Abdulhak: Ratni zločini u Siriji zaslužuju međunarodni tretman

Veoma je teško očekivati da će se u skorije vrijeme Međunarodni kazneni sud početi baviti ratnim zločinima u Siriji, kaže Abdulhak (Ustupljeno Al Jazeeri)

Ratni sukobi u Siriji traju već sedam godina, te je u tom vremenskom razdoblju počinjen veliki broj ratnih zločina koji se nažalost nastavljaju i danas. Novi zračni napadi snaga odanih režimu Bashara al-Assada na područje Istočne Ghoute još jednom su potvrdili mišljenja analitičara da se ne nazire skori kraj sukoba u Siriji. 

Tarik Abdulhak je Sarajlija sirijskog porijekla, s trenutnom australijskom adresom. Završio je pravni fakultet na University of Technology Sydney kao najbolji student u generaciji. Svoje tužilačko iskustvo stjecao je na raznim slučajevima, od kojih se izdvajaju odgovornost u slučaju Khieua Samphana, predsjednika Kambodže, rad na ratnim zločinima u ratu u Bosni i Hercegovini, ali i u Siriji, učestvovanje u projektu Međunarodne komisije u Bruxellesu. Trenutno obnaša funkciju tužioca u državi Novi Južni Wales u Australiji.

S Abdulhakom smo razgovarali o ratnim zločinima u Siriji i njihovim sličnostima s onim u BiH, o potrebi da se o ratnim zločinima u Siriji raspravlja pred Međunarodnim kaznenim sudom, te o utjecaju Rusije na eventualno procesuiranje zločina.

  • Tokom Vašeg angažmana na Sudu BiH, u periodu od 2004. do 2008. godine, bili ste rukovodilac Odsjeka za sudsku upravu, čiji je glavni fokus bilo bavljenje ratnim zločinima u proteklom ratu u BiH u periodu od 1992. do 1995. godine. Koliko ste zadovoljni urađenim poslom Suda BiH u tom periodu?

– Definitivno moram istaći da sam Sud BiH napustio s osjećajem zadovoljstva i još većeg ponosa. Tokom boravka u ovoj instituciji uradili smo zajedničkim snagama mnogo posla, a ono što je posebno značajno spomenuti je uspješno realiziran projekat između Suda BiH i međunarodnih institucija.

Također, Sud BiH je učinio i napredak što se tiče infrastrukture, pa je stoga bilo lakše raditi na mnogobrojnim slučajevima koji se odnose na ratne zločine u prethodnom ratu u Bosni i Hercegovini. Ova institucija iza sebe ima veliki broj uspješno riješenih slučajeva, a smatram da bi, da nije bilo raznih političkih pritisaka, taj procenat bio još veći. Sa sigurnošću mogu potvrditi da ovaj sud ne zaostaje za sudovima u okruženju.

Uzmemo li u obzir sve reforme koje je Sud BiH morao proći, koje sudovi u Hrvatskoj ili Srbiji nisu, onda je uspjeh Suda BiH još značajniji. Često u javnosti imamo priliku čuti samo negativne informacije, a o ovako pozitivnim stvarima o kojima treba pričati skoro da nemamo gdje pročitati.

  • Prije nekoliko dana obilježena je sedma godišnjica otkako traje rat u Siriji. Učestvovali ste u projektu Međunarodne komisije iz Bruxellesa, koja istražuje ratne zločine u ovoj zemlji. Koliko je komplicirano istraživati zločine u zemlji u kojoj još uvijek traju otvoreni sukobi?

– Upravo kao što ste i spomenuli, istraživati zločine u konfliktnom okruženju veoma je komplicirano i zahtjevno. Razlog je to što niti jedna međunarodna institucija neće da uputi svoje osoblje u Siriju, u kojoj još uvijek traju sukobi. Naravno, trenutno, i kada bi se stvorili minimalni uvjeti za dolazak osoblja neke od institucija, bilo bi teško doći do arhiva i drugih značajnih dokaza. Uprkos svim teškoćama postoji niz organizacija koje se bave zločinima u Siriji.

Međunarodna komisija iz Bruxellesa je do sada uspjela da pronađe oko milion stranica dokaza za počinjeni ratni zločin u Siriji. Zbog toga što u ratu u Siriji učestvuje nekoliko različitih grupa, veoma je teško utvrditi sve zločine, pa se procjenjuje da je do sada otkriveno malo zločina. Ovakvom stanju svakako doprinosi i otvorena podrška Rusije.

  • Da li se već sada može govoriti da je u nekim dijelovima Sirije počinjen genocid ili je još uvijek rano za takve zaključke?

– Kada sam radio na slučaju zločina u Kambodži, u kojima je ubijeno dva miliona ljudi, sud te zločine nije okarakterizirao kao genocid, što znači da je genocid pravni termin koji nema veze s obimom počinjenog zločina. U Siriji se desilo puno zločina protiv čovječnosti, stoga je moguće da je bio i genocid. Činilo se veoma puno zločina od Halepa do Homsa, pa sve do novih koji se dešavaju na području Istočne Ghoute. Bitno je da oni koji čine zločine budu privedeni pravdi, a pravna formulacija je ono o čemu će sud dati svoju zadnju riječ.

  • Činjenica je da se, dvadeset tri godine poslije završetka rata, još uvijek vode procesi za ratne zločine u Bosni i Hercegovini. Mnogi procesi, u Haškom tribunalu, ali i pred Sudom BiH, bili su dugotrajni. Da li se slično može očekivati i kada je riječ o procesima koji se vode za ratne zločine u Siriji?

– Sigurno, posebno će se čekati dugo s početnim predmetima. Bit će to dosta komplicirana suđenja i svakako da će, kao i kod zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, procesi biti dugotrajni. Ozbiljnije i veće procese treba očekivati u narednih deset ili petnaest godina zbog trenutne situacije. Naravno, neka suđenja će trajati kraće, a neka duže. Posebno će komplicirano biti voditi slučajeve kod viših funkcionera, tako da je tu definitivno mnogo poveznica s procesima vođenim za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini.

  • Članica Istražne komisije UN-a za Siriju, Carla del Ponte, napustila je tu dužnost prošle godine, nezadovoljna nekažnjavanjem za počinjene zločine. Ona je kao i Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN), Ban Ki-moon, potencirala da se o ratnim zločinima u Siriji treba raspravljati pred Međunarodnim kaznenim sudom. Možemo li u budućnosti očekivati vođenje procesa pred Međunarodnim kaznenim sudom uprkos protivljenju Rusije, koja je još ranije učinila napore kako do toga ne bi došlo u skorije vrijeme?

– Smatram da je veoma teško očekivati da će se u skorije vrijeme Međunarodni kazneni sud početi baviti ratnim zločinima u Siriji. Moje procjene su da u razdoblju dok je Vladimir Putin na čelu Rusije od međunarodnih procesa neće biti ništa.

Postoje dva načina kako da dođe do početka procesa pred Međunarodnim kaznenim sudom. Prvi način je da država u kojoj se dogodio zločin bude potpisnica međunarodnog statuta o ratnim zločinima, što Sirija nije. Druga stavka koja treba biti ispunjena je da Rusija, svojim pravom veta, ne opstruira međunarodno procesuiranje ovih zločina.

Iz ovih razloga su razumljive frustracije i Carle del Ponte, ali i Ban Ki-moona. Kao što sam već spomenuo uloga Rusije je bitna u svemu tome. Smatram da ona nema ljubavnu aferu s Bashar al-Assadom, kao što to u javnosti izgleda. Rusija jednostavno želi očuvati svoje interese na području  Sirije. Iskreno se nadam da će tribunal za ratne zločine biti uspostavljen uprkos utjecaju Rusije, koja je dosta jača nego devedesetih godina. Volja postoji, mehanizam je uspostavljen, a nadam se da će do realizacije doći u narednih desetak ili petnaest godina. Činjenica, da se na suđenje za zločine u Kambodži čekalo čak trideset tri godine, govori da je pravda spora, ali dostižna.

Izvor: Al Jazeera