Aksjonov: Krim oformio svoju vojsku

Krimski premijer Sergej Aksjonov izjavio je u ponedjeljak da je Krim oformio svoju vojsku, “kako bi zaštitio građane od naoružanih grupa koje su ilegalno prisutne na poluotoku”.

Tatari za bojkot referenduma

Predsjednik tatarske Skupštine na Krimu Refat Čubarov, koji se zalaže za bojkot referenduma 16. marta, izjavio je da je ubijeđen da će Kremlj namjestiti rezultate glasanja i zatražio je od međunarodne zajednice da zaštiti turski narod, krimske Tatare.
“Rezultat referenduma o sudbini Krima je već odredila Moskva”, rekao je on u krimskoj prijestonici Simpferopolju za britansku agenciju Reuters.
“Radi se o namještenom referendumu, pokušaju da se obezbijedi pokriće za agresiju”, kazao je Čubarov i dodao da će glasanje značiti izdaju ukrajinske države, čija je privremena Vlada saopćila da lokalni lideri nemaju pravo organizirati referendum.
“Ukoliko se sve odigra po planu zacrtanom u Moskvi, to će značiti da je cijeli svijet nemoćan pred nepravdom i silom. Mi nemamo ni oružje, niti snagu da sami zaustavimo tu nepravdu”, rekao je on.

“Vrhovni sovjet [Parlament] me je ovlastio da formiram oružane snage zbog prisustva ilegalnih naoružanih snaga na Krimu”, rekao je on te dodao kako su ove snage stvorene u skladu sa zakonom i da je vojska podređena lično njemu, kao premijeru.

“Kada se završi reorganizacija najviših Vladinih tijela, nadležnost nad vojnim jedinicama preuzet će Vrhovni sovjet Republike Krim”, precizirao je.

Aksjonov je dodao da će u slučaju da se Krim pripoji Rusiji njegove oružane snage biti inkorporirane u Rusku armiju, a kada bude formirana krimska mornarica, ona će također biti uključena u Ruske oružane snage.

Ako građani Krima na referendumu odluče da se pripoje Rusiji, ukrajinski vojnici, koje su trenutno blokirali pripadnici krimske Samoodbrane, morat će ili napustiti Krim, ili položiti zakletvu na vjernost Krimu ili Ruskoj Federaciji, poručio je premijer Krima.

Vlasti Krima pozvale su u ponedjeljak Organizaciju za evropsku sigurnost i saradnju da pošalje posmatrače koji bi u nedjelju, 16. marta, pratili tok održavanja referenduma o pripajanju te regije Rusiji.

SAD traži dokaze

Sjedinjene Američke Države očekuju da vide konkretne dokaze da je Rusija spremna angažirati se povodom američkih diplomatskih prijedloga za okončanje krize u Ukrajini, saopćio je u ponedjeljak State Department.

Te brojne ideje je, kako navodi AFP, izložio američki državni sekretar John Kerry svom ruskom kolegi Sergeju Lavrovu i spreman je učestvovati u daljim razgovorima s njim “ako i kada vidi konkretan dokaz da je Rusija spremna angažirati se po pitanju tih prijedloga“” rekla je predstavnica State Departmenta Jen Psaki.

Ona je navela u saopćenju da je u telefonskom razgovoru Kerry rekao da “SAD žele vidjeti prestanak ruskog vojnog napredovanja u Ukrajini, uključujući i poluotok Krim, zatim obustavu koraka prema aneksiji Krima i, na kraju, prestanak provokativnih koraka kako bi bilo ustupljeno prostora diplomatiji”.

Ruske trupe otvorile su u ponedjeljak vatru iz automatskog oružja tokom preuzimanja baze ukrajinskih pomorskih snaga na Krimu, javila je agencija Interfaks, pozivajući se na izjavu neimenovanog ukrajinskog oficira.

On je rekao da su ruske trupe provalile u bazu u blizini grada Bakčisaraj nešto poslije dva sata poslije podne po lokalnom vremenu, oduzele mobilne telefone ukrajinskim vojnicima i počele pomjerati njihova vozila.

Nijedan od ukrajinskih vojnika nije povrijeđen, a komandant baze pokušava pregovarati o okončanju akcije, prenosi Reuters i dodaje da drugi detalji za sada nisu poznati.

Ruske snage, koje su preuzele kontrolu nad izvjesnim brojem vojnih objekata širom ukrajinskog poluotoka na Crnom moru, do sada nisu razmjenjivale vatru s ukrajinskim trupama, navodi britanska agencija.

Prijetnja zbog oružja

Nešto ranije u ponedjeljak ruske snage učvrstile su svoje prisustvo na Krimu, preuzevši vojnu bolnicu i bazu ukrajinske vojske nekoliko dana pred referendum na kojem će stanovnici Krima odlučiti o budućnosti ove regije.

Ukrajinska agencija Interfaks javila je da su proruske paravojne i vojne snage zauzele bolnicu u Simferopolju, glavnom administrativnom gradu na tom poluotoku, a osoblje sakupili u holu kako bi ih, “očigledno, upoznali s novim rukovodstvom te institucije”.

Dvadeset pacijenata u toj bolnici je teško bolesno, navodi Interfaks.

U luci Sevastopolj ruski vojnici su razoružali vojnike u ukrajinskoj vojnoj bazi, saopćio je glasnogovornik ukrajinske vojske Vladislav Seleznjov, prenosi Reuters.

On je kazao da je skoro 200 vojnika u 14 kamiona oko 1:30 sati rano u ponedjeljak po lokalnom vremenu zaprijetilo da će sravniti zgradu sa zemljom ukoliko ukrajinski vojnici ne predaju oružje, navodi britanska agencija.

Polaganje zakletve

Druga grupa dobrovoljaca od otprilike 40 ljudi položila je u ponedjeljak u Simferopolju zakletvu na vjernost narodu Krima, izjavio je telefonom za RIA Novosti komandant kombiniranog puka narodne milicije Krima Aleksandar Bočkarjev.

Svjetska banka daje tri milijarde dolara

Svjetska banka je saopćila u ponedjeljak navečer da je spremna odvojiti tri milijarde dolara za pomoć novoj ukrajinskoj Vladi, suočenoj s teškom krizom.
U toku je realizacija više projekata u Ukrajini,te će oko dvije milijarde dolara biti namijenjene tim projektima.
Dodatnih milijardu dolara iće će direktno državi, ukoliko Vlada pokrene ekonomske reforme da bi poravnala državne finansije, prenio je Reuters.

“Zakletvu je položilo blizu 40 ljudi starosti od 22 do 50 godina. Oni su se još ranije prijavili snagama za samoodbranu, a svaki je ranije služio ili u oružanim snagama ili u vojnim strukturama. Svi su sposobni za vojnu službu i posjeduju neophodne vještine. Detaljno su provjereni, jer će dobiti oružje”, rekao je on.

U dobrovoljnim odredima za samoodbranu učestvuje blizu 1.500 stanovnika Krima.

Prva grupa dobrovoljaca položila je zakletvu 8. marta.

Takozvanoj Samoodbrani Krima svakim danom pristupa sve više proruskih pristalica.

Naoružani su i u uniformama patroliraju poluotokom, javlja novinar Al Jazeere Stefan Goranović iz Simferopolja.

Spremni za rat

Tačke za regrutaciju su na svakom koraku u ovom gradu.

Mnogi se ne libe da uzmu oružje i da pristupe Samoodbrani Krima, kako bi bili spremni ako se zarati.

Kažu, sada ih je blizu 1.500 i dodaju: “Nas i Rusa 300 miliona, bez Rusa pola kamiona.”

Kod jednog punkta novinar Al Jazeere je susreo Jana Stavickog sa Krima, koji kaže da ima podugi ratni staž – sa Balkana devedesetih godina prošlog stoljeća.

“Prvi drinski korpus, druga laka Višegradska brigada. Bio sam na Han Pijesku, Foči, Ustiprači, Goraždu… Dve godine i tri meseca sam bio u Bosni i dve godine i devet meseci bio sam u Kosovu Polju, kod Željka Ražnatovića Arkana”, govori on na srpskom jeziku.

Zaštita jedinice Berkut

Kaže da ni na Balkanu nije ratovao za novac, pa ne bi ni ovdje.

“Krim, to je ruska zemlja, to nije ukrajinska zemlja, to je 100 posto ruska zemlja.”

Za pristup Samoodbrani Krima je potrebna samo želja. Posebnih zahtjeva za građane nema, a zaduživanje oružja nije isključeno.

“To su mladi ljudi, u dvadesetim, ali nam pristupaju i patriote do pedesetih godina. Oni su volonteri, ne primaju novac, ali ima, naravno, ljudi koji doniraju novac. Novac se koristi da bi mogli da se obuku, jedu, piju…”, navodi koordinatorica Samoodbrane Krima Ana Martina.

Novinar Al Jazeere Stefanović javlja: “Jedan od glavnih zadataka takozvane Samoodbrane Krima je zaštita jedinice Berkut, koju je sadašnja kijevska vlast zvanično rasformirala zbog navoda o velikoj umešanosti u krvoproliće na Majdanu.”

Zvanični Kijev nije uspio rasformirati ovu specijalnu jedinicu policije i na Krimu, kao u drugim dijelovima države.

“Mi smo se ovdje organizirali kada su htjeli rasformirati Berkut. Ovdje smo napravili svoj štab i odavde se koordiniramo. Evo, imamo čaj, pravi se kafa. Ljudi nam dolaze, patroliraju automobili”, ističe pripadnik Samoodbrane Mihail Krajev.

Veliki strah

Međutim, Krimska samoodbrana kod proukrajinskih pristalica izaziva veliki strah.

“Ko razmišlja svojom glavom razumije da je Samoodbrana, koja se ovdje predstavlja kao zaštitnik krimskih vlasti, ispostava [predsjednika Rusije Vladimira] Putina, kojom rukovodi specijalna služba Ruske Federacije. Sami po sebi, ljudi koji čine Samoodbranu su lokalni pijanci i narkomani”, kaže jedan od njih Maksim Ljubivec.

Nerijetki su i sukobi između dvije strane.

Sve su češći kako se približava referendum o statusu 16. marta.

Istovremeno, proukrajinski protesti su sve tiši i manji.

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk obratit će se u četvrtak Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda o situaciji na Krimu.

On je novinarima iznio uvjerenje da Rusija, čiji vojnici imaju kontrolu na Krimu, nastoji “poljuljati temelje globalne sigurnosti i revidirati ishod Drugog svjetskog rata”.

Švicarska je u ponedjeljak zamrznula imovinu i bankovne račune još devetorici Ukrajinaca, uključujući račun drugog, mlađeg sina svrgnutog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča.

Zamrznuti su i računi Oleksija Azarova, sina bivšeg premijera Mikole Azarova, Oleksandera Jakjmenka, bivšeg šefa službe sigurnosti i Artema Pšonka, sina bivšeg glavnog tužioca, koji je, navodno, bio na istoj listi, mada je ranije u ponedjeljak podigao novac sa računa, prenosi Reuters.

Izbor pasoša

Krimski proruski orijentirani premijer Sergej Aksjonov omogućit će stanovnicima koji ondje žive da izaberu između ruskog ili ukrajinskog pasoša, ukoliko taj dio ukrajinske teritorije postane dio Rusije nakon referenduma, javila je ruska agencija RIA.

Aksjonov, koji se pokrajinskim čelnikom proglasio prije gotovo dvije sedmice, nakon što su ruski državljani zauzeli zgradu Parlamenta, rekao je kako će se krimske vlasti zalagati i za korištenje dva jezika – ruskog i krimsko-tatarskog.

Većinu od blizu dva miliona stanovnika Krima čine Rusi, no ondje živi i skoro 250.000 starosjedilaca – Tatara, koji su se vratili nakon osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Godine 1944. Staljin ih je, zbog navodne saradnje s fašističkim okupatorima, protjerao u centralnu Aziju.

Krimski Tatari protive se ruskoj aneksiji.

Upozorenje Angele Merkel

“Nećemo insistirati na potrebi vraćanja ukrajinskih pasoša. Svako će dobiti mogućnost da koristi vlastiti jezik. Ne želimo postavljati ograničenja krimskim Tatarima”, rekao je Aksjonov.

Njemačka kancelarka Angela Merkel upozorila je predsjednika Putina u telefonskom razgovoru da je referendum o samostalnosti Krima, planiran za nedjelju, 16. marta, “protivzakonit”.

“Kancelarka je istakla njemački stav da je referendum o Krimu planiran za 16. mart protivzakonit. Njegova provedba se kosi s ukrajinskim Ustavom i s međunarodnim pravom”, rekao je Stetten Seibert, glasnogovornik kancelarke Merkel.

“Kancelarka je, osim toga, izrazila žaljenje što nije ostvaren nikakav napredak u osnivanju međunarodne kontaktne grupe koja bi omogućila pronalaženje političkog rješenja za sukob u Ukrajini”, napomenuo je Seibert i dodao kako je Merkel “istakla da se u vezi s time mora što prije postići opipljiv rezultat”.

Razgovori sa liderima

Merkel je u nedjelju razgovarala telefonom i s turskim premijerom Recepom Tayyipom Erdoganom, s kojim se saglasila da se teritorijalna cjelovitost Ukrajine mora očuvati, a čula se i s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, te je i u tom razgovoru istaknula potrebu da se kriza riješi dijalogom.

U saopćenju u kojem se osvrće na telefonski razgovor Merkel i Putina, kao i na razgovor ruskog predsjednika s britanskim premijerom Davidom Cameronom, Kremlj ističe da je Putin proruske vlasti na Krimu nazvao “legitimnima”.

“Mjere koje su poduzele legitimne vlasti Krima utemeljene su na normama međunarodnog prava i cilj im je zaštititi legitimne interese stanovništva tok poluotoka”, poručili su iz Kremlja.

“Ruski predsjednik je, također, skrenuo pažnju na nedostatak bilo kakve akcije aktuelnih vlasti u Kijevu da ograniče aktivnosti ultranacionalista i radikalnih snaga u glavnom gradu [Ukrajine] i u brojnim regijama”, navodi se u saopćenju iz Putinovog kabineta.

Agencija AFP podsjeća kako Rusija stalno ističe da je situacija u Ukrajini izmakla kontroli i da je stanovništvo koje govori ruski jezik na meti nasilja od kada je 22. februara svrgnut proruski predsjednik Janukovič, a na vlast došli proevropski lideri.

Ugovori s EU-om

“Ukrajina se nada da će 17. ili 21. marta potpisati politički dio ugovora o pridruživanju Evropskoj uniji”, potvrdio je privremeni ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Deščica.

Sastanak ministara vanjskih poslova treba biti održan 17. marta, dok je četiri dana kasnije drugi dan samita predsjednika država i vlada EU-a.

Nove vlasti u Kijevu i ranije su tvrdile kako namjeravaju potpisati političke dijelove sporazuma o pristupanju s EU-om prije izbora, zakazanih za 25. maj.

Kijev je u novembru bio nadomak potpisivanju sporazuma o pristupanju i slobodnoj trgovini s Briselom, ali je bivši predsjednik Janukovič to odbio u posljednjem trenutku, a sve u korist jačanja veza s Moskvom.

To je izazvalo masovne proteste u državi, koji su eskalirali u nasilne sukobe u kojima je nastradalo najmanje 100 ljudi, a Janukovič svrgnut sa vlasti.

Potpisivanje sporazuma s EU-om uslijedilo bi nakon referenduma na Krimu, čije vodstvo, naklonjeno Moskvi, želi taj poluotok pripojiti Rusiji.

Prelazne vlasti i Kijevu i Zapad taj referendum smatraju nezakonitim.

Izvor: Agencije