Ammar ef. Bašić: Bajram nas uči ljubavi, oprostu i suživotu

Islam je čist od onoga što rade neodgovorni pojedinci u njegovo ime (Ustupljeno Al Jazeeri)

Piše: Nedim Botić

Muslimanski vjernici su dočekali radosne dane Ramazanskog bajrama, koji dolaze kao nagrada nakon mjesec dana posta. Koje su to neke od univerzalnih poruka ovih blagdanskih dana te kako nas Bajram uči međusobnom suživotu i toleranciji pojašnjava mladi sarajevski imam, hafiz Ammar ef. Bašić.

  • Poštovani hafize, završen je mjesec ramazan. Koje duhovne lekcije su vjernici mogli usvojiti u mjesecu posta?

– Bajram su posebni mubarek-dani koji nam dolaze nakon mjeseca odgoja, učenja, usvajanja dobra i pozitivnih osobina, mjeseca ramazana. Ramazan koji je iza nas je mjesec s velikim duhovnim porukama, čiji je cilj da postanemo bolji ljudi, komšije, bračni partneri i prijatelji. Tako isto i Bajram traži od nas da budemo bolji u svakom pogledu. Ramazan je došao s ciljem da u nama se javi ljubav i razumijevanje prema svim ljudima, saosjećanje s problemima siromašnih i nemoćnih i da se klonimo ružnih djela i riječi. Takva je i poruka Bajrama.

Učenik i student generacije

Hafis Ammar ef. Bašić rođen je 1989. godine u Derventi.
Osnovnu školu završio je u Sarajevu, a 2008. godine i Gazi Husrev-begovu medresu kao učenik generacije.
Nakon toga upisuje Fakultet islamskih nauka, koji završava 2012. godine kao najbolji student u generaciji.
Učestvovao je na međunarodnim takmičenjima iz hifza u Dubaiju i Mekki.
Predavao je vjeronauku u srednjoj i osnovnoj školi u Sarajevu, a trenutno radi kao imam, hatib i muallim u džematu Lužani, Medžlis Sarajevo.

Bojim se da ne razumijemo vjeru suštinski, već veoma često formalno. Vjera nas treba odgojiti i naučiti ljubavi, a nikako onome što je suprotno. Oni koji se pozivaju na vjeru, a njihova djela nisu paradigma čestitosti, ljubavi i odgoja – za takvo što nije kriva vjera, već manjkavost pojedinih ljudi u razumijevanju vjere.

  • Bajramski dani dolaze kao svojevrsna nagrada za sva odricanja tokom ramazana. Koje su to univerzalne poruke ovog praznika?

– Za Bajrame je karakteristično to da u tim danima veselje, svečanost, igra i zabava postaju ibadet, djela s kojima je zadovoljan dragi Bog. Kad kažemo vjerski obred, obično smatramo da oni zahtijevaju tišinu, skrušenost, koncentraciju, kontrolu i ograničavanje strasti, okretanje od dunjaluka ka ahiretu i, konačno, žrtvovanje.

Radovati se za bajrame i tu radost iskazivati je dio ibadeta dragom Allahu, baš kao što su i namaz, post i ostalo. Zbog toga nam je Muhammed a.s, kazao da se za Bajrame treba okupati, obući najljepše odijelo, Allaha dragog spominjati i zahvaljivati Mu na toj blagodati. To je islamsko pravilo: sve što radimo može postati ibadetom ako imamo nijjet [odluku i želju] da to djelo činimo radi Božijeg zadovoljstva.

Bajram nas uči zajedništvu, toleranciji, dijeljenju radosti s našim komšijama i porodicama. Bajram nas uči da ne pravimo diskriminaciju i da smo svi mi ljudi, bez obzira na porijeklo, naciju i vjeru. Svi mi imamo iste želje, slične strahove, poneke različitosti, ali nas to ne smije navesti da jedni drugima činimo zlo, nanosimo štetu ili nasilje. Bajram nas uči da radost koju danas osjećamo dijelimo s drugima, a ne da je čuvamo samo za sebe. U našoj zemlji imamo mnogo primjera kada se u danima Bajrama i i praznika drugih religijskih zajednica vide divni primjeri suživota među pripadnicima različitih vjera.

  • Živimo u vremenima kada o islamu kolaju razne ružne priče, slušamo o incidentima po muslimanskom svijetu i refleksijama tih dešavanja na ostatak svijeta. Kako zaista islam gleda na ljude druge vjere?

– Islam je vjera utemeljena na pravednosti, ljubavi, opraštanju tuđih pogrešaka i dijalogu. Navest ću samo riječi Muhammeda a.s., koje na divan način oslikavaju stvarnu poruku islama: “O, ljudi, vas je Allah stvorio od jednog pretka i svi potječete od Adema, a Adem je od zemlje stvoren. Najbolji je kod Boga onaj koji ga se najviše boji. Nema prednosti Arap nad nearapom, niti nearap nad Arapom, osim po vjeri!”

U Kur'anu piše da je Muhammed a.s. poslan kao milost svim svjetovima, odnosno svim ljudima bez obzira na njihovo porijeklo, religiju, naciju ili boju kože. Islam je čist od onoga što rade neodgovorni pojedinci u njegovo ime. Ne smijemo pasti u zamku da islam gledamo kroz ono što ljudi rade, već gledajmo u učenja islama, pa ćemo vidjeti da djela mnogih od nas nisu u skladu s onim što od na traži dragi Bog.

Islam je došao da nas poduči kako da volimo jedni drugi i kako da poštujemo zajedništvo ljudskog roda. Poslanik a.s. bi se zastidio kad bi došao i vidio šta neki neodgovorni ljudi rade dok zazivaju uzvišeno ime Allaha i koriste se svetim značenjem islama, a to je mir i radost svjetovima. Tako se osjeća prosječni musliman danas, postiđen i uplašen, zbog groznih djela i zločina koja se navodno čine u ime islama širom svijeta.

  • Kako predstaviti Bajram komšijama i sugrađanima koji nisu muslimani, kako da duh Bajrama osjete svi ljudi oko nas?

– Poznato je da u islamu komšija i sugrađani, bez obzira na njihovu vjeru, uživaju poseban status. Taj duh ogleda se u visokom stepenu tolerancije, ljubavi  i pažnje, posebno prema pripadnicima drugih vjera. Takav stav, blagosti, milosti i dobra, musliman treba u svom srcu nositi prema svim ljudima, stalno i bez razlike. Prenosi se da je Muhammed a.s. imao komšiju koji ga je napadao i vrijeđao pri svakom susretu. Nekoliko dana je prošlo, a taj čovjek se nije pojavljivao. Pretpostavljajući da postoji neki razlog za to, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, otišao mu je u posjetu i našao ga bolesnog. Ovaj se čovjek iznenadio ovom plemenitom gestom kao odgovorom na svoje loše ponašanje. Za njega je tako plemenit odnos inspiriran islamom bio nešto sasvim novo.

Biti dobar prema komšijama ne podrazumijeva odnositi se tako samo prema onima koji žive u istoj zgradi s vama. Vaš kolega u internatu je komšija, osoba koja sjedi do vas u autobusu je komšija, osoba s kojom radite na poslu je komšija. Prema svim ovim ljudima trebate se lijepo ophoditi. Konstantno pokazujte brigu prema njima, pogotovo u teškim i stresnim vremenima, jer komšija u iskušenju je pravi komšija. Ako je komšija stariji ili je obolio, ponudite mu se na raspolaganje i obavljajte kupovinu i slične potrebe za njega. Održavajte međusobne posjete, tako da vam porodice mogu konstruktivno komunicirati.

  • Da li je međureligijski dijalog put koji vodi ka pomirenju i suživotu u našoj zemlji?

– Naša zemlja je mjesto gdje se susreću različite kulture, vjere i narodi i odnos među njima se prenosi na društvena kretanja i dešavanja. Kako islam gleda na međureligijski dijalog? Dijalog je neophodan, preporučen i potreban. U Kur'anu se kaže da je različitost ljudskih ubjeđenja rezultat Božije volje i htijenja. Ako je Allahova dž.š. volja da ljudi budu različiti i data nam je prilika da se međusobno upoznajemo, zašto bi onda bili griješni ako to radimo? Međureligijski dijalog je za muslimane ne samo poželjan, već nužan proces.

Različitost vjere je često bio uzrok svađa i ratova, ali dragi Bog nas je htio na taj način iskušati i ispitati kako ćemo se ponašati prema drugima, ali i prema sebi. Ako drugome činiš nepravdu, u stvari je sebi činiš, a ako se lijepo ophodiš i prelaziš preko grešaka, time pokazuješ ljepotu koju nosiš u sebi, kako piše u Kur'anu: “O, ljudi! Mi smo vas od muškarca i žene stvorili i plemenima i narodima vas učinili, da biste se upoznavali! Od vas je kod Allaha najplemenitiji onaj koji se Njega najviše boji! Allah sve zna i obaviješten je.” (Kur’an, 49/13.)

  • U vrijeme kada su rasprave i teške riječi postale svakodnevica, kako možemo dane Bajrama iskoristiti za širenje ideje međusobne ljubavi i saradnje?

– Bajram je praznik optimizma i ljubavi prema drugima, pa i neistomišljenicima. Islam je jedina vjera u kojoj osmijehom činiš ibadet i dobro djelo. Jednim hadisom Muhammeda a.s. poslao bih poruku svima nama: “Nećete ući u Džennet [raj] dok ne budete vjerovali. A nećete vjerovati dok se ne budete voljeli. Hoćete li da vam kažem šta će povećati vašu međusobnu ljubav? Širite selam međusobno.” Dakle, živimo na ovome svijetu kako bismo se spremili za budući i položili račun. Ali, nema vjerovanja bez ljubavi i iskrenog srca. A nema ljubavi dok jedni drugima ne počnemo iskreno željeti selam (mir, spas, svako dobro), a ne samo ga riječima nazivati. Prihvatiti različitosti kao ljepotu vjeru, a ne kao problem, jedan je od koraka na tom putu.

  • Veoma ste popularni među mladim ljudima, koji rado poslušaju Vaš savjet i lijepe riječi. Imate li neki savjet kako da omladina iskoristi dane Bajrama?

– Savjetovao bih mlade da ne padaju u zamku onoga što se nameće kao “bajramsko slavlje” na mjestima i na načine koji nisu u skladu s principima naše vjere. Naša Islamska zajednica je već upozoravala na slične stvari, koje se ponavljaju iz godine u godinu, pa je potrebno opet ukazati na štetnost tih pojava. Savjetujem mlade da Bajram provedu u krugu porodice, prijatelja i najbližih, da šire osmijeh, radost i dobrotu gdje god se nađu i da svojim primjerom pokažu stvarnu sliku islama. Neka se na najljepši način ophode prema našim komšijama i sugrađanima koji nisu naše vjere, neka im čine dobročinstvo u svakom pogledu i neka drugi ljudi osjete da smo se nakon ramazana promijenili nabolje.

Savjetujem mlade da prihvate islam kao najljepši način života koji te vodi sreći na ovome i na budućem svijetu, a ne kao skup propisa koje s mukom moraš izvršiti. Savjetujem da ih vjera treba učiniti boljim ljudima, a nikako uobraženijim prema onima koji nisu u vjeri. Savjetujem da uvijek rade više na sebi, nego što traže mahane drugima. Kada nađeš Allaha, na pravom si putu.

Izvor: Al Jazeera