Hoće li izraelski plin poštedjeti Egipat ljetnih nestajanja struje?

Kriza konstantnih nestajanja struje u Egiptu koji potraju dugo, što se događalo prošlog ljeta, i sada se nazire usljed nestašice prirodnog plina zbog zastarjelih plinskih polja, visokih temperatura koje prelaze 40 stepeni, povećane dnevne potrošnje i smanjenja novih kompenzacijskih otkrića.

Konstantno nestajanje struje širom zemlje izazvalo je bijes egipatskog naroda i pad povjerenja u sposobnost Egipta da se transformiše u regionalni centar za trgovinu plinom, bez oslanjanja na povećani uvoz iz izraelskih polja kako bi se izbjeglo ponavljanje nestašice plina i obustavljanje izvoza.

Nakon perioda obilja plinom i postizanja samoodrživosti 2018. godine te ponovnog povratka na globalnu izvoznu scenu sklapanjem „historijskih“ sporazuma o uvozu plina iz Izraela, egipatska vlada je početkom prošle godine bila prisiljena usvojiti politiku racionalizacije potrošnje i vratiti se na upotrebu dizela u elektranama.

Međutim, teška kriza nestašice deviza odigrala je veliku ulogu u nedostatku uvoznog dizela potrebnog za rad elektrana kojim se nadoknađivala nestašica plina, čiji je dio bio za izvoz radi obezbjeđenja deviza, pa je kriza i dalje prisutna.

Uvoz plina iz Izraela

Januara 2020. godine ove dvije zemlje potpisale su jedan od najvećih sporazuma između njih, sporazum za uvoz 85 milijardi kubnih metara izraelskog plina u periodu od 15 godina za gotovo 19,5 milijardi dolara, prema riječima tadašnjeg izraelskog ministra energetike Yuvala Stienitza.

Potpisivanje tog sporazuma izraelski premijer Benjamin Netanyahu opisao je kao „praznik“ jer će donijeti milijarde dolara izraelskoj blagajni.

Vremenom se povećao apetit Egipta za izraelskim plinom, kojeg Egipat u velikim količinama izvozi u inostranstvo iz plinskih terminala Idku i Dimjat na obali Sredozemnog mora, najvećim te vrste u regionu.

Pad nakon samoodrživosti

Izvoz egipatskog prirodnog plina je značajno opao sa 8,4 milijarde dolara u 2022. na 2,5 milijardi dolara u 2023. godini, u čijoj posljednjoj četvrtini je izbio izraelski rat u Pojasu Gaze i uvoz izraelskog plina u Egipat pao je na nulu, a zatim je nedavno ponovo porastao na nivo na kojem je bio prije rata.

Istovremeno, padom lokalne proizvodnje plina na nivo od 5,4 i 5,5 milijardi kubnih stopa dnevno, proizvedena količina se u potpunosti usmjerila na lokalnu potrošnju, tačnije elektrane, koje čine oko 60 posto potrošnje, navodi Ministarstvo nafte u Egiptu.

Količina prirodnog plina izvađenog iz plinskih polja i bušotina vratila se na nivo prije nego što je gigantsko polje Zohr na Mediteranu počelo proizvodnju. Opala je za 26 posto u posljednje dvije godine te se očekuje da će nastaviti opadati za dodatnih 14 posto tokom tekuće godine.

Proizvodnja polja Zohr, najvećeg u zemlji, koje predstavlja oko 40 posto egipatske proizvodnje plina, pala je na oko 2,1 milijardu kubnih stopa dnevno i očekuje se da će pasti na 1,6 kubnih stopa, dok je u 2021. godini proizvodnja bila oko 2,74 milijarde kubnih stopa dnevno.

Skriveni i očigledni uzroci

Tri su razloga za pad izvoza egipatskog plina i pojavu krize nestanka struje, smatraju stručnjaci i specijalisti iz oblasti energetike koji su razgovarali za Al Jazeeru:

• Pad proizvodnje plinskih polja zbog tehničkih problema na gigantskom polju Zohr
• Povećana domaća potrošnja kao rezultat značajnog povećanja temperatura
• Nevoljnost stranih kompanija da otkrivaju nova polja nakon akumuliranja nenaplaćenih potraživanja koja iznose milijarde dolara.

Egipatski plan za prevazilaženje ovih prepreka, prema mišljenju stručnjaka, je sljedeći:

• Povećati uvoz izraelskog plina i uvoz tečnog plina
• Početi plaćanje obaveza stranim kompanijama i povećati ulaganja u sektor nafte i plina zbog većih istraživanja i uvesti više međunarodnih ponuda
• Povećati doprinos nove i obnovljive energije proizvodnji struje.

Profesor energetike i naftnog inženjerstva Ramadan Abu El-Ella naveo je dva faktora koja su utjecala na pad egipatske proizvodnje prirodnog plina, a to su „tehnički problemi koji proizilaze iz pritiska na polja u cilju maksimiziranja proizvodnje i povećanje potrošnje“, ističući da „kada se bilo koja strateška rezerva potroši zbog povećane stope proizvodnje, njen životni vijek se smanjuje“.

Kako bi se prevazišao ovaj pad, on je za Al Jazeeru objasnio da egipatska vlada radi na privlačenju novih stranih investicija u oblasti istraživanja plina i razvoja postojećih polja kako bi se povećale strateške rezerve i dnevna proizvodnja.

Abu El-Ella je objasnio da je u posljednje vrijeme povećan uvoz prirodnog plina iz Izraela kako bi se, s jedne strane, koristio na domaćem tržištu i, s druge strane, izvozio vani ukapljivanjem u plinskim terminalima Idku i Dimjat.

Odgovarajući na izvještaje o planovima egipatske vlade da pored uvoza iz Izraela uvozi dodatne pošiljke prirodnog plina, on je naglasio da je to čisto komercijalno pitanje koje je predmet kalkulacija i suočavanja sa bilo kakvim nedostatkom u proizvodnji plina.

Potražnja koči ambiciju

Stručnjak za ekonomiju nafte i energetike Nihad Ismail očekuje da će Egiptu trebati više vremena da poveća proizvodnju, pogotovo jer postoje brojni sporazumi i ulaganja u oblasti istraživanja plina sa stranim partnerima kako bi se zadovoljila rastuća domaća potražnja i ostao na izvoznoj sceni, ali je na njih utjecala devizna kriza i zakašnjela potraživanja od naftnih kompanija.

Dodao je, u razgovoru sa Al Jazeerom, da će Egipat povećati uvoz prirodnog plina iz Izraela kako bi pokrio rastuću lokalnu potražnju, a u okviru nastojanja da se transformiše u regionalni centar za trgovinu plinom u regionu.

Stručnjak je istakao da su prihodi od izvoza prirodnog plina motivirali Egipat da poveća istraživanja, privuče više stranih investicija i pokrene globalne ponude , tako da je 2020. godine zauzeo 14. mesto u svijetu u proizvodnji plina, peto u regionu i drugo u Africi.

Veliki dugovi

Dug stranim partnerima u naftnom sektoru skočio je na oko 6,5 milijardi dolara za manje od 3 godine, kada je iznosio samo 845 miliona dolara u junu 2021.

Sa nedavnim poboljšanjem dolarske likvidnosti u zemlji, egipatska vlada je počela da plaća obaveze prema stranim partnerima.

Također cilja na 7,5 milijardi dolara stranih ulaganja u plinsku i naftnu industriju sljedeće fiskalne godine te povećanje doprinosa novih i obnovljivih izvora energije na 42 posto do 2035. godine.

Zaista, proizvodnja plina u Egiptu je blago porasla u januaru, uz neka otkrića prošle godine. Porasla je na mjesečnom nivou na 4,651 milijardi kubnih metara (5,4 milijarde kubnih stopa dnevno), ali je i dalje niža od prosječne proizvodnje u istom mjesecu 2023. godine, kada je iznosila 5,47 milijardi kubnih metara (6,3 milijarde kubnih stopa dnevno) , prema statistici Inicijative zajedničkih organizacija podataka (JODI).

Prosječna dnevna domaća potrošnja prirodnog plina je oko 5,9 milijardi kubnih stopa dnevno, od kojih je 57 posto u sektoru električne energije, 25 posto u industrijskom sektoru, 10 posto u sektoru naftnih derivata i plina, 6 posto u sektoru domaćinstava i 2 posto za automobilsko gorivo, prema Ministarstvu nafte u Egiptu.

Prema portalu Middle East Economic Survey, specijaliziranom za energetska pitanja na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi, Kairo se priprema za suočavanje s nestašicom prirodnog plina jer proizvodnja nastavlja da pada, a potrošnja se približava vrhuncu, pa će se tečni plin ponovo uvoziti ovog ljeta kako bi se izbjegla kriza nestajanja struje.

Izvještaj ukazuje da je Egipat blizu deficita plina, uprkos povećanom uvozu iz Izraela na oko milijardu kubnih stopa.