Arapski na Balkanu najpoželjniji jezik za učenje

U posljednjih 13 godina arapski jezik je u Kulturnom centru 'Kralj Fahd' učilo 3.500 polaznika (Ustupljeno Al Jazeeri)

Za razliku od ranijih vremena kad su se harfovi (arapska slova) učili u mektebima (islamska osnovna škola) radi učenja (čitanja) Kur'ana na arapskom i obavljanja namaza (islamska dnevna molitva), danas se bh. gradovima arapski uči na kursevima stranih jezika. Najveći broj polaznika je u Kulturnom centru “Kralj Fahd” u Sarajevu, gdje su kursevi besplatni.

Polaznici su mladi ljudi, koji imaju poslovne kontakte s Arapima koji u BiH dolaze kao turisti ili poslovni ljudi. Brojni su i studenti, ali i oni treće životne dobi koji su “preskočili” u bivšem sistemu da nauče arapsko pismo. Među polaznicima su i studenti arapskog jezika kojima kursevi znače besplatne dopunske instrukcije.

Da je interes veliki, kazuje i podatak o 3.500 polaznika koji su od školske 2003/04. godine, od kada se realizira nastava u Kulturnom centru “Kralj Fahd”, pohađali kurseve arapskog jezika.

U  sadašnjem nastavnom ciklusu je 400 polaznika raspoređenih u 20 grupa. Osim u Sarajevu, arapski jezik se pod pokroviteljstvom Centra uči u Goraždu, Srebreniku, Tuzli, Bugojnu, Kiseljaku, Visokom, Živinicama, Travniku i Bihaću.

“Posljednjih godina učenje arapskog jezika u zemljama Evropske unije i Sjeverne Amerike postalo je in. Kursevi arapskog jezika su morali napraviti listu čekanja zbog brojnih polaznika. Glavni razlog je ekonomski, a poslije toga geopolitička dešavanja u zemljama u kojima je maternji jezik arapski. Mnoge EU kompanije su izlaz iz krize upravo pronašle u poslovanju sa zemljama Zaljeva. Nakon velikog talasa migranata kroz zemlje Balkana, javila se veća potreba za učenjem arapskog jezika i razumijevanjem kulture i vrijednosti arapskih zemalja. Tako je arapski na Balkanu postao jedan od najpoželjnijih stranih jezika za učenje”, kaže Fikret Mehović, glasnogovornik Kulturnog centra “Kralj Fahd”.

Govoreći o motivima učenja arapskog jezika, naglašava kako sve veći broj mladih u potrazi za poslom vidi svoju šansu u razvijenim zemljama Bliskog istoka. Mnogi su, kaže, već tamo našli posao i prenijeli svoja iskustva prijateljima.

“Iz godine u godinu sve više turista dolazi iz arapskih zemalja u BiH. Iako možemo s njima da komuniciramo na engleskom jeziku, izuzetno im je drago kada im se obratimo na arapskom”, pojašnjava Mehović.

Kursevi arapskog jezika se realiziraju po literaturi koju je priredio Centar i imaju sedam nivoa. Udžbenici su potkrijepljeni audio materijalom.

Jezik velikog i udaljenog područja

“Većina bh. predavača je stekla obrazovanje na univerzitetima u nekoj od arapskih zemalja, a imamo i predavače koji su iz zemalja arapskog govornog područja”, kaže Mehović.

Besplatni kursevi informatike, arapskog i engleskog jezika su posebna pogodnost obzirom na standard većine građana. Stoga se kod svakog upisa na kurseve u Kulturnom centru “Kralj Fahd” prijavi više od 1.000 kandidata. Certifikati Centra su priznati kod poslodavaca i omogućavaju bolje uslove prilikom zaposlenja.

“U promoviranju i širenju arapskog jezika u regionu, Kulturni centar ‘Kralj Fahd’ nastoji da postane vodeća institucija. Stoga su postavljeni visoki standardi kvaliteta, proširen obim kurseva, izrađena savremena literatura, finansirani projekti opremanja kabineta za učenje arapskog jezika”, kaže Muamer Haj Hamdo, šef kabineta direktora Kulturnog centra “Kralj Fahd”.

Adisa Imamović, profesorica arapskog jezika, naglašava značaj učenja arapskog jezika na kulturnom, historijskom i društvenom planu za građane Bosne i Hercegovine.

“Broj polaznika u Kulturnom centru ‘Kralj Fahd’ je u posljednjih nekoliko godina u porastu, što govori da smo uspjeli približiti jezik jednog velikog, ali udaljenog govornog područja ljudima u našoj zemlji. Tome je doprinijela i modernizacija koju vrijeme u kojem živimo donosi sa sobom, a posebno mediji”, kaže Imamović.

Ratiba je polaznica kursa arapskog jezika A2+ i nakon višegodišnje pauze uočila je kako je znatno unaprijeđen nastavni plan i program. Ističe da se kroz kurseve upoznaju ljudi različitih nacija koji žele da nauče arapski jezik.

Dženan, polaznik kursa B2, uči arapski jezik dvije godine. Za njega je to lijepo iskustvo, kroz lekcije se upoznaju kultura i običaji Arapa, može komunicirati s ljudima arapskog govornog područja i pomalo razumjeti Kur'an u izvornom sadržaju.

U klupi i strani državljani

Damir iz Sarajeva pohađa nivo B1 arapskog jezika i skromno kaže da nije poliglota, iako je univerzitetsku diplomu stekao u Londonu i Beču. Po okončanju višegodišnjeg studiranja španskog jezika, prije dvije godine, počeo je učenje arapskog.

Iako ne jedini, ali prvenstveni razlog bila mu je supruga, kojoj učenje ovog jezika pomaže realizaciju studija komparativne književnosti. Često je boravio u zemljama Zaljeva u posjeti roditeljima (otac je tamo zaposlen) i prijateljima.

Naglašava kako je ranije inicijalni nedostatak odlučnosti da upiše kurs arapskog jezika u KC “Kralj Fahd” stvoren na osnovu subjektivnih mišljenja osoba koje nisu imale kontakt sa tom ustanovom. Bile su to insinuacije o “nazadnom sistemu učenja”, neadekvatnosti profesora do “dogmatskih opredjeljenja” i njihove manifestacije unutar Centra, za koje je shvatio da su netačne.

“Kursevi arapskog jezika u KC ‘Kralj Fahd’ su me u mnogočemu fascinirali. Prvenstveno, organizaciono su nadmašili sve ostale dosadašnje jezičke škole koje sam pohađao”, kaže Damir, uz opasku da se njegovo lično iskustvo sa školama stranih jezika u Sarajevu odnosi na “Poliglot” (španski), centar “Andre Malraux” (francuski) i “Centro de estudios Hispanicos” (španski).

Upis, rezultati ispita, pravdanje časova i druge administrativne stvari odvijaju se efikasno, isključivo putem elektronske pošte i SMS poruka. Precizni su i pravilnici o ponašanju kojih se polaznici strogo pridržavaju.

Nadalje, kaže kako je cjelokupni dojam da je KC “Kralj Fahd” neka vrsta vjerske ustanove u potpunosti pogrešan.

“U kontekstu ispoljavanja individualne osobnosti Centar je apsolutno liberalan. Činjenica jeste da su veliki broj polaznika učenici ili studenti koji izučavaju akademske predmete koji u svom fokusu imaju arapski (poput učenika medresa ili teološkog fakulteta) upisuje ovaj kurs kako bi povećali svoje znanje, ali sam u dosadašnjem periodu sjedio u klupi sa španskim, turskim, poljskim, američkim i drugim državljanima koji su dijelili moj stav o ovom Centru”, kaže Damir, kojem je arapski drugi “neindoevropski” jezik. Prvi je bio mandarinski (zvanični jezik Kine).

Za njega, pravilno učenje arapskog podrazumijeva čitanje historije i književnosti o samoj arapskoj kulturi.

“Bitno je ući u um jednog društva koje hiljadama godina funkcionira komunicirajući drugom logičkom matricom. To je mnogo više od slaganja riječi u jedan niz. Postoje predodređene formulacije upita i odgovora koje ne funkcioniraju na strogo logičkim principima, već društveno-tradicionalnim”, kaže Damir.

U kontekstu masovnijeg dolaska arapskih turista u BiH, od kojih su većina iz zemalja Zaljeva, potcrtava da su na individualnom nivou Arapi “topli i prijateljski nastrojeni ljudi, koji cijene individualni odnos više od institucionalnog i stoga razvijaju poslovanje toliko uspješno”.

Izvor: Al Jazeera