Analitičari: Bh. stranke svjesno krše zakon

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine kaznila je 27 političkih stranaka sa 50.000 eura nakon revizije njihovih finansijskih izvještaja.

Međutim, izvještaji se odnose na 2012. godinu, pa je za kazne prekasno, a određene kazne su preblage, smatraju analitičari.

Reporter Al Jazeere Boris Gagić javlja kako u CIK-u objašnjavaju da su retroaktivne kazne posljedica manjka ljudi u reviziji.

„Najveće nepravilnosti su vezane za probijanje limita potrošnje, koliko stranke mogu potrošiti za lokalne izbore. Među rekorderima je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Mirolada Dodika koji je prešao limit za 500.000 KM [250.000 eura]“, kaže Suad Arnautović, član CIK-a.

Ova partija je tako kažnjena sa 6.500 eura, na osnovu kršenja zakona o finansiranju političkih partija. Od većih stranaka, Socijaldemokratska partija BiH (SDPBiH) kažnjena je sa 6.000 eura. Srpska demokratska stranka (SDS) sa dvije, a Stranka demokratkse akcije (SDA) sa 1.350 eura.

„Svake godine Centralna izborna komisija izriče novčane kazne političkim partijama, parlamentarnim ili vanparlamentarnim. Uglavnom, zbog prekršenih izvora finansiranja. Međutim, te su kazne, smatraju analitičari, preblage“, javlja Gagić iz Sarajeva.

‘Kršenje zakona za stranke se isplati’

Analitičari ukazuju na dodatan problem – stranke to rade svjesno.

„Ukoliko pređete maksimalni dozvoljeni iznos financiranja od jednog izvora, što može biti 50.000 eura, vi ste kažnjeni sa samo 6.500 eura. Političkim subjektima svjesno kršenje zakona o finansiranju može se isplatiti“, smatra Dario Jovanović iz NVO Pod lupom.

Do izmjene zakona sve će ići uhodanim pravcem, trošenja stranačkog novca za izbore. Međutim, osim donacija i primanja višemilionskih sredstava iz raznih budžeta, stranke dobijaju sredstva za redovan partijski rad.

„Taj neki iznos je godišnje preko 20 miliona maraka [10 miliona eura]. To su velika sredstva. Pojedinčno veće partije dobiju tri miliona maraka [1,5 miliona eura], a CIK nema nadležnost revizije utroška tih javnih sredstava“, kaže Ivana Korajlić iz Transparency International.

Kako se troše sredstava, pogotovo u izborno vrijeme može se napraviti većom finansijskom kontrolom, koja bi bila efikasnija i aktuelnija.

Nevladin sektor predlaže da se, osim CIK-a, u tu priču uključe poreske uprave ili državni revizori. Za to je potrebna podrška političkih partija, koje donose zakone – i nekada ih svjesno krše.

Izvor: Al Jazeera