Assad odgovoran za upotrebu hemijskog oružja

Vlada Sirije više je puta odbacivala tvrdnje da je upotrebljavala takvo oružje tokom šestogodišnjeg rata (Arhiva)

Međunarodni istražitelji prvi su put izjavili kako sirijskog predsjednika Bashara al-Assada i njegovog brata smatraju odgovornim za upotrebu hemijskog oružja u sirijskom sukobu, piše u dokumentu u koji je uvid imao Reuters.

Zajednička istraga UN-a i svjetske nadzorne Organizacije za zabranu hemijskog oružja (OPCW) ranije je identificirala samo vojne jedinice, te nije imenovala zapovjednike i službenike kao krivce za nedopušteno ratovanje.

Sada je izrađena lista pojedinaca koje istražitelji povezuju s nizom napada hlorom 2014. i 2015. godine, a na njoj su predsjednik Assad, njegov mlađi brat Maher i drugi visoki dužnosnici, čime se tvrdi da su naredbe o upotrebi toksičnog oružja došle sa samog političkog vrha, tvrdi izvor upoznat s istragom.

Porodica Assad nije bila dostupna za komentar, ali je dužnosnik Vlade Sirije rekao kako optužbe da su vladine snage koristile hemijsko oružje “nemaju uporišta u istini”, prenosi Hina.

Kombinacija dokaza

Vlada Sirije više je puta odbacivala tvrdnje da je upotrebljavala takvo oružje tokom šestogodišnjeg rata, smatra izvor te ističe da su većinu spomenutih napada izveli oružana grupa Islamska država Irak i Levant (ISIL) ili sirijski pobunjenici.

Spisak koji je vidio Reuters, ali još nije objavljen, zasniva se na kombinaciji dokaza koje su u Siriji prikupili UN i OPCW i informacija zapadnih i regionalnih obavještajnih agencija, objašnjava izvor, koji želi ostati anoniman zbog osjetljivosti teme.

Istragu UN-a i OPCW-a, poznatu kao Zajednički istražni mehanizam, predvodi panel tri nezavisna stručnjaka i skupina tehničkog i administrativnog osoblja.

Pokrenulo ju je Vijeće sigurnosti UN-a kako bi se odredili pojedinci i organizacije odgovorne za hemijske napade u Siriji.

Virginia Gamba, čelnica Zajedničkog istražnog mehanizma, demantira kako već postoji spisak osumnjičenih pojedinaca.

Na spisku 15 osoba

“Trenutno nisu identificirani pojedinci”, rekla je ona za Reuters.

Upotreba hemijskog oružja zabranjena je međunarodnim pravom i predstavlja ratni zločin.

Iako istraga nema pravosudne ovlasti, bilo kakvo imenovanje osumnjičenika moglo bi dovesti do njihovog krivičnog progona.

Sirija nije članica Međunarodnog krivičnog suda, no navodne ratne zločine moglo bi pred sud poslati Vijeće sigurnosti UN-a iako nesuglasice globalnih sila u vezi sa sirijskim ratom tu mogućnost trenutno čine malo vjerovatnom.

Za osudu Assada i drugih sirijskih dužnosnika bila bi potrebna rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a, na što bi Rusija najvjerovatnije stavila veto.

Na spisku se nalaze imena 15 ljudi “koje treba istražiti vezano za upotrebu hemijskog oružja od Oružanih snaga Sirijske Arapske Republike  2014. i 2015. godine”.

Ne iznose se pojedinosti o ulogama koje su osumnjičeni imali u tome.

‘Unutrašnji krug predsjednika’

Spisak je podijeljen na tri dijela.

U prvom, nazvanom “Unutrašnji krug predsjednika”, navedeno je šestero osoba, uključujući Assada, njegovog brata, koji zapovijeda elitnom Četvrtom oklopnom divizijom, ministra odbrane i čelnika vojne obavještajne službe.

U drugom dijelu navodi se ime čelnika zračnih snaga, kao i četiri zapovjednika zračnih divizija.

U trećem dijelu navode se imena dva pukovnika i četiri general-majora.

Hamish de Bretton-Gordon, nezavisni stručnjak za biološko i hemijsko oružje, koji posmatra situaciju u Siriji, tvrdi kako spisak odražava vojnu zapovjednu odgovornost.

“Odluke se donose na najvišim nivoima, te se zatim delegiraju prema dolje. Zbog toga bi prvu upotrebu [oružja] trebao autorizirati Assad”, tvrdi taj stručnjak, bivši zapovjednik britanskih i NATO-ovih divizija za odbranu od hemijskog i biološkog oružja, koji često posjećuje Siriju.

Masakr u Ghouti 2013.

Sirija se pridružila Međunarodnoj konvenciji o hemijskom oružju nakon dogovora sa SAD-om i Rusijom poslije smrti stotina civila u napadu plinom sarinom, koji se u augustu 2013. dogodio u Ghouti, predgrađu Damaska.

Bio je to najsmrtonosniji hemijski oružani napad od 1988. godine i masakra u Halabji, pri kraju Iransko-iračkog rata, kad je ubijeno najmanje 5.000 ljudi u Iračkom Kurdistanu.

Vlada Sirije, koja je tvrdila da njene snage ne stoje iza napada u Ghouti, pristala je predati svoju zalihu od 1.300 tona toksičnog oružja te ukinuti program njegovog razvoja pod međunarodnim nadzorom.

UN i OPCW istražuju drži li se Damask obaveza iz tog sporazuma, koji je zaustavio američku intervenciju u toj bliskoistočnoj državi.

Izvor: Agencije