Ako imaš problem, uzmi kredit od MMF-a

Posljednji aranžman Srbije s MMF-om bio je vrijedan blizu 1,1 milijarde eura (Reuters)

Piše: Rešad Dautefendić

Nakon ratnog raspada Jugoslavije, novoformirane države bivše SFRJ već 20 godina žive od kredita Međunarodnog monetarnog fonda. Na primjeru Grčke, Irske, Mađarske, pa i Portugala, Italije i Španije, koje već postaju ovisnici o MMF-u, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija i Makedonija nisu ništa naučile.

Balkanskim političarima nije jasno, a što znaju učenici srednje ekonomske škole, da stand-by aranžman služi za privremeno premoštavanje finansijskih problema jedne države i da se stalnim zaduživanjem kod MMF-a problemi ne rješavaju, već gomilaju. Permanentno zaduživanje kod MMF-a postalo je “trajno rješenje” za pomenute zemlje i zato se nalaze u sve težim finansijskim problemima.

Balkanskim političarima nije jasno da stand-by aranžman služi za privremeno premoštavanje finansijskih problema jedne države i da se stalnim zaduživanjem kod MMF-a problemi ne rješavaju, već gomilaju. 

Umjesto usvajanja vlastitih politika i korištenja domaćih monetarnih resursa, MMF se i ove godine poziva upomoć. Uoči početka pregovora s Fondom, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Vjekoslav Bevanda izjavio je kako će bh. izaslanstvo na prvom mjestu pokušati dogovoriti odgodu otplate duga iz prethodnog kredita, jer bh. entiteti nisu u stanju vraćati kredit, a Bosna i Hercegovine već sljedeće godine mora vratiti čak 175 miliona eura.

S kreditima u nove dubioze

Posljednji aranžman Srbije s MMF-om bio je vrijedan blizu 1,1 milijarde eura, ali je “zamrznut” polovinom februara ove godine, jer je Vlada Srbije budžetom za 2012. godinu predvidjela fiskalni deficit najmanje za jedan posto bruto društvenog proizvodaa, veći nego što je dogovoreno tokom revizije aranžmana krajem 2011. godine.

Međunarodni monetarni fond je tada saopćio kako očekuje da će fiskalni deficit u 2012. godini dostići najmanje 5,25 posto, umjesto 4,25 posto BDP-a, koliko je predviđeno fiskalnim programom iz novembra prošle godine. Uz to, MMF je preporučio Srbiji povećanje stope poreza na dodanu vrijednost i proširenje poreske osnovice poreza na dobit preduzeća, zakona o imovini i na dohodak građana.

Javni dug Hrvatske dosegnuo je blizu 45 posto BDP-a, odnosno više od 60 posto BDP-a uključujući potencijalne obaveze.

Zaključak MMF-a nakon posjete Hrvatskoj jeste da je ova zemlja napravila budžetski manjak u 2011. godini, što je uzrokovalo pad BDP-a. To je odraz pada prihoda od PDV-a i trošarina, ukidanja kriznog poreza i cjelogodišnjeg učinka smanjenja poreznih stopa na dohodak, što nije u potpunosti bilo nadomješteno smanjenjem rashoda. Javni dug dosegnuo je blizu 45 posto BDP-a, odnosno više od 60 posto BDP-a uključujući potencijalne obaveze.

Zadatak za unuke

Makedonski parlament usvojio je u junu revidirani budžet za 2012. godinu, uz očekivani rast od 2,5 posto u odnosu na prethodnu procjenu rasta od 4,5 posto. Prihodi su umanjeni za 116 miliona eura, dok su rashodi smanjeni za 121 milion eura. Međunarodni monetarni fond je u decembru 2011. godine predvidio da će ukupan BDP Makedonije u ovoj godini porasti za dva posto te upozorio Vladu da izvrši rebalans budžeta.

Fond je ocijenio da ne predviđa rast crnogorske ekonomije, zbog čega je preporučio Vladi da racionalizira rashode, smanji zarade i broj zaposlenih, a poveća poreze. Zabrinjava ubrzana akumulacija javnog duga Crne Gore, koja trenutno iznosi 46 posto BDP-a. Međunarodni monetarni fond preporučuje crnogorskoj Vladi i racionalizaciju rashoda, smanjivanje zarada i broja zaposlenih.

Rješenje je jednostavno kada se balkanski političari ne bi bavili ispraznim pričama, već ekonomijom, od čega se i živi i gradi stabilna država.

Fond svoja pravila nameće svim zemljama koji traže zajam, pa se, što je naloženo Crnoj Gori, odnosi se i na ostale zemlje regiona. Međutim, svi balkanski političari znaju da će imati velike socijalne nemire ako povećaju PDV, smanje plate i penzije. Uz to, bit će sve više nezaposlenih, ali ipak ne odustaju od uzimanja novih kredita, koje će vraćati i naši unuci.

Rješenje je jednostavno kada se balkanski političari ne bi bavili ispraznim pričama, već ekonomijom, od čega se i živi i gradi stabilna država. Sve zemlje imaju vlastite centralne banke te svoj novac, i to je jedini pravi pokretač industrijske, tehnološke, fiskalne i monetarne politike u regionu. Međunarodni monetarni fond nije i neće razvijati nijednu državu, već je to obaveza balkanskih vlada.

Ne postoji opća resecija

Posmatrajući globalnu recesiju, može se vidjeti da i nije baš globalna. I ove godine BDP u svijetu će porasti za tri posto. Kina i Indija će imati stope rasta od sedam, odnosno osam posto. U zemljama Evropske unije pozitivan rast ove godine bilježe Njemačka, Poljska i skandinavske zemlje.

Ovi podaci nam govore da ne postoji opća recesija, nego da se s recesijom suočavaju zemlje koje imaju loše vlade, jer su zaokupljene političkim poslovima, a ne ekonomskim problemima.

Obrazovanje naše djece je najvažnije, a trebamo ih osposobiti da iskoriste tehnologije kojima se najefikasnije mogu iskoristiti postojeći resursi.

Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Makedoniji i Bosni i Hercegovini treba industrijska proizvodnja, a politika treba ponuditi odgovor šta proizvoditi. Poslije toga je na redu tehnološka politika, koja će dati odgovore kojim tehnologijama ćemo unaprijediti balkanske konkurentne proizvode i usluge. Fiskalnu politiku treba usklađivati s navedenim politikama, a monetarnom politikom osigurati dovoljno kvalitetnog novca.

Obrazovanje naše djece je najvažnije, a trebamo ih osposobiti da iskoriste tehnologije kojima se najefikasnije mogu iskoristiti postojeći resursi. Djeca će vraćati kredite koji se sada uzimaju, a zadatak državnih uprava je da takvu politiku nadziru i provode.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera