Aboridžini: Duboke rane iz prošlosti

Kakav je položaj ove zajednice u modernoj Australiji istraživao je u Sydneyju Dragan Stanimirović.

Australski Aboridžini su jedan od najstarijih svjetskih naroda, utvrdili su naučnici na osnovu genetskih studija. Prema ovim saznanjima, njihovo porijeklo datira iz Afrike prije 75.000 godina. Odatle su prešli dugi put preko Azije do Australije.

Kakav je položaj ove zajednice u modernoj Australiji istraživao je u Sydneyju reporter Al Jazeere Dragan Stanimirović.

Nedaleko od centra Sydneyja, kvart  Redfern je poznat kao mjesto susreta ove zajednice u posljednje četiri decenije. 

Novi stanovi

Aktivista Mick Mundine pokazuje lokaciju na kojoj bi uskoro trebala da počne gradnja novih stanova za njegove sunarodnike.

Sedamdesetih godina Aboridžinima je bilo vrlo teško naći stan koji bi im neko iznajmio.

Mundine je tada sa kolegama pokrenuo agenciju koja im je omogućila smještaj.

Međutim, na ulice ovog velikog grada, heroin je ušao početkom osamdesetih, a to je narušilo i odnose u Redfernu.

Kuće su prije nekoliko godina srušene zbog dotrajalosti i problema sa dilerima droge, a mnogi stanovnici iseljeni u druge dijelove grada.

U teretani koju je njegov brat, najpoznatiji aboridžinski bokser, otvorio za mlade, Mundine objašnjava da je došlo vrijeme kada njegov narod mora pokazati snagu.

„Ono što ćemo izgraditi ovdje, bit će simbolično. Promijenit ćemo lice Redferna. Jer, ljudi kada dolaze ovdje kažu: 'O ne, ne zloglasni blok'. Nama to ne treba, tako da ćemo sada početi sa rekonstrukcijom Redferna“, kazuje Mundine.

Kada je prva britanska flota kolonista došla u Australiju  krajem 18. stoljeća, na ovom kontinentu živjelo je, kako se procjenjuje, od 300.000 do milion pripadnika aboridžinskih plemena.

U mnogim dijelovima Australije, njeni prastanovnici su potpuno iskorijenjeni, ubijani ili nasilno iseljeni sa svoje zemlje.

Tek 1966. godine dobili su pravo glasa, a 19772. počela je borba za njihovu ravnopravnost.

Ipak, do istinskog iskoraka australske vlade trebalo je dugo vremena.

Stereotipni pogledi

Laburistički Premijer Paul Keating upravo u Redfernu održao je jedan od najznačajnijih govora moderne Australije. 

„Mi smo im oduzeli zemlju i uništili njihov tradicionalni način življenja. Donijeli smo im bolesti i alkohol. Mi smo počinili ubistva, oduzeli djecu od aboridžinskih majki i provodili diskriminaciju. To je rezultat našeg neznanja i naših predrasuda, i nismo pomislili da se isto moglo desiti nama“, rekao je Keating 1992.

Percepcija društva i odnos države prema Aboridžinima su se sporo mijenjali i nakon ovog govora.

Danas, kao i svi Australci, imaju jednaka prava na zapošljavanje, zdravstvo i obrazovanje, ali rane iz prošlosti su još duboke. 

Korak dalje otišao je prije pet godina premijer Kevin Rudd. Izvinio se u ime države i priznao je da je od tridesetih do sedamdesetih godina prošlog stoljeća čak 40.000 djece oduzeto od aboridžinskih roditelja i smješteno u crkve na preodgoj. 

„Izvinjavamo se posebno zbog preseljavanja aboridžinske i djece sa otoka Torres od njihovih porodica, zajednice i zemlje. Izvinjavamo se za bol i patnju ovih ukradenih generacija, njihovih potomaka i roditelja“, rekao je Rudd 2008.

Kada je imala 17 godina, glumica Victoria Kennedy je iz gradića u unutrašnjosti doselila u Sydney. Smatra da se pozicija njenog naroda popravila u odnosu na vrijeme prije 30 godina.

„Osjetila sam rasizam u svom rodnom gradiću, nisam potpuno razumjela o čemu je zapravo riječ. Ali i to se promijenilo u sredini u kojoj sam odrasla. Hoću reći, još uvijek postoji, ali ne tako izraženo kao ranije“, kaže Kennedy.

Kennedy je glumica, ali većina uloga koje dobija su, kaže, stereotipne, prema ustaljenom doživljaju o Aboridžinima.

Smatra da je danas ključno ulaganje u obrazovanje djece kako bi naučili više o svojoj kulturi.

„Moja baka je bila posljednja u mojoj porodici koja je poznavala Yenpa, jezik naših predaka. Kada su Englezi ovdje došli, rekli su im da ne govore svoj jezik i tako je i taj jezik izumro. Bilo  ih je sramota da pričaju na svom jeziku. Oduzet je od njih, kao što je oduzeta i zemlja“, kaže Kennedy.

Žele poštovanje

I dok traje rasprava o izmjenama diskriminirajućih stavki u Ustavu zemlje, Mick Mundine na svoj način pokušava vratiti ono što je njegovom narodu najznačajnije.

„Nekada čitam da je razlog zašto nas ne priznaju u zemlji kako želimo - zato što tražimo novac. Mi želimo poštovanje“, ističe on.

"Da u zakonima i Ustavu jasno piše da smo mi, aboridžinski narodi, prvi stanovnici ove zemlje."

I to bi se uskoro, prema najavi australske Vlade od septembra ove godine, moglo promijeniti.

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.