AI: Trumpova retorika pretvorila svijet u mračno mjesto

„Otrovna retorika u kampanji Donalda Trumpa primjer je globalnih trendova prema gnjevnijoj politici koja više unosi podjele“, rekao je Amnesty (AP)

Amnesty International je ustvrdio u srijedu kako je „otrovna“ retorika američkog predsjednika Donalda Trumpa na putu do osvajanja Bijele kuće predvodila globalni trend prema politici podjela u 2016. koja je svijet učinila „mračnijim“ mjestom.

U svom godišnjem izvještaju za 169 država, ova grupa za zaštitu ljudskih prava sa sjedištem u Londonu rekla je kako su političari napali načela ljudskog dostojanstva i jednakosti želeći biti izabrani i fokusirala se na Trumpa koji je preuzeo dužnost 20. januara.

„Otrovna retorika u kampanji Donalda Trumpa primjer je globalnih trendova prema gnjevnijoj politici koja unosi podjele“, naveo je Amnesty u saopćenju.

Svijet je, tvrdi AI, postao „mračnije…nestabilno mjesto“, s porastom govora mržnje prema izbjeglicama i migrantima širom Evrope i Sjedinjenih Američkih Država.

„Rani pokazatelji od Trumpa nagovješćuju vanjsku politiku koja će bitno potkopati multilateralnu saradnju i uvesti u doba veće nestabilnosti i uzajamnog nepovjerenja“, dodao je Amnesty.

Kontroverze administracije

Trump, republikanac, bivša zvijezda reality showa i magnat nekretnina, rekao je kako je „najmanje rasista“ i „najmanje antisemit“ i da je jedan od njegovih prioriteta zaštititi Sjedinjene Američke Države od terorizma.

Njegova je administracija označena kontroverzama na svojim počecima zbog žestokih napada na medije za koje tvrdi da lažu i politiziraju i borbom na sudovima oko njegove izvršne naredbe da se privremeno zabrani ulazak u SAD ljudima iz sedam većinski muslimanskih zemalja jer su, kako tvrdi, sigurnosni rizik.

Kršenje prava u regiji

Izvještaj Amnestyja tretira i zemlje regije.

U Bosni i Hercegovini najznačajnije kršenje prava odnosi se na diskriminaciju prema Romima i pripadnicima LGBT zajednice. Navedeno je i neprovođenje presude Sejdić-Finci.

U Hrvatskoj izvještaj navodi nerješavanje problema nestalih osoba, diskriminaciju prema manjinama, te porast zapaljive retorike.

Kada je riječ o Srbiji, spominje se slučaj Savamale, upražnjenog mjesta specijalnog tužioca za ratne zločine, kao i neadekvatan odnos prema tražiocima azila.

U Makedoniji je problematičan odnos prema izbjeglicama kao i diskriminacija Roma, a Crna Gora vrši diskriminaciju prema pripadnicima LGBT zajednice.

Amnesty tvrdi kako postoji veliki jaz između imperativa i djelovanja i retorike i realnosti te to ilustrira time što države koje su bile na samitu UN-a o izbjeglicama i migrantima u septembru 2016. nisu uspjele dogovoriti bilo kakvu odgovarajuću reakciju na globalnu migrantsku krizu.

Raste populizam u Evropi

Iz AI-a dodaju kako su populistički pokreti i poruke postali uobičajeniji i u Evropi, na primjer u Poljskoj i Mađarskoj.

Amnesty International u izvještaju za 2016. bilježi rast prijetnji ljudskim pravima u svijetu.

Za kreiranje toksične politike koja dehumanizira ljude, okrivljuje prije svega predsjednike SAD-a, Turske, Filipina i Mađarske.

Upozorava kako se u ovoj godini može očekivati dodatni obračun sa aktivizmom i slobodom govora.

U dokumentu se navode 23 države u kojima su počinjeni ratni zločini tokom 2016. uključujući Siriju, Irak, Jemen i Južni Sudan.

Ilegalna deportacija izbjeglica

U izvještaju se govori i o problemu izbjeglica. Iz Amnestyja tvrde kako je najmanje 36 država prekršilo odredbe međunarodnog prava, vraćajući izbjeglice u države u kojima su ugrožena njihova ljudska prava.

Amnesty tvrdi kako je i Francuska jedna od država koje ilegalno deportiraju izbjeglice. U izvještaju navodi kako su, od proglašenja vanrednog stanja, uvedene oštre mjere sigurnosti kojima se krše ljudska prava.

Posebno izdvojeni u izvještaju su Filipini. Predsjednik Rodrigo Duterte smatra se jednim od svjetskih lidera koji koristi toksične politike vladavine straha koja ima za posljedicu smanjenje sloboda i ljudskih prava u svijetu.

Izvor: Al Jazeera i agencije