Argentinci bijesni zbog deviznog tržišta

Argentinci su van sebe od bijesa zbog drakonskih mjera Vlade uvedenih radi kontrole kupovine deviza, koja je postala nacionalna strast od početka ekonomske krize u toj zemlji 2001. godine.

“Podrumi” su postali jedina mjesta gdje se mogu kupiti američki dolari, i to po crnom kursu, znatno nepovoljnijem od zvaničnog, po kojem jedan dolar vrijedi šest, umjesto zvaničnih 4,5 pesosa, prenosi AFP.

Prodavci “zelenih novčanica” koji šetaju po trgovima moraju biti obazrivi kako ne bi „zapali za oko” velikom broju finansijskih inspektora.

Predsjednica Argentine Cristina Fernandez de Kirchner izjavila je prije nekoliko dana da će svoju ličnu ušteđevinu prebaciti iz dolara u argentinske pesose, jer je štednja u toj valuti profitabilnija.

Ona je navela da će svoj dolarski račun prebaciti u domaću valutu i pozvala ostale zvaničnike da učine isto.

Opala popularnost

Manje od godinu dana nakon što je Kirchner ponovno izabrana za predsjednicu Argentine, istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je njena popularnost opala zbog ekonomske situacije i zabrane kupovine dolara, kao i poziva da se štedi u pesosima.

Vlada je prošlog novembra uvela novu kontrolu valutne razmjene.

Oni koji žele kupiti dolare moraju na uvid dati svoj jedinstveni matični broj, koji zatim provjerava državna Poreska služba prije nego što transakcija bude odobrena.

Ovog mjeseca na snagu su stupile još veće restrikcije.

Argentinci koji namjeravaju putovati u inostranstvo moraju dokazati da je njihov novac legalno pribavljen te poreskoj službi saopćiti gdje, kada i zbog čega putuju.

Vladine mjere su usporile odliv kapitala, koji je prošle godine premašio 21 milijardu dolara.

Revoltirani građani

Međutim, visoka inflacija smanjuje povjerenje u pesos, a uz brojne kontrole, Argentinci se sve više okreću nezvaničnom valutnom tržištu da bi pribavili dolare.

“Dolar je argentinska bolest, koja je nastala uslijed decenijske nestabilnosti u zemlji, kada je narodu sva ušteđevina u pesosima zbog inflacije propadala”, objašnjava Miguel Kigel, direktor instituta Ekonvjuz.

“Narod želi imati slobodu da radi šta želi sa svojim novcem, on ne želi nikakva ograničenja kao što su ove drakonske mjere Vlade”, dodaje Kigel.

Građani su revoltirani i zbog natpisa pojedine štampe o visini ušteđivine pojedinih članova argentinske Vlade.

Ekonomista Eduardo Kuria smatra da bi “pesifikacija” ekonomije, posebno u sektoru za nekretnine, imala suprotan efekat, usporavajući ekonomsku aktivnost zemlje.

Predviđa se da će privredni rast Argentine u ovoj godini biti u padu, poslije prosječnih osam posto u periodu od 2002.  do 2011. godine, izuzimajući 2009. godine, kada je zemlja bila u recesiji.

Izvor: Agencije