzin su i dalje jeftiniji.

Međutim, sirovine za proizvodnju baterije za električne automobile, poput nikla, litija i kobalta postaju jeftinije za rudarenje.

Prema izvještaju Goldman Sachsa, pod naslovom Električna vozila: Šta je sljedeće VII: Suočavanje sa zelenom inflacijom, troškovi baterijskih paketa čine 30 posto ukupnih proizvodnih troškova.

„Procjenjujemo da će smanjenja troškova izrade baterije ovaj udio smanjiti na stabilnih 15-20 posto u periodu od 2030. do 2040. godine“, navedeno je u izvještaju.

Rast tržišta električnih vozila nije ograničen samo na SAD, Evropu i Kinu. Indija je zabilježila znatan rast na svom tržištu EV-ova.

Prema Federaciji udruženja trgovaca automobilima (FADA), sa sjedištem u New Delhiju, između aprila 2023. i marta 2014, indijsko tržište električnuh automobila zabilježilo je godišnji porast prodaje automobila od 91 posto na 1,5 miliona prošle godine. Usporedbe radi, SAD je prodao 1,8 miliona, a Kina osam miliona.

Nadalje, izvoze se električna vozila indijske proizvodnje. Stellantis, nastao spajanjem Fiat Chrysler Automobilesa i francuske PSA grupe, nedavno je pokrenuo izvoz električnih vozila iz Indije pod markom Citroen. Ove sedmice, prvih 500 modela Citroen e-C3, koji su proizvedeni u Indiji, isporučeno je u Indoneziju.

Očekuje se da će popularnost električnih vozila rasti. Istraživanja pokazuju da su oni ekološki prihvatljiviji od automobila na benzin, što ih čini sve atraktivnijim za kupce.

U vodiču za električna vozila, američka Agencija za zaštitu okoline (EPA) navodi: „Neke su studije pokazale da proizvodnja tipičnog električnog vozila (EV) može stvoriti više zagađenja ugljikom od proizvodnje automobila na benzin. To je zbog dodatne energije potrebne za proizvodnju baterije EV-a. Međutim, tokom životnog vijeka vozila, ukupna emisija stakleničkih plinova povezana s proizvodnjom, punjenjem i vožnjom električnog vozila obično je manja od ukupne emisije stakleničkih plinova povezane s automobilom na benzin.“