Hoće li naplata ulaznica spasiti Veneciju od masovnog turizma

Nova taksa neće sigurno riješiti problem masovnog turizma, osim što će donijeti novac gradskom budžetu, tvrde stanovnici Venecije.

Ulaznice će se naplaćivati samo turistima koji dolaze na jedan dan (Manuel Silvestri / Reuters)

Starija gospođa koja u ruci nosi zastavu na kojoj piše “Zabrana za kruzere” (No grandi Navi) izašla je na protest organizovan na glavnom trgu Venecije, čija je uprava nedavno počela da naplaćuje ulaznice za posetu drevnom gradu. Kaže da je za nju ponižavajuće to što su je u gradu, u kojem je rođena, već nekoliko puta zaustavili i tražili od nje da pokaže ličnu kartu ili QR kod koji dokazuje da poseduje ulaznicu za posetu Veneciji.

Ova aktivistkinja, koja je deo pokreta koji se borio za zabranu pristanka velikih brodova i kruzera u venecijansku lagunu, smatra da je sramota to što se radi u njenom gradu i da gradska vlast ne radi ništa drugo, osim što će naplatom ove takse zaraditi novac.

Istog je mišljenja i Riccardo Bottazzo, novinar i starosedelac, koji kaže da je politika gradske uprave bemislena.

“Ova taksa neće sigurno rešiti problem masovnog turizma, osim što će doneti novac gradskom budžetu. Prvog dana od kada je ulaznica uvedena Veneciju je posetilo 100.000 turista, što nije ništa manje u odnosu na ovaj period prošle godine, kada naplate nije bilo”, kaže Bottazzo.

Bez QR koda kazna do 300 eura

Cena ulaznice je pet evra. Plaćaju je svi, osim stanovnika Venecije i građana koji žive u regiji Veneto, kojem ovaj grad pripada. Takođe, ulaznicu ne plaćaju studenati i deca mlađa od 14 godina. Ova ulaznica biće obavezna za ulazak u lagunu, ukupno 29 dana tokom ove godine, u periodu od 5. maja do 14. jula, od 08:30 do 16:00. Redari, koji su razmešteni na više punktova, biće zaduženi za kontrolu, a posetioci koji ne budu platili ulaznicu i ne budu pokazali QR kod, platiće kaznu od 50 do 300 evra.

Gradonačelnik Luigi Brugnaro objasnio je da je to sada probna faza i da Venecija ne želi da zaradi novac, već da se strance koji posećuju Italiju stimulišu da posete ovaj grad na više dana, a ne jedan. Ulaznice će se naplaćivati samo turistima koji dolaze na jedan dan, dok su posetioci koji rezervišu smeštaj u gradu izuzeti od plaćanja.

Iako gradonačelnik Brugnaro tvrdi da je ova nova mera, koja je predložena još 2022. godine, potrebna kako bi se grad odbranio od masovnog turizma i postao podnošljiviji za život, stanovnici Venecije su apsolutno nezadovoljni takvom odlukom, smatrajući da vlast nije ništa učinila u vezi s nekontrolisanim izdavanjem stanova.

Od 1951. godine, kada je Venecija doživela demografski bum i brojala oko 180.000 stanovnika, sve do danas, najpoznatija turistička destinacija u Italiji, ali i na svetu, izgubila je 70 odsto stanovnika. Meštani i mnogobrojni aktivisti, osim što su sada kivni na gradonačelnika grada zbog uvođenja nove mere, najviše ga optužuju zbog politike koju vodi, koja nije uradila ništa u sprečavanju prodaje stanova koji se danas iznajmljuju.

Veći broj kreveta za izdavanje nego stanovnika

Giacomo Salerno iz organizacije “Građanski opservatorij o kući i prebivalištu” (Osservatorio civico sulla casa e sulla residenza) smatra da je najveći problem nedostatak stanova za život.

Kako objašnjava, gradska uprava umesto što je uvela ulaznicu od pet evra, mogla je poslednje dve godine da uspostavi pravila za apartmane kako bi se smanjio broj stanova koji se iznajmljuju preko aplikacije Airbnb.

Salerno je u saradnji sa aktivistima iz organizacije Venessia.com (prve društvene mreže za stanovnike Venecije), instalirao brojčanike koji računaju broj stanovnika i broj dostupnih kreveta za najam. Jedan u izlogu jedne apoteke, drugi u izlogu poznate knjižare, trenutno pokazuju da je broj od 49.693 iznajmljenih kreveta nadmašio broj od 49.304 stanovnika.

S druge strane, Jan van der Borg, profesor ekonomije turizma na Univerzitetu Ca’ Foscari u Veneciji, koji se godinama bavi ovim problemom, smatra da je najveći problem disbalans između turista koji prenoće u gradu i dnevnih turista. Za sada, dnevnih posetioca ima 80 odsto više, u odnosu na 20 odsto njih koji noće u ovom gradu.

Veneciju godišnje poseti 28 miliona ljudi. Zbog mase koja je prisutna gotovo 200 dana godišnje ovaj grad je postao neprijatno mesto za život, koji njegovi stanovnici iz godine u godinu napuštaju.

Zaštita univerzalne vrijednosti grada

Iako je UNESCO pre tri godine predložio stavljanje Venecije na listu ugrožene svetske baštine, to se nije dogodilo. Italijanska vlada je zbog te pretnje usvojila neke hitne mere, a jedna od njih bila je zabrana ulaska u lagunu za velike brodove, kao i donošenje predloga za naplatu ulaznica za grad.

Italijanski ministar kulture Gennaro Sangiuliano rekao je tada da bi dodavanje Venecije na popis ugrožene baštine bio sramotan potez, neutemeljen na objektivnim činjenicama. Tom prilikom je naglasio da ovaj grad nije u opasnosti, kao i da se sve radi na tome da se njegova vrednost zaštiti.

Mnogi kritičari i opozicionari smatraju da to što uvođenjem takse nije ograničen i broj ljudi koji može dnevno da poseti grad, dovoljno govori o tome da zapravo ne postoji nikakva strategija niti politika da se život u Veneciji učini prihvatljivijim, a umetnost i istorija grada zaista sačuvaju.

Zbog takve neozbiljnosti i politike koja ne postoji, iz udruženja ARCI (​​Italijansko rekreativno i kulturno udruženje) iz regije Veneto najavljuju da će besplatno distribuirati posetiocima neku vrstu pasoša koji replikuje ulaznu kartu u grad, sve kako bi zbunili kontrolore koji proveravaju ulaznice za posetu, koji sve više liči na zabavni park, a ne na grad čija je kulturna baština neprocenjiva.

Izvor: Al Jazeera