Bajalica: Srbi bi mogli izgubiti svoj identitet u Hrvatskoj

Željko Bajalica, SOS, Srpski odbor solidarnosti
Bajalica: Političari žele sve držati pod kontrolom i po tom pitanju ni srpski političari nisu izuzetak (Ustupljeno Al Jazeeri)

Razgovarao: Tomislav Šoštarić

Nedavno se Željko Bajalica, osnivač Srpskog odbora solidarnosti (SOS), civilne udruge za zaštitu i promicanje ljudskih prava u Hrvatskoj, kritički osvrnuo da djelovanje srpskih političkih predstavnika u Hrvatskoj, ocijenivši da nisu dorasli izazovima vremena.

Smatra kako nisu iskoristili dobru volju države i zakonske okvire vezane uz nacionalne manjine koji su, kako kaže, u europskom i svjetskom vrhu, za rješavanje problema Srba, dodavši da bi trebali biti vičniji razgovoru.

Također, ocijenio je kako Srbi u Hrvatskoj nisu i ne žele biti privilegirani, ali da je privilegiran srpski politički vrh, kroz kojeg se onda percipira cijela srpska zajednica.

Bajalica za Al Jazeeru govori o problemima i izazova s kojima se suočava srpska manjina u Hrvatskoj, odnosu njezinih političkih predstavnika s vlastima, spornim ideološkim pojavama u društvu, pitanju dvojezičnih ploča u Vukovaru, ali i problemima te sukobima unutar same srpske zajednice u Hrvatskoj.

  • Zašto ste pokrenuli udrugu SOS, koji su fokusi vašeg djelovanja i u kakvim ste odnosima s političkim čelnicima Srba u Hrvatskoj?

– Za demokratski razvoj jedne zemlje, pored institucija sistema, važan je i nevladin sektor. Zato sam uvjerenja da Srbi u Hrvatskoj trebaju dati svoj puni doprinos po tom pitanju što Srpski odbor solidarnosti i čini. SOS zastupa i brani prava svih onih čija su prava ugrožena, bez obzira na nacionalnost, vjeru, političko opredjeljenje i tome slično. Mislim da čelnici Srba u Hrvatskoj to razumiju na ispravan način. Da je to drugačije, bilo bi ozbiljno zabrinjavajuće. Inače je javnosti poznato da sam u osnivanju i vođenju srpskih institucija bio veoma angažiran, a moja stranka je SDSS.

Demokratizacija zadovoljavajuća, ali…

Iako smatra da je Hrvatska po zakonskom okviru prema nacionalnim manjinama u europskom i svjetskom vrhu te da, s obzirom na naslijeđe rata, svi trebaju biti zadovoljni procesom demokratizacije, Bajalica upozorava na raskorak između zakonodavnog okvira i prakse.

“Da je Hrvatska po zakonskom okviru prema nacionalnim manjinama u europskom i svjetskom vrhu to je poznato svima koji temeljito izučavaju te zakone i međusobno ih uspoređuju. I to je za pohvaliti, što ovom prilikom i činim. Međutim, moram da kažem da u praksi stvari stoje malo drugačije. U praksi se dešava da se taj zakonski okvir ne uzima kao nešto po čemu se mora postupati. Takva praksa zahtijeva hitnu promjenu i to se mora dogoditi. Ja vjerujem da hoće. I kada objektivno sagledamo sva dešavanja u hrvatskom društvu i sve ono što je prethodilo, proces demokratizacije zadovoljava.”

  • Kao i druge manjine, odnosno društvo u cjelini, i Srbi u Hrvatskoj dijele istu sudbinu na mnogim područjima, ali kao manjina, posebno s obzirom na sukob 90-ih, imaju i specifičnih problema – koji su gorući problemi Srba u Hrvatskoj i slažete li se s nekim čelnicima u Srbiji da je status srpske manjine u Hrvatskoj izuzetno loš?

– Istina je da Srbi u Hrvatskoj dijele istu sudbinu na mnogim područjima sa svima ostalima i ne može biti drugačije, kao što je istina i da imaju specifične probleme i poteškoće koji proizlaze iz same manjinske pozicije u društvu. Svaki problem Srba u Hrvatskoj je gorući problem, ja ga tako doživljavam i tako bi ga trebali doživljavati svi politički predstavnici srpske zajednice. To je ispravan stav, sve drugo je loše. Nabrojit ću neke od problema koje imaju Srbi: tu prije svega mislim na zapošljavanje u državnim institucijama – sudstvo, školstvo, policija, u tijelima lokalne i regionalne samouprave, javne uprave.

Zatim obnova, povrat stanova, mirovinska prava, upotreba jezika i pisma, zamjena kuća i stanova između Srba i Hrvata u ratnom vremenu i svi problemi koji su iz toga kasnije proizašli, dakle mnogo otvorenih pitanja koja nisu riješena na pravi način. Što se tiče mogućnosti da Srbi u Hrvatskoj izgube svoj identitet, mislim da u budućnosti i to postoji. Što se tiče tvrdnji gospodina Aleksandra Vučića i gospodina Ivice Dačića i sl. da je stanje po pitanju poštivanja prava Srba u Hrvatskoj izuzetno loše, istina je negdje na pola puta. Obično to tako biva. Hvala premijeru Srbije na iskrenoj brizi, njegov odnos i njegova briga za Srbe u Hrvatskoj mnogo nam znači.

  • Što konkretno zamjerate u vezi tih problema političkim predstavnicima Srba u Hrvatskoj? Rekli ste, između ostaloga, da je veći dio krivnje za njihovo nerješavanje upravo na njima…

– Politika je ta koja odlučuje o brzini i kvaliteti rješenja problema sa kojima se susreću Srbi u Hrvatskoj. Da bi riješili probleme svoga naroda, politički predstavnici Srba u Hrvatskoj moraju biti u poziciji koja im to omogućuje. Oni su mnogo puta bili u takvoj poziciji – od državne razine po do lokalne. A rezultati njihovog angažmana ne mogu biti i nisu zadovoljavajući. U tom smislu dobronamjerno želim podsjetiti javnost da je ključni politički predstavnik Srba u Hrvatskoj, gospodin Pupovac, prije i u vrijeme prijema Hrvatske u EU bio u mogućnosti utjecati na kvalitetu riješenja velikog broja problema naroda kome pripada i kojega politički zastupa.

On je bio predsjednik Odbora za vanjsku politiku i član Odbora za međuparlamentarnu saradnju te član delegacije Hrvatskog sabora u zajedničkom parlamentarnom Odboru Republike Hrvatske i EU. Zašto tu poziciju nije iskoristio na bolji način, on treba dati odgovor. Dakle, iz navedenog se vidi da politički predstavnici Srba u Hrvatskoj nisu dorasli poslu u kojem su angažirani, odnosno nisu dorasli izazovima vremena.

Važnost dobrih odnosa s Beogradom

Komentirajući odnos političkih predstavnika Srba u Hrvatskoj s trenutačnim vlastima, Bajalica kaže da on u ovom trenutku zadovoljava te očekuje da će takav odnos rezultirati uspješnim rješavanjem problema koje Srbi imaju. A njegovanje dobrih odnosa s vlastima u Srbiji također smatra vrlo važnim pitanjem za srpsku manjinu u Hrvatskoj.

“Ako ne bi bilo tako, to bi bilo dosta loše po Srbe i zahtijevalo bi ozbiljno preispitivanje tog odnosa. Nadam se da do toga neće doći. Sa druge strane, sasvim je prirodno i poželjno da se dobar odnos uspostavi sa vlastima u Beogradu i snažno podržavam to nastojanje. Po tom pitanju Pupovac ima podršku svih koji na ispravan način sagledavaju politiku u srpskoj zajednici. Takav odnos nije i ne može biti na štetu Hrvatske države. Oni koji misle drugačije nisu dobronamjerni, to je sasvim sigurno.”

  • Iako SDSS blisko surađuje s vlastima te su mu po sporazumu pripale i dužnosničke funkcije, Milorad Pupovac upozorava da postoji kampanja prijetnji Srbima te da je položaj srpske manjine pogoršan – ističe između ostaloga nedavni skup A-HSP-a, infrastrukturne probleme u izoliranijim mjestima gdje žive Srbi, incidente s ustaškim znakovljem i parolama… S druge strane, premijer Andrej Plenković na kritike te vrste kaže da negativnih pojava ima, ali da se ne može govoriti o vladajućem trendu, pogotovo ne ‘fašizaciji’ ili ‘ustašizaciji’? Kako komentirate jedne i druge tvrdnje?

– Mislim da gospodin Pupovac dobronamjerno upozorava prije svega Hrvatske vlasti na pojave u društvu koje po njegovom mišljenju – i ne samo njegovom – moraju zabrinjavati i zahtijevaju reakciju. Takvih pojava koje uznemiruju, pa ponekad i ugrožavaju i pripadnike srpske zajednice u Hrvatskoj zaista ima. Meni se čini da se u zadnje vrijeme ne shvaćaju dovoljno ozbiljno i da se pokušavaju relativizirati. Takve pojave treba shvaćati veoma ozbiljno i na vrijeme reagirati i upravo to očekujem od vladajućih. Ne smije se dozvoliti da se točak demokratizacije hrvatskog društva okreće unazad. Konkretno o pozdravu “za dom spremni” mislim da je kao službeni pozdrav ustaške vojske i zločina koji su sa njim na usnama počinjeni, trajno kompromitiran i da kao takav mora biti zabranjen. A moje mišljenje potvrđuje i odluka Ustavnog suda u slučaju [Josip] Šimunić vezano upravo za taj pozdrav.

  • Neke srpske organizacije, poput SDF-a, Vijeća srpske nacionalne manjine i sl., žale se, između ostalog, na sukob interesa i tvrde da neki politički predstavnici Srba odlučuju o raspodjeli sredstava vlastitoj organizaciji – konkretno su spominjali SNV – i daljnjem distribuiranju novca te kažu kako je na djelu kontrola i podređivanje manjinskog civilnog društva i nevladinih organizacija jednoj političkoj stranci – spominje se SDSS – i ideologiji. Kako komentirate te tvrdnje i kako se takva neslaganja odražavaju na položaj Srba u Hrvatskoj?

– Istina je da među političkim predstavnicima Srba u Hrvatskoj postoji veoma ozbiljan sukob. Razlog za postojanje tog sukoba zaista postoji i to je prvo što svi skupa moramo razumjeti. Postoji snažna potreba demokratizacije srpskih institucija u Hrvatskoj, ali isto tako treba učiniti sve da se pojedine institucije ne kompromitiraju i zloupotrebljavaju, a takvih slučajeva nažalost ima. Političari žele sve držati pod svojom kontrolom i to je opštepoznato. Po tom pitanju ni srpski političari nisu izuzetak. Osobno sam se angažirao u rješavanju te situacije koja je za Srbe pogubna. Nadam se da ćemo zajedničkim snagama to stanje prebroditi.

  • Kakav je vaš stav prema dvojezičnim pločama u Vukovaru i kako bi trebalo pristupiti tom pitanju u odnosu na to kako mu se pristupilo ranije, a sjećamo se da je rezultiralo neredima i sukobima?

– Ja mislim da se zakoni moraju sprovoditi, inače zašto bi se donosili, ne vidim svrhu. To važi i za postavljanje dvojezičnih ploča u Vukovaru. Po mom dubokom uvjerenju, prije postavljanja tih ploča u Vukovaru, imajući na pameti sve ono što se tamo dogodilo u ratu, trebalo je otvoriti javnu raspravu o tome. Ta bi rasprava sasvim sigurno bila korisna i ljudi bi shvatili što se zaista mora napraviti. Naročito zbog toga što su mnogi bili izmanipulirani raznim neistinama. Vjerujem u zdrav razum kod ljudi. Mislim da nazivi ulica, državne institucije, javne ustanove, škole, policija trebaju za početak biti označene dvojezičnim pločama. Ovčara i memorijalni centar po mom mišljenju moraju biti izuzeti od dvojezičnih ploča, pa i neka druga mjesta, koja Hrvati opravdano drže za svoje svetinje.

Izvor: Al Jazeera