Woelk: Dodik vidi kako EU tolerira Vučića i misli da može dobiti isti tretman

Bosni i Hercegovini otvorila su se vrata Evropske unije, ali do tamo je čeka dug i težak put, tvrde mnogi stručnjaci. Istog je stava i Federica Woelk, akreditirana asistentica u Evropskom parlamentu i saradnica njemačke eurozastupnice Ulrike Moeller.

U razgovoru za Al Jazeeru, ekspertica za Balkan italijansko-njemačkog porijekla, konstatirala je da BiH još nije lišena prijetnje od sukoba, da je Evropa morala ranije i oštrije reagovati prema predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku, te da će on nastojati izvući korist od otvaranja pregovora sa EU-om.

Na početku razgovora Woelk je konstatirala da BiH u suštini nije zaslužila otvaranje pregovora, no i da bi bila ‘strašna greška’ da nije došlo do te odluke.

“Mislim da je BiH napravila dosta posla u posljednjih godinu kako bi mogla otvoriti pristupne pregovore. No, pitanje je može li jedna godina rada opravdati više od decenije mirovanja, a po meni to nije slučaj. Ipak sam sretna što je ova odluka donesena jer je prije svega građanima Bosne i Hercegovine potrebno da napreduju na putu ka EU-u i zaslužuju vidjeti da postoji volja na strani Unije.”

• Zašto je odluka donesena ako je dobro poznato da BiH nije ispunila neke važne kriterije?

– To što su sa BiH otvoreni pregovore iako neki uslovi nisu ispunjeni, uglavnom je politička odluka. Otvoriti ih s Ukrajinom i Moldavijom a ostaviti Zapadni Balkan iza sebe, nakon decenija rada, ne bi bio pravi strateški izbor. Važnu ulogu odigrao je i trenutni geopolitički kontekst, s obzirom na sve veći ruski uticaj na Zapadnom Balkanu. Bilo je potrebno osigurati da Bosna i Hercegovina ostane u sferi utjecaja EU-a.

• Nedavno ste konstatirali da ‘EU nema interesa u BiH’ i da je ‘prekasno za ovu odluku’. Zašto mislite da Unija nema interesa za BiH?

– Moj komentar se odnosio na trenutnu geopolitičku situaciju u svijetu. Unija je trenutno jako fokusirana na Ukrajinu i Bliski istok. Na Zapadnom Balkanu reagira kada dođe do određene krize. Ne prije, i ne poslije. Za mene je to pogrešno. Istina, Unija je otvorila vrata BiH, ali isto tako znamo zašto je to učinila i razumijemo da to ima manje veze sa samom BiH, a mnogo više sa trenutnom situacijom u svijetu.

• Šta mislite koliko bi onda mogao potrajati put BiH u EU i koji je minimum koji se na tom putu mora ispuniti?

– Da budem iskrena, ne mislim da Bosna i Hercegovina može postati članica ovakva kakva je sada. Ali, isto tako ne mislim da se Ukrajina i Moldavija mogu pridružiti EU-u u sadašnjem stanju. Biti član znači biti stabilna demokratija i poštivati određene vrijednosti i načela, kao što je vladavina prava. BiH ima mnogo poteškoća sa kojima se mora nositi, prije svega zbog Dejtonskog sporazuma koji nije primjeren sadašnjim izazovima. Prvo što bi BiH trebala je istinska ustavna reforma. Ne nametnuta, već kao rezultat unutrašnjeg rada.

Osim toga, nedemokratske i neliberalne snage treba staviti ustranu. Susjedi se trebaju držati podalje od unutrašnjih pitanja BiH. Garancija takve zaštićene okoline trebala bi biti zadaća međunarodne zajednice.

• Čini se kao dug put?

– Nažalost, mislim da će put BiH prema Evropskoj uniji biti jako dug i težak. Što se tiče minimuma koji treba učiniti, rekala bih da su to izmjene Izbornog zakona, ne nametanjem, nego dogovorom i kompromisom, kao i izmjene Zakona o VSTV-u i Zakona o sudovima. Pregovori će uticati na svaki sektor i BiH se treba posvetiti uvođenju reformi u svakom smjeru.

• Milorad Dodik ima otvoren proruski i antizapadni stav. Šta mislite zašto onda nije blokirao nedavne odluke koje su prethodile početku pristupnih pregovora sa EU-om?

– Dodik sada još lakše može prijetiti otcjepljenjem. On zna da ono što radi nema negativne posljedice po njega od strane EU-a i stoga će se vjerovatno više ohrabriti na još negativnije poteze. Zna da mu ova situacija zapravo koristi. Štaviše, vidi kako EU tolerira Vučića i misli da bi i on mogao dobiti isti tretman.

• Mnogi postavljaju pitanje zašto se nije ranije reagiralo kada je riječ o Dodiku i njegovom sve jačem ispoljavaju separatističkih aspiracija? Recimo, sada imamo najavu donošenja odluke kojom će Skupština RS-a proglasiti da u Srebrenici nije bio genocid, suprotno svim presudama, ali i odlukama Visokog predstavnika.

– Nije istina da ga niko ne pokušava zaustaviti. SAD je uveo ekonomske sankcije Dodiku i to je pravi pristup, jer mu je bankovni račun blokiran i to ga jako pogađa. Ono što moram kritizirati je stav EU-a – nema sankcija Dodiku. Samo prazne izjave koje on ismijava. Negiranje Srebrenice je apsolutno neprihvatljivo i EU treba biti veoma jasna po tom pitanju. EU ima instrumente da Dodika učini manjom prijetnjom, samo treba odlučiti djelovati.

• Znate da mu je trenutno u toku suđenje zbog kršenja odluka Visokog predstavnika i BiH? Za to se može dobiti i zatvorska kazna od pet godina. Naravno, teoretski.

– Ako Dodik, primjera radi, ode u zatvor, to bi riješilo neposrednu prijetnju. Ali vidimo da je problem Republika Srpska u cjelini, a ne samo Dodik.

• Izjavili ste da je sudbina Bosne i Hercegovine previše vezana za političku sudbinu američkog predsjednika. Šta se loše može dogoditi sa BiH u slučaju da Donald Trump pobijedi na američkim izborima?

– To se uglavnom odnosilo na ulogu koju je (bivši američki predsjednik Bill) Clinton odigrao u Dejtonskom sporazumu i kako je to povezao sa vlastitom političkom sudbinom, ali istina je da se može prilagoditi i trenutnoj situaciji. Ako Trump pobijedi, bojim se da će biti haosa, ne samo u BiH, nego u cijeloj regiji, jer već znamo za njegov stav i bliskost sa predsjednikom (Srbije Aleksandrom) Vučićem, ali i Miloradom Dodikom. Istina, Biden nije puno pomogao BiH. Ali Trump bi definitivno pogoršao situaciju, politički i diplomatski.

• Kada govorimo o Srbiji, šta je sa njenim evropskim putem o kojem se često govori a izgleda malo radi, u isto vrijeme dok Vučić održava dobre odnose sa Rusijom? Da li taj put uopšte postoji?

– Srbija je krenula opasnim putem. Vučiću nije u interesu približavanje Srbije EU-u. Naprotiv, bliži je Rusiji nego ikad. On igra dvostruku igru samo da zadrži fondove EU-a. Problem je ipak u tome što mu EU, umjesto da razumije njegovu igru, pokušava udovoljiti na sve moguće načine kako bi ga udaljila od Rusije. Ali EU treba shvatiti da je Vučić snažno povezan sa Rusijom i da novac to neće promijeniti.

• Mislite li i Vi da Vučić uz sve to destabilizira regiju, kako neki vole reći?

– Nažalost, da. Pokušava učiniti sve kako bi spriječio napredovanje Kosova prema EU, podgrijavajući napetosti i pokušavajući umanjiti suverenitet zemlje. Vučić je zapravo prepreka bilo kakvom dogovoru u dijalogu Kosova i Srbije. U Crnoj Gori vidimo da rastući ruski uticaj, a posljedično i srpski, stvarno šteti vladi kao i stanovništvu. Potpuna nestabilnost. U BiH, ne radi Vučić, već to umjesto njega radi Dodik, koji sluša šta Vučić govori.

U tom kontekstu, moram biti kritična i prema OHR-u. Ako znate kakav je Vučić i koji mu je cilj, zašto se sastajete s njim? To nema nikakvog smisla i daje potpuno krivu sliku građanima.

• Još od početka ruske invazije upozoravalo se na mogućnost konflikta na Zapadnom Balkanu. Je li prijetnja manja ili se plašite da bi u određenim okolnostima moglo biti sukoba?

– Voljela bih odgovoriti sa ne, ali da budem iskrena, situacija je toliko nestabilna da se svakako bojim konkretne opasnosti od sukoba. Ne samo u BiH, gdje vidimo da nekoliko malignih aktera ima u interesu destabilizirati državu. Zaboravljamo da taj cilj imaju i (predsjednik HDZ-a BiH Dragan) Čović i njegov HDZ, ali i druge zemlje. Prva meta bit će Kosovo, na čijim granicama Srbija igra opasnu igru i zato bi bilo krajnje vrijeme da oštro reagiraju i EU i SAD.