Analitičari: Užasne brojke iz Crne Gore

Javni dug u Crnoj Gori je prešao polovinu bruto društvenog proizvoda (BDP) i nastavlja rasti.

Kao mjeru zaštite, crnogorska Vlada planira strožiju poresku disciplinu i set mjera, za koje analitičari kažu da mogu imati dobre, ali i loše posljedice po ekonomiju države.

Crnogorski javni dug od 2008. godine gotovo se udvostručio – iznosi 51 posto BDP-a države.

Iako i dalje ispod evropskog prosjeka, toliki dug, smatraju ekonomisti, zabrinjava, izvještava reporterka Al Jazeere Milica Marinović iz Podgorice.

“Čini mi se da smo se mi do sada zaduživali da bismo servisirali obaveze koje dolaze da bismo nekako tu likvidnost stranog duga servisirali. Ono što me brine je 2015. i 2016. godina – tad je naplata emisija euroobveznica koje smo imali”, smatra Saša Popović, ekonomista.

Najveći dio od milijardu i 700 miliona eura Crna Gora duguje stranim bankama i međunarodnim institucijama, dok tek četvrtina otpada na domaće dugove.

Deficit 100 miliona eura

Zemlja se suočava i s budžetskim deficitom od oko 100 miliona eura te lošim platnim bilansom.

Jože Mencinger sa Pravnog fakulteta u Ljubljani smatra: “Imate stvarno užasne brojke – 35 BDP-a pokrivate stranim investicijama, a to znači prodajom imovine.”

U nacrtu zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti Vlada planira ograničiti deficit budžeta na jedan posto, državne garancije na 10 posto, a javni dug na 60 posto BDP-a.

Plan je da se smanji pritisak na javni dug i poveća ekonomski rast.

Milorad Katnić, ministar finansija Crne Gore, objašnjava: “Ova država treba da obezbijedi rast od pet posto kako bi se brže rješavali ovi problem, a to je jedino moguće kroz teške i bolne strukturne reforme, kroz unapređenje strukturnog ambijenta i kroz stabilizaciju javnih finansija i sistema, banaka, koji će u narednom period biti kreditor, a ne pozajmljivač od strane privrede i građana.”

To što će država provesti strožiju poresku disciplinu u borbi s javnim dugom ekonomisti vide kao dobru, ali potencijalno i lošu mjeru.

Pitanje javnog duga

Razlog je utjecaj poreza na džep građana i privrede.

“Ukoliko ograničite javni dug i ne bude dovoljno za servisiranje budžetskog deficita, plašim se da će opet biti nameta na građane, kojima će se servisirati dio duga za servisiranje obaveza”, kaže Popović.

Za one koji će na kraju odlučivati o budžetu rješenje pitanja javnog duga krajnje je neizvjesno.

Aleksandar Damjanović, poslanik u Skupštini Crne Gore, kaže: “Prva stvar je sposobnost države da vraća dug i kamate, druga trend rasta duga. Ako smo u oktobru prošle godine imali 44, a danas 51, to je sedam poena za samo godinu. Treća stvar, najvažnija je potreba za daljim zaduživanjem.”

Na pitanje da li poreska disciplina znači i povećanje poreza, posebno onog na dodanu vrijednost (PDV), u Vladi ne daju direktan odgovor, ali objašnjavaju da iako to znači povećanje prihoda, isto tako treba sagledati i utjecaj takve mjere na poreske obveznike, privredu i građane.

Izvor: Al Jazeera