ACTA u Evropi definitivno odbačena

Evropska komisija je odustala od zahtjeva Evropskom sudu pravde da potvrdi legalnost ovog trgovačkog sporazuma.

ACTA, Evropski parlament
Reakcija dijela zastupnika u Evropskom parlamentu nakon glasanja [EPA]

Međunarodni trgovinski sporazum protiv krivotvorenja ACTA u Evropi je definitivno odbačen, nakon što je Evropska komisija (EK) odustala od zahtjeva Evropskom sudu pravde da potvrdi njegovu legalnost, prenose u četvrtak evropski mediji.

Evropski parlament (EP) je ACTA-u odbacio u julu većinom glasova, kontroverzni međunarodni antipiratski trgovački sporazum koji je bio široko kritiziran kao napad na slobodu interneta.

Za sporazum je ruku diglo samo 39 poslanika, 478 bilo je protiv, a 165 suzdržano.

Za to je bilo mnogo razloga, a ponajprije masovni protesti širom Evrope protiv tog sporazuma.

Bez ratifikacije

EK se sudu obratila prije odluke EP-a kako bi razjasnila situaciju.

Nakon odbacivanja sporazuma u EP-u, evropski komesar za trgovinu Karel de Gucht kazao je da bi Evropski sud pravde ipak trebao dati svoju ocjenu, istaknuvši da će ponovno razmotriti ACTA-u ako mu sud da zeleno svjetlo.

To se sada neće dogoditi, jer je EK odustala od svog zahtjeva.

"Pozdravljam današnju vijest iz EK-a", kazao je u saopćenju objavljenom u srijedu zastupnik socijalista u EP-u David Martin.

"EU ne može biti stranka sporazuma bez ratifikacije EP-a. Evropski zastupnici premoćnom su većinom odbacili ACTA-u u julu i zadovoljan sam što je EK shvatila da je to kraj puta za ACTA-u u EU zahvaljujući EP-u."

Od 27 članica EU-a, njih 22, kao i druge države, poput Sjedinjenih Američkih Država i Japana, potpisale su ACTA-u u januaru, ali on još nije ratificiran zbog brojnih protesta.

Demonstranti navode da bi ACTA definitivno ugrozila slobodu na internetu.

Ovaj sporazum obavezuje potpisnike da kriminaliziraju sve oblike kršenja autorskih prava, od falsificiranja poznatih brendova do besplatne razmjene filmova, muzike i drugih sadržaja putem interneta.

Upravo su odredbe vezane uz internet, u kojima se predviđaju žestoke kazne za sve koji "omogućavaju, podstiču ili potpomažu" internetsku pirateriju izazvale uzbunu pobornika ljudskih prava.

Nadzor sadržaja

Ukoliko bi se ove odredbe široko tumačile, tvrde protivnici ACTA-e, pod udar zakona mogli bi doći svi u čijim se kompjuterima ili mobilnim telefonima nađu sadržaji zaštićeni autorskim pravima ako su besplatno skinuti s interneta.

Osim toga, pružaoci internetskih usluga bi mogli biti primorani vršiti nadzor nad sadržajima koje klijenti razmjenjuju kako ne bi i sami bili optuženi za podsticanje ili omogućavanje piraterije.

Sumnje u dobre namjere pobornika ACTA-e izazvala je i okolnost što je javnost bila isključena iz procedure sastavljanja ovog sporazuma, ali su moćne svjetske korporacije učestvovale u njegovom oblikovanju.

Iako je 20 članica EU-a ranije potpisalo ACTA-u, većina je, suočena s masovnim protestima, naknadno odlučila da ga ne ratificira, a neke zemlje, poput Slovenije i Poljske, povukle su potpise.

Izvor: Agencije

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.