Ahlam al-Tamimi: Želim da me SAD ostavi na miru

Piše: Ali Younes

AMAN – Ahlam al-Tamimi (37), nije mogla ni zamisliti da će se mirni život kakav je vodila u Jordanu nekoliko godina, okrenuti naopačke kada je Ministarstvo pravde SAD-a podnijelo krivičnu prijavu protiv nje, zahtijevajući njeno izručenje iz Jordana i stavilo je na FBI-jevu listu najtraženijih.

U razgovoru s Al Jazeerom u svom domu u jordanskoj prijestolnici Amanu, Tamimi je kazala da je njena muka sa američkim zahtjevom za izručenje počela u septembru prošle godine kada ju je uhapsio jordanski Interpol dok se vozila u posjetu roditeljima. Nakon što je provela noć u zatvoru, položila je kauciju i započela pravnu borbu kroz jordanske sudove, koja je okončana prošle sedmice, sedam mjeseci kasnije.

Na pitanje šta misli zašto je američka vlada odlučila da je krivično goni nakon toliko godina i nakon što je osuđena i odslužila zatvorsku kaznu u izraelskim zatvorima, kazala je: „Zbilja sam šokirana ponašanjem Amerike.“

„Američka vlada, koja uvijek pokušava riješiti probleme svijeta, posebno na Bliskom istoku, odlučila je goniti jednu ženu bez očiglednih razloga.“

Američka vlada je 2013. godine podnijela  zapečaćenu krivičnu prijavu protiv Tamimi zbog pomoći koju je ona pružila 9. avgusta 2001. u bombaškom napadu na piceriju Sbarro u Jerusalemu u kojoj je stradalo 15 osoba, uključujući dva američka državljana. Ova prijava je otpečaćena za javnost prošle sedmice.

Federalni tužitelji optužuju Tamimi da je u ljeto 2001. pristala na izvršenje napada u ime vojnog krila palestinskog Hamasa i da je sa bombašem restorana otputovala u Jerusalem. Tužitelji kažu da je ona dala upute bombašu da aktivira eksplozivnu napravu, koja je bila sakrivena u gitari u blizini restorana.

Tamimi je kazala Al Jazeeri da nije znala da su američki državljani stradali u tom napadu. Također dodaje da izraelska vlada to nije spomenula tokom njenog suđenja. „Prvi put sam čula da su Amerikanci ubijeni kada mi je Interpol u Jordanu rekao za optužnicu koja je protiv mene podignuta u SAD-u“, kazala je ona.

Tamimi smatra da je krivična prijava rezultat pritiska proizraelskih grupa u SAD-u. „Ove grupe su na neki način bile u stanju da usmjere američku vladu protiv mene. Čak i nakon što sam osuđena i provela mnogo godina u izraelskim zatvorima.“

Prošle godine su jordanski niži sudovi presudili u njenu korist kada su odbili američki zahtjev na osnovu činjenice da je američko-jordanski sporazum o izručenju potpisan 1995. neustavan jer ga nikada nije ratificirao jordanski parlament.

Nelegalan zahtjev

Jordanski Vrhovni sud prošle sedmice složio se sa odlukama nižih sudova, učinivši njeno izručenje pravno nemogućim za Jordan. „Svi jordanski sudovi su se složili sa našim stavom da se odbije američki zahtjev jer je on prema jordanskom ustavu nelegalan“, kako je Al Jazeeri rekao Hikmat Rawashdeh, Tamimin advokat.

„Ustav zabranjuje izručivanje jordanskih državljana bez obaveznog pravnog procesa ili odgovarajućeg zahtjeva za izručenje, što Amerika nije uradila“, dodao je on.

Rawashdeh je također rekao da jordanski ustav ne dozvoljava krivično gonjenje optuženika za isto krivično djelo dvaput, što je slično klauzuli zabrane „dvostrukog suđenja“ u Petom amandmanu američkog Ustava.

Al Jazeera je pitala američko Ministarstvo pravde za reakciju na presudu jordanskog suda, te da li će američka vlada revidirati sporazum o izručenju sa Jordanom ili ponoviti svoj zahtjev za izručenje.“ „Generalno, politika Ministarstva [pravde] je takva da ne komentariše pitanja vezana za izručenja“, napisao je Peter Carr, glasnogovornik američkog Ministarstva pravde u e-mailu Al Jazeeri.

Zahvaljujući presudi jordanskog Vrhovnog suda, Tamimi više ne traži Interpol u Jordanu. I dalje je, međutim, na međunarodnoj Interpolovoj potjernici i mogla bi biti uhapšena ako napusti Jordan.

Mučena u zatvoru

Tamimi je bila 20-godišnja studentica kada je uhapšena u Izraelu i izjasnila se krivom na suđenju. Osuđena je 2003. na 16 doživotnih kazni za svoju ulogu u bombaškom napadu. Kaže da je nakon hapšenja 43 dana držana u pritvoru tokom kojih je bila podvrgnuta fizičkoj i psihološkoj torturi.

„Izraelski zatvorski čuvari su bili okrutni prema meni i nikada mi nisu omogućili uslove za održavanje lične higijene niti su mi dozvolili da kontaktiram porodicu ili advokata“, kazala je ona.

Nakon što je provela 10 godina u izraelskim zatvorima, tokom kojih joj je rijetko bilo dozvoljeno da razgovara sa porodicom, Tamimi je oslobođena 2011. u sklopu razmjene zatvorenika između Izraela i Hamasa.

Rekla je da je potpuno šokirana viješću da je američka vlada odlučila krivično je goniti, insistirajući da nije počinila nikakav zločin protiv američke vlade ili na američkom tlu, te da nije pokušala namjerno ubiti američke državljane.

Tamimi kaže da je pred njenim očima izraelska vojska „hladnokrvno“ ubila brojne njene prijatelje i kolege studente.

Tokom 2000. godine, palestinske okupirane teritorije bile su zahvaćene krvavim ustankom protiv izraelske okupacije nazvanim „Al-Aksa intifada“. Od 2000. do 2005. izraelske snage su ubile 3136 Palestinaca, dok je 431 Izraelac stradao od Palestinaca.

„Iz perspektive palestinskog, kao i međunarodnog zakona, savršeno je legitimno suprotstaviti se izraelskoj okupaciji“, kazala je ona. „Samo smo željeli slobodu za našu državu, a ne da ubijemo Izraelce ili nekoga drugog samo da bismo ubili.“

Otkako je puštena iz izraelskih zatvora, Tamimi kaže da pokušava ostaviti prošlost iza sebe i voditi normalan život s mužem. Nedugo nakon izlaska iz zatvora udala se za Nizara al-Tamimija (44), rođaka koji je proveo 19 godina u izraelskim zatvorima zbog ubistva izraelskog doseljenika na okupiranoj Zapadnoj obali i pušten je u isto vrijeme kada i Ahlam.

„Željela bih da američki narod na moj slučaj gleda kao na nepravdu i da se zauzme za mene i za istinu“, kazala je ona. „Želim voditi normalan život, nastaviti studij i imati djecu. Sve što želim je da me američka vlada ostavi na miru.“

Izvor: Al Jazeera