Oglasi

Austrija obilježava stogodišnjicu republike

Liberalna demokratija je 'možda komplicirana', ali ljudi je ne bi trebali smatrati 'mučnom', kaže austrijski predsjednik.
Na kraju Prvog svjetskog rata privremeni parlament u Beču proglasio je republiku 12. novembra 1918. godineEPA

Austrija mora biti brana politici podjela i slabljenja njene demokratije, rekao je austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen u ponedjeljak, na dan kada zemlja slavi stogodišnjicu prijelaza iz monarhije u republiku.

"Između nas i onih koje doživljavamo različitima stvara se neprijateljstvo", rekao je bivši predsjednik Zelenih.

Dodao je da se pod "drugima" podrazumijevaju stariji, mladi, muslimani, Jevreji, stranci i siromašni.

Ne spominjući aktualnu desnu vladu i njenu praksu donošenja zakona kroz parlament, Van der Bellen je rekao da je liberalna demokratija "možda komplicirana", ali ljudi je ne bi trebali smatrati "mučnom".

On je na svečanosti u bečkoj Državnoj operi govorio pred političarima, preživjelima u Holokaustu i učenicima iz svih dijelova zemlje.

'Neželjeno dijete'

Na kraju Prvog svjetskog rata, privremeni parlament u Beču proglasio je republiku 12. novembra 1918., dan nakon što je habsburški car Karlo I. izdao proglas kojim je oslobodio svoje dužnosnike bilo kakve odanosti prema njemu.

No, brojni građani različitih političkih orijentacija željeli su priključenje Austrije Njemačkoj, zabrinuti za opstojnost poražene države koja se dramatično smanjila iz srednjoevropskog carstva do sadašnje, male veličine.

"Rođena u strahu, gladi i unutrašnjim sumnjama, republika je nazivana neželjenim djetetom", rekao je austrijski kancelar Sebastian Kurz.

Čelnici su se dotakli i perioda konzervativne diktature iz 30-tih godina i sudjelovanja Austrije u Holokaustu nakon što je zemlja 1938. pripojena Njemačkoj.

"Bio je to početak najmračnijeg poglavlja naše historije", izjavio je zamjenik kancelara Heinz-Christian Strache iz desničarske Slobodarske stranke (FPOe).

"Mi, Austrijanci imamo odgovornost da se takvo što više nikada ne ponovi", istakao je.

Austrijska kultura

Uoči godišnjice, izvršni direktor FPOe-a Christian Hafenecker upozorio je govornike da na proslavi izbjegavaju rasprave i ne upadaju u "zamku samopromocije".

Na komemorativnim događajima održanima ranije ove godine, ključni govornici kritizirali su vladinu protuimigrantsku politiku i optužili dužnosnike FPOe-a za antisemitizam.

Glavna govornica u Državnoj operi bila je pjesnikinja Maja Haderlap, pripadnica slovenske manjine u Austriji čija je porodica od 1918. proživjela etnički sukob, dva svjetska rata i nacistički teror.

Iako nije direktno spominjala desnu vladu, indirektno je kritizirala njene napore da sačuva austrijsku kulturu od stranaca.

Nacionalni identitet je fluidan i s vremenom se mijenja, rekla je upozorivši da se identitet može pretvoriti u destruktivnu silu.

"Kada identitet postane tvrd, kada se ograniči ili je definiran u odnosu na druge, pretvara se u parolu, u prijekor ili u krinku", naglasila je Haderlap.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.