AVNOJ i ZAVNOBiH – priče koje tonu u zaborav

Piše: Mirza Sadiković

U drugoj polovini prošlog stoljeća u bivšoj Jugoslaviji, a unutar nje i Bosni i Hercegovini, dani na raskršću novembra i decembra bili su najvažniji – 25. novembar, pa 27. novembar, zatim 28. i 29. novembar: Dan državnosti Bosne i Hercegovine, godišnjica zasjedanja Prvog zasjedanja AVNOJ-a, te Drugo zasjedanje AVNOJ-a, odnosno Dan Republike.

Dan Republike slavio se kao sjećanje na dva ratna zasjedanja Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije, koje je bilo najviše zakonodavno tijelo partizanskog pokreta, u bosanskim gradovima Bihaću (26. i 27. novembra 1942) i Jajcu (28. i 29. novembra 1943). Kao “kraljevski gradovi”, odgovarali su Josipu Brozu Titu za takva zasjedanja, kako je to ostalo zapisano – zbog simboličke “državničke” veze.

Zasjedanja AVNOJ-a bila su od velikog značaja za političku afirmaciju Narodnooslobodilačkog pokreta Jugoslavije na unutarnjem, ali i međunarodnom planu. Bihać je u tom vremenu bio centar slobodne teritorije, a Bihaćka republika prostirala se od linije Karlovac – Zagreb do Bosne i Neretve. U Bihaću i Jajcu tada su riješena pitanja od kojih je zavisio ishod rata, a najznačajnije vojne i političke odluke tokom Narodnooslobodilačkog rata donesene su upravo u ovim bosanskohercegovačkim gradovima.

Kao da nisu postojali

Ovi gradovi s vremenom su postali obavezno kultno okupljalište đačkih, studentskih, omladinskih, penzionerskih, ali i radničkih ekskurzija i ideoloških hodočasnika, što je za njih bio neizostavan dio razvoja, zasnovanog upravo na socijalističko-patriotskim temeljima. Stotine hiljada ljudi godišnje pohodile su zgrade gdje su zasjedanja održana, o tim temama napisani su milioni školskih zadataka, a onda je sve nestalo kao da nikada nije ni postojalo.

Danas je sve to u dimu i nostalgičnim prepričavanjima, a znatan broj mladih iz ovih bosanskih gradića gotovo i ne zna šta se u njima zbivalo prije 70 i nešto godina.

Muzeji AVNOJ-a u Bihaću i Jajcu, te posebno ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu postali su “nepodobni” i brisani su s popisa muzeja i ostali “bez sredstava za rad”, prepušteni propadanju. I Bihać i Mrkonjić Grad i Jajce pali su u zaborav, opterećeni novim ratnim strahotama i razaranjima.

Hakija Abdić, predsjednik Lige antifašista za Jugoistočnu Evropu, sa sjetom kaže kako sada “imamo žalosnu sliku ostataka muzeja u Bihaću, Jajcu i Mrkonjić Gradu, koji su doživjeli sudbinu države koja se ovdje rađala”. Bihać je i danas, 21 godinu od posljednjeg rata, s vidljivim ožiljcima i u gotovo potpunom privredno-razvojnom kolapsu i socijalnoj pustoši.

Mjesto u arhivu Washingtona

“Zahvaljujući podršci lokalne i kantonalne vlasti, ali i s nivoa [entiteta] Federacije Bosne i Hercegovine, uspjeli smo obnoviti u ratu potpuno devastirani Muzej AVNOJ-a, koji je ponovo otvoren 25. novembra 2013. godine. Danas je u stanju kakav je bio za vrijeme zasjedanja. Uspjeli smo zaštiti 47 muzejskih predmeta i restaurirati sedam umjetničkih djela, izgrađen je tematsko-ekspozicioni plan. Osim te postavke, Muzej je danas multifunkcionalan prostor i u njemu se održavaju i priređuju sve važnije kulturno-historijske prigode i sadržaji”, priča direktor Muzeja Prvog zasjedanja AVNOJ-a Nijazija Maslak.

Prijeratni direktor Muzeja Jusuf Lonić podsjeća da je prvi put obnovljen 1952, pa onda 20 godina kasnije, treći put 1982, a koju godinu kasnije zabilježen je i milioniti posjetitelj.

Publicist Ferid Mulić govori da je Muzej AVNOJ-a upisan u svjetske spomenike antifašizma, te da u arhivu u Washingtonu ima značajno mjesto i spomenik je prve kategorije.

“Iako je na zasjedanjima AVNOJ-a utemeljena državnost Bosne i Hercegovine [u okviru Jugoslavije], ali i ostalih republika u bivšoj državi, na kojima počivaju te današnje države, prvi put su spomenuti Muslimani kao zasebna nacija. To se danas zaboravlja”, kaže Mulić.

U Mrkonjić Gradu, u kojem su udareni temelji državnosti Bosne i Hercegovine, ovih novembarskih dana podsjećanje je nepomirljivo patriotski na poruke ZAVNOBiH-a. I oporo pitanje: je li zgrada u kojoj je zasjedanje održano – danas trošna, propala, zapuštena – zaboravljena?

Na rubu egzistencije

Ovog su 25. novembra prvi put predstavnici SABNOR-a Bosne i Hercegovine i SUBNOR-a bh. entiteta Republika Srpska nakon posljednjeg rata zajedno položili vijence ispred oronule zgrade. Podsjećajući se na zasjedanje, na 247 delegata iz svih krajeva tadašnje Bosne i Hercegovine i odluke kojima je ZAVNOBiH formalno konstituiran kao predstavničko tijelo Narodnooslobodilačkog pokreta Bosne i Hercegovine i na to da je Bosna i Hercegovina definirana kao jedinstvena i nedjeljiva država, u kojoj je svim njenim narodima zagarantirana potpuna jednakost i ravnopravnost, uputili su zahtjeve i poruku da se ovo “pospremi”.

I Jajce, nekadašnja ikona socijalističke države, ovih je novembarskih dana tužno i prazno. Kao da nikome nije do nekadašnjih velikih dana. Ni AVNOJ ovom gradu više nije među važnijim pitanjima. U mjestu u kojem malo šta privređuje i uglavnom tavori na rubu egzistencije, u tom mitskom kraljevskom gradu na idiličnim slapovima Plive, sahranjen je posljednji bosanski vladar Stjepan Tomašević.

Sakriveno u novembarskoj izmaglici kotline, Jajce više djeluje kao uspavani gradić u iščekivanju nečeg teško definiranog. U Ulici Brune Bušića zgrada je nekadašnjeg Sokolskog doma, gdje je održano Drugo zasjedanje AVNOJ-a, na kojem su donesene dalekosežne odluke i udareni temelji nekadašnjoj zajedničkoj državi.

I ovu su zgradu, poput onih u Bihaću i Mrkonjić Gradu, devastirale vojske koje su ovuda prošle. Opustošena je i ostala bez eksponata; sačuvano ih je tek 20 posto. Uz podršku Federalnog ministarstva kulture i prijatelja iz Slovenije, podsjeća Emsada Leko iz Muzeja, obnovljena je zgrada gdje je održano zasjedanje.

Ostala samo stara peć

“Sada imamo i do 20.000 posjetilaca godišnje”, kaže ona, a najviše ih dolazi iz Slovenije, Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Enes Milak i Šećo Hamić iz Udruženja “Josip Broz Tito” iz Jajca govore kako samo stara peć nije bila otuđena iz zgrade gdje je održano zasjedanje. Međutim, uspjeli su vratiti mnoge eksponate, koje su spasili i franjevci, koji su tako postali čuvari odbačenih relikvija svojih ideoloških protivnika. I originalni Titov ukaz o osnivanju Muzeja u Jajcu 1953. također je nestao, ali su ga uspjeli vratiti. Tako je nestalo i oko 300 slika Božidara Jakca, koji je tokom rata boravio uz Tita.

U Udruženju “Josip Broz Tito” u Jajcu imaju želju da se makar dijelu ulice uz obnovljenu zgradu Muzeja dâ Titovo ime. Nedaleko od zgrade nalazi se Partizansko spomen-groblje, na kojem su sahranjeni uglavnom partizani iz Dalmacije, koji su oslobađali ovaj kraj.

Ovih dana traje manifestacija “Dani AVNOJ-a u Jajcu 2016”, u okviru koje je otvorena izložba “Anna Frank – historija, istorija, povijest za danas”, a bit će održana i svečana akademija, pa promocija knjige Tito i mi – jučer, danas, sutra.

Izvor: Al Jazeera