Projekt Nimbus: Zašto su zaposlenici Googlea protiv dogovora s Izraelom?

Googleovi zaposlenici sa sjedištem u SAD-u organizirali su proteste u uredima tehnološkog diva u Kaliforniji i gradovima New York i Seattle, protiveći se ugovoru s Izraelskom vladom, vrijednim 1,2 milijarde dolara.

Poznat kao Projekt Nimbus, zajednički ugovor između Googlea i Amazona potpisan 2021. ima za cilj pružiti “cloud” računarsku infrastrukturu, vještačku inteligenciju (AI) i druge tehnološke usluge Izraelskoj vladi i njenoj vojsci, koja je suočena s osudama zbog rata protiv Gaze, koji stručnjaci Ujedinjenih naroda i nekoliko zemalja nazivaju “genocidom”.

Izrael je ubio više od 34.000 Palestinaca, većinom djece i žena te uništio ogromne dijelove palestinske enklave otkako je prošlog oktobra pokrenuo vojnu ofanzivu. Bombardiranje je pravdao govoreći da cilja borce Hamasa koji su izveli smrtonosni napad 7. oktobra.

Zašto se tehnološki radnici protive vojnoj saradnji usred zloupotrebe vještačke inteligencije i drugih tehnologija u sukobima u Gazi i Ukrajini, među ostalim?

Zašto Googleovi zaposlenici protestuju protiv Projekta ‘Nimbus’?

Prošlosedmične proteste u New Yorku i kalifornijskom Sunnyvaleu predvodio je No Tech For Apartheid, koji od 2021. okuplja Googleove zaposlenike protiv Projekta Nimbus. Zaposlenici se protive vezama svog poslodavca s Izraelom, koji se na Međunarodnom sudu pravde suočava s optužbom za genocid u Gazi.

Radnici zahtijevaju da imaju pravo znati kako će se njihov rad koristiti. Uz mnogo nejasnoća o projektu, strahuju da bi se tehnologija mogla koristiti u štetne namjene. Radnici Amazona i Mete, u čijem je vlasništvu Facebook, također su se sukobili sa svojim poslodavcima zbog tih ratnih veza.

“Nemoguće je osjećati uzbuđenje i energiju za rad kada znate da vaša kompanija isporučuje Izraelskoj vladi proizvode koji joj pomažu u činjenju zločina u Palestini”, rekla je Tina Vachovsky, programska inžinjerka u Googleu, u izjavi objavljenoj na portalu No Tech for Apartheid.

Prema izvještaju američkog medija The Intercept iz 2021, Google Izraelu nudi napredne mogućnosti vještačke inteligencije, koje bi mogle prikupljati podatke za prepoznavanje lica i praćenje objekata kao dio Projekta Nimbus.

Aktivisti i akademici uznemireni su izraelskom upotrebom vještačke inteligencije za ciljanje Palestinaca, dok pravni stručnjaci kažu da upotreba vještačke inteligencije u ratu krši međunarodne zakone.

“Zapravo, postoji šokantan nedostatak transparentnosti zbog onoga što ovaj projekat pokriva, osim pružanja interoperativnog, sveobuhvatnog ‘cloud’ računarstva, što su u suštini sistemi za pohranu podataka, upravljanje podacima i dijeljenje”, rekao je Al Jazeeri Ramesh Srinivasan, profesor na Univerzitetu Kalifornija u Los Angelesu (UCLA).

“Podaci za Izraelsku vladu vjerovatno će se proširiti i na izraelsku vojsku. Dakle, to je projekat koji obilježava i na neki način naglašava direktne veze koje velike tehnološke kompanije iz SAD-a imaju, ne samo s takozvanim vojno-industrijskim kompleksom već i sa direktnim pomaganjem i podržavanjem Izraelske vlade.”

Tehnološki div je u saopćenju rekao da ugovor o Nimbusu “nije usmjeren na vrlo osjetljive, povjerljive ili vojne proizvode relevantne za oružje ili obavještajne službe”.

Tehnološki div kaže da sarađuje s nekoliko vlada širom svijeta, uključujući Izrael.

Kompanija je prošle sedmice otpustila najmanje 28 zaposlenika zbog “kršenja Googleovog kodeksa ponašanja” i “politike o uznemiravanju, diskriminaciji i odmazdi”. Osim toga, najmanje devet zaposlenika Googlea uhapšeno je zbog protesta u uredima u New Yorku i Sunnyvaleu.

Izvršni direktor Googlea Sundar Pichai objavio je prikriveno upozorenje u blogu prošle sedmice.

“Imamo kulturu živahne, otvorene rasprave koja nam omogućuje stvaranje nevjerovatnih proizvoda i pretvaranje sjajnih ideja u djela. To je važno sačuvati. Ali na kraju mi smo radno mjesto i naše su politike i očekivanja jasni – ovo je posao, a ne mjesto za djelovanje na način koji ometa saradnike ili čini da se osjećaju nesigurno, za pokušaj korištenja kompanije kao lične platforme ili za borbu zbog problematičnih pitanja ili rasprave o politici. Ovo je previše važan trenutak za kompaniju da bismo ga ometali”, napisao je.

Ali tehnološke radnike to upozorenje nije uznemirilo. Mohammad Khatami, Googleov softverski inžinjer koji je uhapšen zbog učešća u protestu u New Yorku, rekao je za američki list Democracy Now da su radnici uhapšeni jer su “govorili protiv upotrebe naše tehnologije za pokretanje prvog genocida pokrenutog umjetnom inteligencijom”.

Google je ove sedmice otpustio još 20 demonstranata, prema navodima grupe No Tech For Apartheid, čime je ukupan broj otpuštenih porastao na gotovo 50.

“Googleovi ciljevi su jasni: korporacija pokušava ugušiti neslaganje, ušutkati radnike i ponovno uspostaviti moć nad njima”, rekla je u utorak Jane Chung, glasnogovornica grupe No Tech For Apartheid.

Google tvrdi da je otpustio dodatne radnike nakon što je njegova istraga prikupila detalje o kolegama koji su bili “fizički uznemiravani” i identificirala zaposlenike koji su koristili maske i nisu nosili službene bedževe kako bi sakrili svoj identitet. Nije precizirano koliko ih je otpušteno.

Postoji li historijat protivljenja saradnji s vojskom?

Ovo nije prvi put da zaposlenici Amazona i Googlea izražavaju svoje nezadovoljstvo Projektom Nimbus. Prošlog oktobra zaposlenici Amazona i Googlea izrazili su svoju zabrinutost anonimno u otvorenom pismu koje je objavio britanski list The Guardian.

“Pišemo kao savjesni zaposlenici Googlea i Amazona iz različitih sredina. Vjerujemo da bi tehnologija koju pravimo trebala služiti i uzdizati ljude svuda, uključujući sve naše korisnike. Kao radnici koji održavaju rad ovih kompanija, moralno smo obavezni govoriti protiv kršenja ovih temeljnih vrijednosti. Zbog toga smo prisiljeni pozvati čelnike Amazona i Googlea da se povuku iz Projekta Nimbus i prekinu sve veze s izraelskom vojskom. Do sada je više od 90 radnika u Googleu i više od 300 u Amazonu interno potpisalo ovo pismo. Anonimni smo jer se plašimo odmazde.”

Godine 2018. hiljade Googleovih zaposlenika protestovalo je protiv ugovora s Pentagonom poznatog kao Project Maven. U 2017. Google je sklopio partnerstvo s Pentagonom za upotrebu tehnologije vještačke inteligencije za analizu snimaka iz nadzornih dronova.

U februaru se blizu 30 aktivista okupilo oko ulaza u ured OpenAI-ja u San Franciscu, jer je kompanija prethodnog mjeseca tiho uklonila zabranu “vojske i ratovanja” iz svojih pravila korištenja. OpenAI je na kraju potvrdio da sarađuje s Američkim ministarstvom odbrane na softverskim rješenjima otvorenog koda za cyber-sigurnost.

Dana 4. marta, na konferenciji Mind the Tech u New Yorku, Googleov zaposlenik Eddie Hatfield ustao je u konferencijskoj sobi i povikao: “Ja sam Google Cloud softverski inžinjer i odbijam izgraditi tehnologiju koja pokreće genocid, aparthejd ili nadzor!”

Hatfield je otpušten nekoliko dana nakon što je prekinuo direktora izraelskog Googlea Baraka Regeva. To je bila uvertira za nedavne proteste protiv Projekta Nimbus.

U decembru prošle godine, kao odgovor na Projekt Nimbus, 1.700 zaposlenika poslalo je peticiju izvršnom direktoru Amazona Andyju Jassyju, u kojoj stoji da “osiguravanjem ekosistema clouda za izraelski javni sektor, Amazon jača vještačku inteligenciju i sposobnosti nadzora izraelske vojske koja se koristi za potiskivanje palestinskih aktivista i nametanje brutalne opsade Gaze”.

Organizacije za ljudska prava – Human Rights Watch i Amnesty International – optužile su Izrael za činjenje međunarodnih zločina aparthejda nad Palestincima. U prethodnom izvještaju UN-a, Izrael je optužen za uspostavu režima aparthejda.

Koje druge tehnološke kompanije imaju veze s izraelskom vojskom?

Izraelskoj vojsci ne daju ugovore samo tehnološke kompanije za cloud računarstvo. U izvještaju koji je prošle sedmice objavio Univerzitet Brown, Roberto J. Gonzalez, profesor kulturne antropologije na Državnom univerzitetu San Jose, opisuje kako je američka javna kompanija Palantir Technologies povezana s Izraelom.

“Godinama je Palantir imao više ugovora s izraelskom vojskom i proširio je podršku Izraelu nakon što je u oktobru 2023. počeo njegov rat protiv Hamasa, rekao je Gonzalez.

Osnivač Palantira, kompanije za analizu podataka sa sjedištem u Denveru koja vojnim institucijama pruža vještačku inteligenciju, desničarski je milijarder Peter Thiel. Palantir, koji je sarađivao s Američkom agencijom za nacionalnu sigurnost, prethodno je pružao tehnološka rješenja za izraelsku vojsku.

American Friends Service Committee (AFSC), međunarodna organizacija koja radi na borbi protiv nepravde na globalnom nivou, održava dokumentaciju „kompanija koje su profitirale od izraelskih napada na Gazu 2023-2024”.

Na listi je više od 50 kompanija iz SAD-a, Kine, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva.

“Ovo je oblik korporativne dobrobiti ne samo za najveće proizvođače oružja, poput Lockheed Martina, RTX-a, Boeinga i General Dynamicsa, kojima su cijene dionica vrtoglavo porasle, već i za kompanije koje se obično ne vežu uz oružje, poput Caterpillara, Forda i Toyote,” navodi AFSC.

Šta znamo o saradnji između tehnoloških kompanija i vojski širom svijeta?

Američka vojska i špijunske agencije potpisale su ugovore vrijedne najmanje 53 milijarde dolara između 2019. i 2022. godine, navodi se u izvještaju koji je Univerzitet Brown objavio 17. aprila.

U decembru 2022. Pentagon je Googleu, Oracleu, Amazon Web Servicesu i Microsoftu dodijelio ugovor vrijedan devet milijardi dolara za supertajno cloud okruženje.

Američke kompanije poput Clearview AI, sa sjedištem u New Yorku, imaju softver za prepoznavanje lica kako bi pomogli Ukrajini identificirati ruske vojnike i zvaničnike koji su učestvovali u vojnoj invaziji. Ukrajina ima besplatan pristup Clearview AI softveru od 2022.

Isti izvještaj, također, pokazuje sve veću ulogu visoke tehnologije u vojno-industrijskom kompleksu.

“Iako se veliki dio budžeta Pentagona od 886 milijardi dolara troši na sisteme konvencionalnog naoružanja i ide dobro etabliranim odbrambenim divovima, kao što su Lockheed Martin, RTX, Northrop Grumman, General Dynamics, Boeing i BAE Systems, pojavljuje se nova politička ekonomija vođena imperativima velikih tehnoloških kompanija, rizičnog kapitala (VC) i privatnih dioničkih kompanija“, stoji u izvještaju.

Uvođenje novih tehnologija često može nositi užasnu ljudsku cijenu, ako nisu pravilno testirane i provjerene.

“Svi znaju da će ovi sistemi vještačke inteligencije griješiti, tako da će biti nepravedne smrti i nepravednih ubistva kao što smo vidjeli u slučaju toliko mnogo civila u Gazi”, kaže Srinivasan.