Zdravstvo u BiH: Rastu troškovi, dugovi, finansije stagniraju

Dok troškovi liječenja i cijene lijekova rastu, nadležni fondovi i zavodi zdravstvenog osiguranja u bosanskohercegovačkim entitetima velike probleme imaju sa namicanjem potrebnih sredstava, a posljednji primjer toga dolazi iz Republike Srpske (RS).

Naime, nedavno je Upravni odbor fonda zdravstvenog osiguranja RS donio odluku kojom se odobrava kreditno zaduženje u iznosu od 100 miliona maraka, odnosno 50,66 miliona eura i u narednom periodu se planira provesti postupak za izbor najpovoljnije banke.

Na upit Al Jazeere Balkans, iz Fonda navode kako su se sa početkom ove godine suočili sa manjim prilivom sredstava u odnosu na plan, „što može da utiče na finansijsku stabilnost zdravstvenog sistema“, te kako očekivani efekti od porasta plata i najniže plate u RS još nisu vidljivi u prihodima, dok su proteklih godina značajno povećana prava osiguranika.

Podizanje novog kredita

„Iz tih razloga, a prvenstveno očekujući da će efekti povećanja najniže plate, ali i plata u cjelini, te efikasnije naplate doprinosa biti vidljivi u nastavku godine, Fond planira da kreditnim zaduženjem zaštiti dostignuti nivo prava pacijenata, kao i isplatu redovnih tranši zdravstvenim ustanovama od kojih zavisi njihovo funkcionisanje“, naveli su iz Fonda za naš portal.

Sumiraju kako se prihodi u 2024. ne ostvaruju planiranom dinamikom, a troškovi stalno rastu – 2023. su povećani za 118 miliona maraka (59,78 miliona eura) u odnosu na godinu prije.

„Najveći rast troškova ostvaren je kod finansiranja bolničke i primarne zdravstvene zaštite, troškova svih lijekova, te po osnovu refundacije neto plate za vrijeme bolovanja (povećana prava trudnica, oboljelih od malignih bolesti gdje se plata isplaćuje u 100% iznosu…).“

„Negativan trend osnosa prihoda i rashoda posljedica je i smanjenja stope doprinosa za zdravstvo sa 12 na 10,2%. Samo po tom osnovu, procijenjeni gubici Fonda na godišnjem nivou iznose oko 111 miliona maraka (56,24 miliona eura). Napominjemo i da je ukupan dug prema Fondu za doprinose 177 miliona KM (89,68 miliona eura), pa se može zaključiti da kada ne bi postojali dugovi prema Fondu, Fond ne bi ni imao potrebu da se kreditno zadužuje“, kažu za AJB iz ove institucije.

Ističu kako će, sa planiranim kreditnim zaduženjem, ukupan iznos otplate kredita na godišnjem nivou iznositi 6,43 posto redovno ostvarenih prihoda, te da je to daleko manje od dozvoljenog limita koji iznosi 18 posto od redovnih prihoda FZO RS.

Potrebna sistemska pažnja

Kažu kako je Fond u protekle dvije godine otplatio više od 40 miliona eura kredita, dok će u ovoj otplatiti približno 26 miliona eura kredita iz poslovanja.

„Novi planirani kredit, čiji iznos predstavlja skoro mjesečni trošak FZO RS, neće ugroziti poslovanje Fonda. Napominjemo i da će se, prema anuitetnom planu, iz godine u godinu smanjivati izdaci za kredite, te Fond za nekoliko godina više neće imati trošak po osnovu kreditnih zaduženja“, odgovorili su nam na upit iz Fonda i istakli kako su uspjeli proteklih godina značajno unaprijediti zdravstveni sistem.

„Fond je kao institucija uradio sve da smanji obaveze i da kontinuirano povećava iznos sredstava za zdravstvene ustanovi, uvodi i finansira inovativne terapije kako bi osiguranici dobili bolju, dostupniju i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu, a konstantna proširenja prava govore u prilog tome.“

Podsjećaju kako godinama apeliraju i traže dodatne izvore finansiranja po uzoru na države regije, te kako su pokrenuli inicijativu za smanjenje ili povrat PDV-a na lijekove u zdravstveni sistem kako bi se na taj novac od poreza mogao usmjeriti na finansiranje i unaprjeđenje zdravstvene zaštite.

„Čak se i druge zemlje koje imaju dodatne izvore finansiranja od akciza na duvan i alkohol i slično suočavaju sa problemima održivosti, upravo zbog trenda rasta troškova zdravstvene zaštite. Međutim, to je još jedan razlog da briga za zdravlje i finansiranje zdravstvene zaštite mora da bude sistemska pažnja i fokus“, ističu iz Odjeljenja za odnose sa javnošću FZO RS.

FBIH: Neophodno značajno povećati finansiranje

Sa sličnim problemima se suočavaju i u drugom bh. entitetu, Federaciji BiH čiji nam je Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja u odgovoru naveo kako, iako prinosi od doprinosa rastu posljednjih godina, to nije dovoljno za potrebe svih pacijenata.

„Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH se najvećim dijelom finansira sredstvima prikupljenim po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje, kao i sredstvima Federalnog budžeta. U skladu s odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju alociraju se sredstva prikupljena po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje i to po stopi izdvajanja koju za svaku kalendarsku godinu utvrđuje Vlada Federacije BiH“, navodi se na početku odgovora na upit Al Jazeere.

Iz Zavoda kažu kako stopa izdvajanja iz doprinosa za zdravstveno osiguranje za namjene federalnog fonda solidarnosti od 2013. do 2023. godine iznosi 10,20%.

„To podrazumijeva da se dio doprinosa zdravstvenog osiguranja u iznosu od 10,20% od strane poslodavaca uplaćuje na poseban račun Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, i to za namjene federalnog fonda solidarnosti.“

„Članom 82 Zakona o zdravstvenom osiguranju je propisano da se isti iznos sredstava koji se prikupi od doprinosa treba obezbjediti i iz sredstava Federalnog budžeta. Do sada je ovo izdvajanje na godišnjem nivou iznosilo 17-20% od propisane zakonske obaveze, osim u 2023. godini kada su izdvajanja iz Budžeta FBiH iznosila 25,3% od sredstava ostvarenih iz doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje u FBiH“, ističu iz Zavoda.

Skupi lijekovi

„Iako prihodi od doprinosa iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u posljednjih nekoliko godina bilježe porast, to nije dovoljno da bi se zadovoljile potrebe svih pacijenata, a naročito potrebe za skupim inovativnim lijekovima. Iz tog razloga, kako bi ovaj Zavod u potpunosti ispunjavao svoju ulogu, neophodno je značajno povećati finansiranje, bilo kroz povećanje budžetskih sredstava ili kroz iznalaženje drugih izvora finansiranja (akcize, pdv, dodatni vidovi osiguranja itd)“, dodaju iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.