Američke diplomate o mogućem novom sukobu na Balkanu

Piše: Ivica Puljić

U Washingtonu je održan panel povodom 20. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma na kojem su sudjelovali Kurt Volker, bivši američki ambasador u NATO-u te Ian Campbell, zamjenik direktora Ureda za Jugoistočnu Europu pri State Departmentu.

Evo kako su njih dvojica odgovorila na pitanje da li je moguć novi sukob u BiH, odnosno regiji, osobito nakon nedavne izjave njemačke kancelarke Angele Merkel.

“Mislim da je moguće. Znam da u američkoj administraciji ima mnogo ljudi koji posjeduju znanje o regiji te da je dosta njih na visokim pozicijama svjesno rizika. U vrijeme kada će američka vojska biti fokusirana na druge stvari, vrijeme je da diplomacija izađe u javnost s nekim većim idejama kako se nositi sa situacijom prije nego dođe do eventualnog sukoba. To je moguće učiniti. Taj je sukob moguće spriječiti. Za američku administraciju je teško da se fokusira na Zapadni Balkan, gdje nema više tako teške krize kao ranije, jer se toliko toga događa na drugim stranama svijeta. Volio bih da se nova američka administracija, bez obzira hoće li to biti republikanci ii demokrate, više posveti rješavanju problema u BiH. To treba doći sa samog vrha”, rekao je Kurt Volker.

Dobre reakcije lidera u regiji

Ian Campbell je nedavno preuzeo dužnost zamjenika direktora za jugoistočnu Europu pri State Departmentu. Njegov je odgovor na isto pitanje – diplomatski.

“Mislim da je kancelarka Merkel govorila u kontekstu migrantske krize i pritisku pod kojim je cijela regija Zapadnog Balkana. Reakcije regionalnih čelnika na njene komentare bile su prilično pozitivne jer su naglasili da novi sukob nije vjerojatan. Mislim da je to pokazalo dosta političke zrelosti, osobito vlada u Srbiji i Hrvatskoj koje su poručile ‘ne, to se neće dogoditi’. Migrantska kriza stavlja pod enorman pritisak sve u regiji. Na to je pitanje teško odgovoriti. Kako sada stvari stoje, sve dok se izbjeglice kreću, dok su u pokretu na području Zapadnog Balkana, izgleda da se s tim može izaći na kraj. Ukoliko se granice počnu zatvarati to će biti mnogo veći problem.”

Na pitanje kakva bi bila uloga NATO saveza ukoliko bi došlo do nekog oblika novog sukoba na Zapadnom Balkanu, Volker je odgovorio: “NATO ne bi bio automatski uključen. Do automatizma dolazi ako bude napadnuta zemlja-članica saveza. Ali, NATO ima vrlo važnu ulogu u takvim krizama. Riječ je o strateškom konceptu, a Bosna i Hercegovina je prije 20 godina bila prvi primjer kada je NATO imao ulogu u rješavanju krize. Siguran sam da bi NATO odmah razgovarao o takvoj situaciji, da bi odmah tražio način za rješavanje krize. To bi svakako bilo na dnevnom redu, ali ne bi došlo do automatskog odgovora NATO-a”.

Danas je u Kongresu također rečeno da je nedavno pokrenuti prijedlog rezolucije za BiH kojom se traži slanje posebnog američkog izaslanika za Balkan stavljen na stranu, jer ga je potrebno preraditi kako bi mogao dobiti veću potporu u Kongresu.

Izvor: Al Jazeera