Patel: Međunarodni krivični sud ima dovoljno dokaza da je Izrael počinio genocid u Gazi

Organizacija Zakon za Palestinu (Law for Palestine), podnijela je prošlog mjeseca prvi u nizu podnesaka Međunarodnom krivičnom sudu (ICC) u Hagu, karakterizirajući zločin genocida koji su počinili izraelski čelnici nad palestinskim narodom.

Dokument od 200 stranica, koji je izradilo 30 pravnika i istraživača iz cijelog svijeta, a koji je pregledalo više od 15 stručnjaka, predstavlja, prema tvrdnjama organizacije, uvjerljive argumente za genocidnu namjeru kao i za politiku tužilaštva koju je sud slijedio u drugim slučajevima.

Anisha Patel, članica Upravnog vijeća Zakona za Palestinu (Law for Palestine) i istraživačica na Evropskom univerzitetu Viadrina u Njemačkoj, u intervjuu za Al Jazeeru Balkans kaže kako ICC ima sasvim dovoljno materijala i dokaza da pokrene postupak protiv Izraela za izvršenje genocida nad palestinskim narodom.

• Vaša organizacija Zakon za Palestinu (Law for Palestine) je prošlog mjeseca podnijela podnesak Međunarodnom krivičnom sudu (ICC) o zločinima izraelske vojske u Gazi. Da li imate neke povratne informacije šta je ICC uradio po tom pitanju i može li se očekivati tužba protiv izraelskog rukovodstva ili nekog pojedinca?

– Situacija u Palestini je jedna od najrazočaravajućih stranica u historiji Međunarodnog krivičnog suda (ICC). Sudu je pristupljeno prvi put 2009., zatim ponovno 2015., ali Palestina je uklonjena iz prioriteta sa dnevnog reda Suda. Na kraju svog mandata u martu 2021., bivša tužiteljica Fatou Bensouda najavila je početak istrage o situaciji u Palestini. Otkako je sadašnji tužitelj Karim Khan preuzeo svoj mandat u junu 2021., nisu zabilježeni značajniji koraci u predmetu. Imamo dojam da je istraga sužena na zločine nižeg praga koji ne uspijevaju objasniti težinu trenutne situacije na okupiranom palestinskom teritoriju (oPt).

Kako je započeo trenutni genocidni napad u Gazi, tužitelj Karim Khan dao je prvu javnu izjavu o napretku Suda u situaciji u Palestini od otvaranja istrage u martu 2021. Preko šest mjeseci od početka izraelskog genocida u Gazi, i gotovo tri mjeseca od prvih preliminarnih mjera koje je naredio Međunarodni sud pravde (ICJ), status istrage od strane ICC-a ostaje nejasan. Dana 18. aprila 2024. objavljena su nejasni, neprovjereni izvještaji o potencijalnim budućim nalozima za hapšenje. Prag za izdavanje naloga za hapšenje izraelskih čelnika zbog počinjenja zločina genocida nad palestinskim narodom u Gazi je kristalno jasan, prema vlastitoj sudskoj praksi ICC-a i stoga su nalozi za hapšenje neizbježni ako Sud želi djelovati u skladu sa svojim mandatom. Ostaje otvoreno pitanje koliki su ekstremni politički pritisci saveznika Izraela, poput SAD-a i Njemačke, na Sud, kakav to učinak ima na rad Suda.

• U vašem podnesku ste se najviše fokusirali na namjeru izvršenja genocida što pravnici smatraju najteže dokazivim dijelom u procesu dokazivanja genocida. Na šta ste se konkretno fokusirali i šta je zaista potrebno da uradi jedan režim, u ovom slučaju izraelski, kako bi se dokazala namjera počinjenja genocida?

– Kao što je posebna izvjestiteljica UN-a za Palestinu, Francesca Albanese, spomenula odgovarajući na pitanje o svom izvještaju, za dokazivanje namjere u zločinu genocida nije potreban pisani dokument od počinitelja u kojem se navodi njihova namjera da počine genocid. Međutim, u slučaju genocida koji je počinio Izrael nad palestinskim narodom Gaze, došli smo vrlo, vrlo blizu ovoga.

Podnesak Zakona za Palestinu ICC-u uključuje osmerostruku raspravu o genocidnoj namjeri izraelskog “ratnog kabineta”. Ključna komponenta genocidne namjere – izjave, uključujući izjave premijera, predsjednika, ministra odbrane, drugih članova parlamenta i javnosti, detaljno su pokrivene u bazi podataka Zakona o Palestini koja dokumentira više od 500 slučajeva izraelskog poticanja na genocid. Iako izjave čine značajan dio komponente namjere zločina genocida, podnesak ide dalje od toga i ističe različite radnje i službene politike koje također doprinose dokazivanju namjere.

Odjeljak o namjerama podneska bavi se dobro dokumentiranom izraelskom politikom etničkog čišćenja, ekocida, domicida i namjernog uništavanja kulture. Također ukazujemo na sistematski način na koji Izrael lažno i stalno koristi tvrdnju o ljudskim štitovima kako bi pokušao ‘dehumanizirati’ palestinske civile u Gazi, što je također vrlo jasan pokazatelj genocidne namjere. Okvir apartheida koji stvara okruženje pogodno za počinjenje zločina genocida baš kao u nacističkoj Njemačkoj i Ruandi, te izraelski zakoni doneseni kako bi zaštitili svoje vođe od krivičnog progona, sve ukazuje na namjeru počinjenja genocida.

Kada se promatraju zajedno, izjave i sistematske akcije Izraela daju “razumnu osnovu” za vjerovanje da izraelski čelnici čine zločin genocida nad palestinskim narodom. Dakle, namjera je direktno povezana s članovima ratnog kabineta i ogleda se u njihovim izjavama, politici i djelovanju.

• Ko su ljudi, pravni stručnjaci, koji su radili na prikupljanju dokaza o izraelskim zločinima i genocidu u Gazi koje ste poslali ICC-U?

– Imamo tim vrlo raznolikih stručnjaka koji su pridonijeli sastavljanju ovog podneska. Imamo neke od ključnih stručnjaka u području genocida kao što su William Schabas, John Quigley i Raz Segal. Imamo i stručnjake za međunarodne krivične sudove kao što su Barbara Mulvaney, Abdel Ghany Sayed, Guido Aquaviva i Triestino Mariniello. Specifične teme u podnesku opsežno su doprinijeli stručnjaci kao što su Damien Short, Martin Crook i Nicola Perugini. Osim toga, imamo brojne stručnjake i dužnosnike iz Međunarodnog krivičnog suda (ICC), Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu (ICTR), čiji su vrijedni uvidi i pomoć značajno obogatili ovaj projekt. Što se tiče tima Zakon za Palestinu, imamo naučnike kao što su Ihsan Adel i Hassan Ben Imran, koji su članovi Upravnog vijeća i direktno su vodili proces izrade podneska. Na kraju i najvažnije, također imamo tim od preko 30 advokata i stručnjaka za druga područja genocida iz cijelog svijeta koji su izradili nacrt podneska.

• ICC je u ranijim suđenjima za ratove u bivšoj Jugoslaviji i Ruandi uspio dokazati da je počinjen genocid. Koliko ovi prethodni slučajevi mogu koristiti u tužbi protiv Izraela i koje se paralele mogu povući između ovih ratova?

– Međunarodni sudovi su izuzetno kritični jer pružaju sudsku praksu na koju se mogu osloniti u slučaju genocida u Gazi. ICTR i ICTY su detaljno presudili o genocidu pomažući nam u tumačenju normi međunarodnog prava i razumijevanju njihove primjene. Kao što je opširno navedeno u našem podnesku, koristimo se Rimskim statutom, a oslanjamo se i na sudsku praksu ICTR-a i ICTY-a. Koristimo se ovim zakonima i sudskom praksom kako bismo zakonski okarakterizirali činjenične informacije uključujući izjave, politike i akcije Izraela u Gazi, kako bismo zatim dokazali kako Izrael čini zločin genocida nad palestinskim narodom u Gazi prema normama međunarodnog prava i sudskoj praksi .

• U nekim ranijim slučajevima poput Darfura, zločina ISIL-a nad Jezidima u Iraku, zločinima Rusije u Ukrajini, ICC je istakao kako je nesumnjivo došlo do počinjenja genocida, dok u slučaju izraelskog rata u Gazi imamo drukčije stajalište suda. Da li se radi isključivo o političkoj odluci ili izraelski politički i vojni vrh uspješno skriva dokaze koje bi sud mogao iskoristiti protiv njih?

– Od svog početka, ICC je utvrdio postojanje razumne osnove za istraživanje slučajeva genocida, uključujući one s daleko manjim razaranjem za živote civila i infrastrukturu nego što je to trenutno uočeno u Gazi.

Naprimjer, u slučaju genocida u Darfuru, u odluci iz jula 2010., sud je ispravno utvrdio da je prag za izdavanje naloga za hapšenje protiv tadašnjeg sudanskog predsjednika Omara al-Bashira za zločin genocida bio da “postoje razumni razloga za vjerovanje” da namjera postoji.

Isti duh da se istraži genocid postoji i u situaciji u Ukrajini, uprkos većem izazovu u utvrđivanju namjere i djela genocida od strane Rusije. ICC je, pod vodstvom tužitelja Karima Khana, poslao 42-člani istražni tim u Ukrajinu u roku od tri mjeseca od ruske invazije punog opsega. Prikupili su dovoljno dokaza da sud do sada izda četiri potjernice.

Nadalje, trenutni tužitelj ICC-a Karim Khan, u maju 2021. godine, tokom svoje službe kao posebni savjetnik i voditelj Istražnog tima Ujedinjenih naroda za promicanje odgovornosti za zločine koje je počinio Da'esh/Islamska država u Iraku (UNITAD), potvrdio je da na temelju UNITAD-ove nezavisne kriminalističke istrage su “uspostavile jasne i uvjerljive dokaze da je ISIL počinio genocid nad Jezidima kao vjerskom grupom.” On je izveo svoj zaključak na temelju ideologije kao i prakse ISIS-a. Nepotrebno je reći da su dokazi o izraelskim genocidnim namjerama i njihovoj povezanosti s ideologijom (tj. spominjanje Amaleka i drugi) izuzetno brojni, više od onih ISIS-ovih, opsežno dokumentirani desetljećima.

Zumirajući Gazu, ozbiljan rizik od genocida ili vjerovatnost njegovog počinjenja od strane Izraela, ako ne i potpuno počinjenje, priznala su najviša službena tijela i stručnjaci unutar sistema UN-a. Osim privremenih mjera ICJ-a i dodatnih privremenih mjera koje su jasno pokazale da postoji vjerovatan slučaj za genocid, izrečen je niz izjava i upozorenja od strane posebnih izvjestitelja i radnih grupa UN-a, CERD-a i CEIRPP-a. Takvo priznanje došlo je i od bivšeg tužitelja ICC-a Luisa Morena Ocampa koji je jasno rekao da je čak i “opsada same Gaze već čin genocida”.

Polazeći od svih ovih dokaza i priznanja, slučaj za najavu istrage o genocidu i izdavanje naloga za hapšenje protiv izraelskih čelnika je vrlo uvjerljiv, posebno s obzirom na vlastite standarde Suda o “razumnim razlozima” kao što se vidi u slučaju Bashir. Slučaj za genocid nad Palestincima u Gazi je uvjerljiv kao i bilo koji prethodni sudski uspješan slučaj – ako ne i više. Dakle, u ovom trenutku zapravo nije riječ o nedostatku dokaza, već o političkom izboru samo budući da su izraelsko vodstvo zajedno s vojnicima na terenu bili krajnje drski u pogledu svojih namjera i postupaka, što je stav koji proizlazi iz osjećaja potpune nekažnjivosti.

• Ukoliko ICC odluči reagirati i pokrene slučaj protiv Izraela za genocid u Gazi, kakav bi to utjecaj moglo imati na budućnost palestinskog pitanja? Da li bi u tom slučaju bilo realno očekivati potraživanje odštete od Izraela za hiljade ubijenih, razaranje infrastrukture, ali i olakšan putu ka uspostavi palestinske državnosti?

– Izdavanje naloga za hapšenje protiv izraelskog ratnog kabineta mogao bi biti početak dugog procesa vraćanja povjerenja globalne većine u ICC i njegovog tužitelja, čiji je legitimitet već neko vrijeme doveden u pitanje. Pitanje Palestine je u središtu međunarodnog poretka nakon Drugog svjetskog rata. Postupak Suda za slučaj Palestine smatra se iznimno važnim, s obzirom na to da se palestinski narod više od 75 godina suočava s režimom doseljeničko-kolonijalnog aparthejda bez ikakvih znakova odgovornosti za sve zločine počinjene protiv njih. Posebna izvjestiteljica UN-a, u svom posljednjem izvještaju predstavljenom Vijeću za ljudska prava u martu 2024., opisala je “anatomiju genocida” koju Izrael provodi nad palestinskim narodom. Jedna od njezinih ključnih preporuka u ovom izvještaju je da se Izrael mora smatrati odgovornim i da mora isporučiti odštetu u skladu s razaranjem, smrću i štetom nanesenom palestinskom narodu. Što se tiče pitanja državnosti, palestinski narod ima neotuđivo pravo na samoodređenje. Palestinski narod također ima pravo na povratak. Ta su prava apsolutna i ne zavise ni o čemu, uključujući radnje ICC-a. Ali kako je sud “Međunarodni” krivični sud, slučajevi koje pokreće protiv izraelskih vođa za genocid koji čine nad palestinskim narodom definitivno će doprinijeti pomicanju pravnog diskursa prema pravdi i pravima za Palestince.