Atina predstavlja reforme, eurozona oprezna

Ministri finansija eurozone ponovo u Briselu razgovaraju o Grčkoj, međutim, ton sastanku dao je grčki ministar finansija Yanis Varoufakis, koji je uoči dolaska u sjedište Evropske unije izjavio da su mogući novi izbori ukoliko partneri eurozone odbiju plan Atine o rješavanju pitanja duga i privrednog rasta. Ipak, dodao je da je optimista pred razgovore.

Grčki prijedlog reformskih mjera, o kojima se razgovara, uključuje: smanjenje birokratije, veću zaradu od kockanja preko interneta i angažiranje poreskih inspektora koji nisu profesionalci, uključujući i turiste, koji bi pomogli akciju protiv osoba koje izbjegavaju plaćanje poreza.

“Ako ministri ne prihvate sedam velikih reformi koje je Grčka pokrenula da bi dobila narednu tranšu prijeko potrebnog kredita, moglo bi biti problema. Možemo ponovo raspisati izbore ili referendum. Situacija je i dalje neizvjesna”, rekao je Varoufakis.

Spisak mjera Varoufakis je još u petak poslao predsjedniku Eurogrupe Jeroenu Dijsselbloemu, koji ga je opisao kao “daleko od završenog”.

“Nastavit ćemo podržavati Grčku ukoliko nastavi s reformama. Mislim da su ovakvi razgovori potrebni i moramo što prije nastaviti s njima, jer nepotrebno gubimo vrijeme”, rekao je Dijsselbloem.

Merkel za Grčku u eurozoni

Ministar Varoufakis je uoči sastanka izjavio da partneri eurozone za sada odgovaraju “šutnjom” na njegove prijedloge da se sadašnji dug zamijeni obveznicama vezanim uz nominalni rast.

Nova Vlada u Atini ima rok do aprila da dostavi prijedlog reformi svojim kreditorima kako bi dobila “zeleno svjetlo” za svoj plan četverogodišnjeg ekonomskog oporavka.

Međutim, do postizanja tog dogovora zvanična Atina ostaje bez pristupa sredstvima koja su preostala u okviru paketa pomoći EU-a i Međunarodnog monetarnog fonda u vrijednosti od 240 milijardi eura.

Čak i tokom zvanične posjete Japanu njemačka kancelarka Angela Merkel nije mogla izbjeći pitanja u vezi s Grčkom.

“Mnogo puta sam ponovila i ponovit ću to i ovdje: naš politički cilj je da zadržimo Grčku u eurozoni. Na tome radimo godinama unazad, ali je i istina da postoje dvije strane ove priče: solidarnost evropskih partnera i, s druge strane, spremnost da Grci provedu potrebne reforme. Zbog toga je očigledno da je pred nama težak put”, poručila je Merkel.

Kako do novca?

Ipak se čini se da je Grcima mnogo teže ubrati više novca od poreza nego zaustaviti državnu potrošnju.

Al Jazeera donosi priču o Christosu Flambourasu iz kompanije Mediterranean Oil, kojem je prije dvije godine anonimni dojavljivač ostavio carinske dokumente na prag. U njima je pisalo da kompanije za isporuku nafte nemaju dokaze za isporuke hiljada tona nafte.

Ta nafta je efektivno izgubljena, a s njom i porezi koji su na nju trebali biti plaćeni. Ti dokumenti su potom pretočeni u tužbu zbog utaje poreza, od koje nije bilo ništa.

“Ovi dokumenti su godinama ležali u fiokama. I nikada nisu došli do suda. To je jedan od načina da se zaštiti biznis suočen s optužbama – gurnuti sve u fioke dok tužba ne zastari”, kaže Flambouras.

Porez se plaća u rafineriji – ukoliko gorivo nije namijenjeno izvozu, avijaciji ili brodovima, ali to ne znači da takvo gorivo ne može završiti na ulicama Grčke.

Država je prošle godine od poreza na naftu ubrala oko sedam milijardi eura – što je više od 12 posto ukupnog prihoda od poreza ove zemlje.

Zaustavljanje utaje poreza

Procjenjuje se da utaja poreza u ovom sektoru državu košta još pola milijardi eura više, što je gotovo vrijednost cijelog budžeta za zdravstvo. Nova Vlada sada intenzivno radi na tome da novim zakonom to zaustavi.

“Ne postoji sistem kojim se nadgleda koliko ulazi ili izlazi iz tankera za veleprodaju nafte. Zapravo, mi i ne znamo koliko je takvih tankera. Naftne barže nemaju sisteme koji to prate. Kada cijeli sistem stavimo pod kontrolu, ništa nam više neće promaći”, upozorava Dimitris Mardas iz Ministarstva finansija.

Od rafinerija se zahtijeva da instaliraju mjerače, ali oni tvrde da im treba više vremena. Njega nema, jer pritisak da se ove promjene uvedu neprestano raste.

“Utaja poreza je povezana s korupcijom. Upravo je zbog korupcije ova zemlje došla do bankrota i nacionalnog poniženja. Novac koji ne plovi ka državnoj kasi otiče negdje drugdje i jača neke druge centre moći”, navodi ekonomski analitičar Dimitris Sourlas.

Vlada procjenjuje da bi od utajivača poreza godišnje mogla ubrati tri milijarde eura, a to se mora uraditi kako bi ispunila izborno obećanje siromašnima i potom podigla poreze srednjoj klasi.

Izvor: Al Jazeera