Ako Cerar ode, Hrvatskoj se ne piše dobro

Janez Janša
Slovenska demokratska stranka Janeza Janše potpisala je prošle sedmice koalicijski sporazum s tri stranke (AP)

Nakon što je šef slovenske oporbe Janez Janša više puta ocijenio da je Slovenija gubitnik u arbitraži te preporučio premijeru Miri Ceraru predah kako bi se ispitale mogućnosti napretka, istaknuvši da ne treba previše računati na Bruxelles te da je Cerar odbio njegove ideje koje je iznio nakon razgovora s visokim hrvatskim predstavnicima, u Hrvatskoj su se pojavile spekulacije da bi možda konzervativni Janša bio bolji sugovornik svojoj sestrinskoj opciji na vlasti u Zagrebu u rješavanju graničnog spora.

Ipak, analitičari smatraju da je ta procjena pogrešna, ali i irelevantna jer Janša, kako kažu, iako njegova Slovenska demokratska stranka (SDS) pojedinačno vodi anketama uoči izbora u lipnju, nije izgledni budući premijer jer nitko s njim ne želi koalirati.

Slovenski politički analitičar Miha Kovač smatra da bi zbog Janšinog stava o arbitraži, on za Zagreb bio teži sugovornik od sadašnjih slovenskih vlasti jer bi tražio mnogo više nego je Sloveniji pripalo.

Kovač: Cerar vjerojatno najumjereniji

On ističe da granica u Piranskom zaljevu nikada nije bila međunarodno priznata i određena te da u hrvatskom pristupnom ugovoru EU-u stoji da će se pitanje granice rješavati arbitražom i da se stoga u Sloveniji smatra da je to više pitanje EU-a nego bilateralnih odnosa, zbog čega Ljubljana i priprema tužbu na Europskom sudu.

Traži se novi slovenski lider

U više-manje svim anketama, kaže Gašper Lubej, Janšina stranka vodi, no vladu ne može sastaviti jer čak i stranke s desnice ne žele u koaliciju s njim, a razlog je što, kako navodi, Janša vodi prilično radikalnu politiku bez značajnijih kompromisa i ravnopravnih dogovora s ostalim strankama. Ipak, prerano je, ističe, govoriti o mogućnostima budući da je do izbora ostalo još pola godine, a slovensko je biračko tijelo posljednjih godina postalo vrlo nepredvidljivo.

Glavno je pitanje, kaže, može li doći ponovno do toga da neko novo političko lice dođe na vlast, a ključni igrač u tom smislu je bivši predsjednički kandidat Marjan Šarec, koji također dijeli poziciju da arbitražu treba provesti. On je, ističe Lubej, promijenio omjer snaga, pogotovo na lijevom centru, a glasove, kaže, može uzeti i na desnom centru pa čak i Janši.

“Logično bi bilo da bi se Cerar opet vratio na super procente pošto je gospodarska situacija odlična, ali izgleda da to nije ključno ljudima – oni ga ne percipiraju više kao nekog pravog, odlučnog lidera. To je, izgleda, njegov problem i zbog toga se opet traži neko novo lice, novi lider”.

“Ako će ta tužba biti uložena, onda vjerujem da do donošenja presude to neće biti pitanje koje će zapošljavati političare i medije u Sloveniji jer će se čekati na to što će sud odrediti. Ako će sud reći da ne dolazi u obzir da se bavi tim pitanjem, onda će se to promijeniti u pitanje što znači i kako funkcionira EU. Ja mislim da će to biti važnija diskusija, nego diskusija o hrvatsko-slovenskoj granici”, kaže Kovač.

Doći će, kaže, do izražaja i Janšin stav da je Slovenija arbitražom više izgubila nego dobila, za koji Kovač smatra da je stajalište većeg dijela slovenske politike.

“Ali pošto Slovenija smatra da arbitražu treba poštivati, o tome se u Sloveniji ne diskutira. U onom trenutku kad arbitraža ‘padne’, kad to više nije nešto iza čega stoji EU, onda će se pitanje granice otvoriti ponovno i to može postati bilateralno pitanje”.

S druge strane, ističe, Cerar je političar koji vjeruje u međunarodno pravo i arbitražu i stoga je vjerojatno najumjereniji kada se radi o razgovoru sa Zagrebom.

‘Važnija svađa nego kako da se riješi problem’

Kovač kaže da je sve stvar gledišta i da Slovenija u ovoj situaciji može pridonijeti – s jedne strane treba inzistirati da se arbitraža provede, kao što to i čini, a s druge bi trebala podržati, a ne blokirati hrvatski ulazak u schengenski režim.

“Kad Hrvatska uđe u Schengen onda granice u stvari neće biti pa će granica biti više neko formalno nego realno pitanje. Onda je to puno lakše rješavati – kad granice nema, kad je samo na papiru, onda je o tom problemu lakše razgovarati nego kad granica stvarno razdvaja ljude”.

To bi kaže, bilo racionalno rješenje, no razni politički interesi s obje strane i principi sprječavaju da se njemu pribjegne.

“Mi Slovenci i Hrvati smo na kraju krajeva Balkanci pa nam je više važna svađa nego kako da se riješi neki problem. Ova svađa oko Piranskog zaljeva, što je to drugo nego inat – Hrvatska je odlučila da je granica usred zaljeva, Slovenija je odlučila da nije…I što sad?”, zaključuje Kovač.

Slovenski novinar Gašper Lubej također smatra da Janša za Hrvatsku ne bi bio zahvalan sugovornik, no ističe da pri tome nije ni konzistentan po pitanju arbitraže.

Janšina nekonzistentnost

“On unutar jednog tjedna može sa jedne strane da kaže, kao što je rekao na jednoj konferenciji za štampu nedavno, da trebamo ‘time out’ i čak je pričao o nekoj varijanti da se vrati stvar na sporazum Drnovšek-Račan, a sa druge strane par dana kasnije na Odboru za vanjsku politiku Janša je više-manje bio za tu Vladinu politiku implementacije arbitraže, iako je dodao da je arbitraža de facto tu i ne možemo mimo nje i istovremeno ima loše stajalište o tome da li je arbitraža dobra za Sloveniju ili nije”, kaže Lubej.

Tu nekonzistentnost, kaže, treba promatrati kroz ‘ispipavanje’ biračkog raspoloženja u predizborno vrijeme u odnosu na uspješnost Vlade u implementaciji presude.

Komentirajući Janšin posjet Zagrebu prije posjeta Cerara, kada je razgovarao i s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem, Lubej kaže da on može doći i razgovarati jer nema nikakve odgovornosti budući da nije u Vladi, a želio je poručiti kako on može razgovarati s Plenkovićem, a Cerar ne.

No, kada bi bio na funkciji premijera, ističe, ne bi bilo velike razlike u komunikaciji te sumnja da bi se Janša i Plenković mogli nešto dogovoriti, iako su i njih dvojica i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker članovi iste političke obitelji.

“Na kraju krajeva, imali smo situaciju gdje su bili [Ivo] Sanader i Janša premijeri i nije bilo uspjeha – nešto su se dogovarali, čak je bilo neke priče da idu Hrvatska i Slovenija na neki međunarodni sud, mislim u Haagu, ali ništa nije bilo od toga. Sumnjam da bi tu mogli očekivati neke velike promjene, pogotovo ako pogledamo kakve su pozicije dvije zemlje s jedne i s druge strane – Janša misli čak da je Slovenija dobila premalo u arbitraži, a Hrvatska misli da je Slovenija dobila previše, pogotovo na moru”.

Sa slovenske strane, kaže, razgovori su mogući samo o implementaciji i Slovenija od toga ne odustaje, pogotovo jer i Bruxelles, kaže, smatra isto – no ta podrška, ističe, nije onakva kakvu Ljubljana priželjkuje.

Gjenero: Janša ni teoretski ne može na vlast 

“Slovenija računa na podršku Bruxellesa, no s druge strane tu podršku baš ne dobiva 100 posto, koliko bi htjela. Inače ne bi slovenski političari govorili da Europska komisija nekako formalno priča da treba implementirati, ali de facto ništa ne radi u tom smjeru. Tako da smo tu negdje između”, zaključuje Lubej.

Gjenero: Dogovor na tragu presude

Gjenero podsjeća da je Hoyt Brian Yee izjavio da tihi diplomatski pregovori teku i da ih Sjedinjene države snažno podupiru. Time je, kaže, Yee rekao da Sjedinjene države čvrsto podupiru ono što pokušava raditi Plenković. Unutar EU-a je, smatra, situacija drukčija, ali nije onako katastrofalna za Hrvatsku kakva je bila u trenutku proglašavanje presude arbitražnog sudišta.

“Jedino rješenje spora je bilateralni dogovor koji bi se na ovaj ili onaj način vodio prema presudi Arbitražnog suda i onda bi jedna strana tumačila kao provođenje arbitraže, a druga kao bilateralni dogovor. Hrvatska je u arbitraži, osim u zaljevu, prošla izrazito dobro i za Hrvatsku bi bilo važno da se na neki način dio rezultata arbitraže očuva jer on govori ‘in favorem’ našeg [hrvatskog] principa kod razgraničenja prije svega sa Srbijom, a onda do neke mjere i sa Crnom Gorom, ali prije svega sa Srbijom, gdje se na kopnenoj granici u potpunosti oslanjamo na katastarsko razgraničenje između dviju država”.

Hrvatski analitičat Davor Gjenero kaže da se plodonosni razgovor s Janšom ne bi mogao očekivati jer on i njegovi istomišljenici odbacuju cijeli koncept arbitraže i priželjkuju teritorijalni kontakt s otvorenim morem i slovenski suverenitet nad cijelim zaljevom.

“Treba biti svjestan da Janša u vrijeme krize, kada je [Borut] Pahorova vlada blokirala pregovore [oko ulaska Hrvatske u EU], nije kao šef opozicije napravio ništa u korist deblokade tih pregovora, iako to njegovi prijatelji iz njemu sestrinske stranke HDZ tada na vlasti očekivali, a očekivalo se i iz Europske pučke stranke”, kaže Gjenero.

S druge strane, kaže, važno je samo ono što je politički realno, a on smatra da ne postoji ni teoretska mogućnost da Janša u narednom periodu dođe na vlast – njegovi nekadašnji partneri ili gotovo više ne postoje, ili imaju mizernu podršku birača ili su promijenili političku poziciju.

Istraživanja javnog mišljenja, navodi, pokazuju veliku vjerojatnost da će vladajuća koalicija u Sloveniji nakon izbora izgledati otprilike kao što i sada izgleda parlamentarna većina.

“Postoji mogućnost, naravno, da Cerarova novonastala stranka potpuno potone, ali isto tako da je onda stranka koju formira gospodin Marjan Šarec, koji je bio kandidat na predsjedničkim izborima, nadomjesti u toj vladajućoj koaliciji. U takvoj koaliciji [Karl] Erjavec, koji je protivnik razgovora sa Zagrebom, bitno bi politički ojačao i vjerojatno ostao na funkciji”.

Židan druga ‘noćna mora’

Druga, kako kaže, najgora ‘noćna mora’ za Hrvatsku bio bi predsjednik socijaldemokrata Dejan Židan na premijerskom mjestu.

“Onaj isti koji je s pozicije ministra poljoprivrede napravio onaj cirkus s Teranom što smo ga donedavno imali. Dakle, ako gledamo političku arenu u Sloveniji, jedini koji bi izgledao kao politički partner koji bi mogao razgovarati je gospodin Miro Cerar. Još skloniji od Cerara pregovorima je njegov predsjednik Skupštine, dobro obrazovani međunarodni pravnik Milan Brglez”.

Gjenero smatra da su njih dvojica prihvatili tip razgovora koji nudi Zagreb, no i da su odustali zbog pritiska ‘tvrđih’ koalicijskih partnera.

“Dakle, kad govorimo o pregovorima, Hrvatskoj se sa slovenske strane ne piše ništa dobro u slučaju gotovo sigurnog odlaska gospodina Cerara s mjesta premijera u Sloveniji”, zaključuje Gjenero.

Izvor: Al Jazeera