Oglasi

Balkan na putu da postane 'bolna rana Evrope'

Analitičari se slažu da regija zapadnog Balkana nije na vrhu lista prioriteta Evropske unije, a neki se boje da je poruka Donalda Tuska samo 'mrtvo slovo na papiru'.
Analitičari tvrde da Evropskoj uniji nedostaje konkretna strategija kada je u pitanju zapadni BalkanArhiva

Iako je kazao da su tenzije i podjele na zapadnom Balkanu "izmakle kontroli" i da je to djelomično zbog "nezdravog utjecaja spolja" te da će predložiti liderima Evropske unije da preduzmu akcije, uključujući i izradu strategija, novi-stari predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk nije objasnio šta podrazumijeva "utijeaj spolja" i na koje strategije konkretno misli.

Analitičari se slažu da regija zapadnog Balkana nije na vrhu lista prioriteta EU-a, a neki se boje da je Tuskova poruka samo "mrtvo slovo na papiru".

"Trenutno ne vidim niti jednu konkretnu strategiju, odnosno bilo kakvu vrstu promišljene i osmišljene nove konkretne strategije", ističe Vedran Džihić, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Beču.

Važno je, kaže, da se stvori svijest da je zapadni Balkan ugrožen, a da je na Balkanu ugrožena i Evropa i sve ono što Evropa globalno predstavlja, da "business as usual" nije više dovoljan da sačuva mir i osigura napredak.

Proširenje se ni ne spominje

Izjave i saopćenja sa prošlosedmičnog samita EU-a su, po riječima političkog analitičara iz Vijeća za demokratizaciju politike Bode Webera, oslikala dilemu koja je usidrena u evropskim krugovima.

"S jedne strane čujemo kako se stalno naglašava evropska perspektiva zemalja zapadnog Balkana, a s druge, u nekim poluzvaničnim saopćenjima lidera država Unije, nema riječi o 'proširenju'", objašnjava Weber.

Politički analitičar Adis Merdžanović, istraživač na Univerzitetu Oxford u Velikoj Britaniji, smatra da EU zemljama regiona treba ponuditi konkretnu perspektivu članstva u Uniji te da je činjenica da se situacija na zapadnom Balkanu pogoršala.

Slično kao i Weber, Merdžanović kaže da je od sastanka u Solunu 2003. godine EU konstantno ponavljala da je budućnost zapadnog Balkana unutar Unije, ali da o tome nije bilo riječi u Briselu.

"Naprotiv, [predsjednik Evropske komisije] Jean-Claude Juncker je rekao da u toku njegovog mandata neće biti primanja novih članova, to znači da je do 2020. godine, s Brexitom, ta perspektiva postala još dalja", smatra on.

'Samo prazna retorika'

U Bijeloj knjizi, koja je predstavljena nedavno i koja analizira budućnost Evropske unije, nastavlja on, pristup novih članova ne igra nikakvu ulogu. Čak se, po njegovim riječima, eksplicitno negira mogućnost proširenja u kratkom periodu.

"Sve dok ulaz u EU ne postane realna opcija, podrška 'evropskoj perspektivi' zapadnog Balkana ostaje samo prazna retorika", smatra Merdžanović.

Kada je u pitanju Tuskova konstatacija da su stvari na zapadnom Balkanu "izmakle kontroli", Merdžanović kaže da je jasno da su se tenzije u regionu u zadnje vrijeme digle.

"S vana se to može lako tumačiti kao destabilizacija samog regiona, iako to, naravno, nije primarni cilj takvih akcija. Radi se o taktičkim provokacijama, u svrhu permanentne izborne mobilizacije. To liderima dodatno pruža mogućnost da uvećavaju svoj utjecaj prema vani, nakon što iznova smire neku situaciju. Oni se tako mogu prezentirati kao neophodni za stabilnost u regionu", rekao je on.

Kaže da, ako se tu doda loše socio-ekonomsko stanje u mnogim državama, "imate situaciju koja se mora pažljivo pratiti".

'Glumljenje demokratije'

Vedran Džihić smatra da stvari na zapadnom Balkanu još nisu izmakle kontroli, ali da je potreban neko ko bi "kormilo okrenuo u drugom pravcu".

"Mislim da je iznimno važno da EU u ovom momentu pošalje jaku i jasnu poruku zapadnom Balkanu da on i dalje ostaje prioritet EU-a. Osim puno jačeg tematiziranja 'krize' na Balkanu u evropskim medijima, sve je u suštini ostalo isto - struktura i budućnost EU-a su pod znakom pitanja, a time, naravno, i proces i politika proširenja ka zapadnom Balkanu; gotovo nigdje u EU nema podrške stanovništva za proširenje. Ne vidim niti jedan novi mehanizam, bilo kakvu vrstu nove akcije. Ali, vidim, i pored nepromijenjenog okvira, mogućnost da se EU odvaži za neke odlučnije korake na Balkanu", ističe Džihić.

Kaže da je zajednički za regiju i EU to što autoritarne tendencije i nacionalizam jačaju, a glumljenje demokratije, po njegovim riječima, ne može zamijeniti suštinske reforme.

"Mislim da je kontraproduktivno da se u debatama van Balkana ponovo aludira na moguće nove konflikte i ratove. Taj negativizam u debati stvara lošu klimu. Ali, bez obzira na moj otpor prema ovakvim diskursima, bojim se da ako ne dođe do jake i nedvosmislene poruke i akcije EU-a i, na kraju, i SAD-a, da se Balkan može pretvoriti u bolnu ranu Evrope, najvjerovatnije ne s nekim novim ratovima sličnim onima tokom 1990-tih, ali s permanentnom krizom i agonijom, koja bi dovela do toga da sve dobre I konstruktivne energije napuste regiju i ostave je opustošenu."

Sagovornici Al Jazeere se slažu kada je u pitanju interpretacija Tuskove izjave da "utjecaj spolja" igra važnu ulogu u destabilizaciji zapadnog Balkana.

Bodo Weber je konkretan i tvrdi da Juncker pritom misli na Rusiju, njenu ulogu u neuspjelom puču u Crnoj Gori i javnoj podršci Nikoli Gruevskom u Makedoniji, u pokušaju da pretvori izvorno politički konflikt u etnički. On tvrdi da su krize na zapadnom Balkanu jednim djelom i posljedica geopolitičke nesigurnosti prouzrokovane novom administracijom u SAD-a i njenom nejasnom, konfuznom međunarodnom politikom.

'Takmičenje u alarmantnim izjavama'

"Samo djelomično imamo institucionalne krize u Makedoniji i Crnoj Gori, u Bosni i Hercegovini se nastavlja loše stanje, a dijalog Kosova i Srbije se nalazi u otvorenom ćorsokaku. Skoro sve te krize bi bile nepotrebne da je zadnjih godina postojao odlučniji angažman EU-a, umjesto nedostatka političke volje. Kada smo, naprimjer, moje kolege i ja upozoravali da slabo djelovanje EU-a na zapadnom Balkanu može prouzrokovati ozbiljne sigurnosne krize, bili smo redovno meta napada. Optuživali su nas da širimo neopravdanu paniku. Sada se evropski zvaničnici takmiče u  alarmantnim izjavama - umjesto da nude konkretne političke inicijative", navodi Weber.

Dodaje da neka nova strategija EU-a na zapadnom Balkanu može samo imati smisla ako iza nje stoji dovoljno političke volje, a ne samo "verbalno naoružavanje".

Adis Merdžanović se slaže s Weberom glede izjave Tuska o "utjecaju spolja". Tvrdi da nije novost da je Rusija geopolitički akter u regionu. Moskva je, nastavlja, vidljivo povećala svoju prisutnost na zapadnom Balkanu, ali ona svoju poziciju ne koristi da materijalno utječe na razvoj situacije.

Po njegovom mišljenju, obećana prodaja vojnih sredstava Srbiji, podrška bh. entitetu Republika Srpska, ili kritika pristupa Crne Gore NATO-u moraju se shvatiti kao ruski pokušaj da iskoristi postojeće probleme u regiji i da se umanji uticaj EU-a.

Signali iz Rusije i Turske

"Jasno je da Rusija na zapadnom Balkanu ne može pružiti realnu alternativu koja bi mogla biti konkurencija evropskoj perspektivi, pogotovo što se tiče socio-ekonomskog razvoja regiona, koji je duboko vezan za EU. Ali, ona može ponuditi vanjskopolitičku podršku alternativnoj ideologiji, koja negira demokratske principe, negira vladavinu prava i teži ka autoritarizmu s jakim vođom na čelu države. Naravno, u tom smislu, problem nije vezan samo za Rusiju, jer trenutne politike u Turskoj i SAD-u imaju isti efekat", kaže on.

Vedran Džihić smatra da je problematično to što su i Turska i Rusija postali uzori za novu vrstu autoritarizma, koji negira pluralitet i slobode i gazi demokratiju. Nažalost, tvrdi, na Balkanu ima mnogo snaga i osoba kojima je ponašanje i način vladavine Recepa Tayyipa Erdogana i Vladimira Putina simpatičan i blizak.

"To je opasno, zato što poništava sve nježne klice koje je demokratija pustila u regiji u zadnje dvije decenije i vraća nas u sistem autoritarnih razmišljanja i politika. Ostaje donekle nepoznanica u vidu administracije Donalda Trumpa, ali čini mi se da će i SAD na Balkanu slijediti istu ili vrlo sličnu politiku kao do sada i biti rame uz rame s EU-om", objašnjava Džihić.

Očekuje da će EU narednih sedmica i mjeseci raditi na novim pristupima, s više promišljanja i rada. Mišljenja je da će i samit zemalja Balkana i EU-a, u okviru Berlinskog procesa, u julu u Italiji, također biti važan za regiju.

Ništa bez civilnog društva

EU bi u konačnici, objašnjava Adis Merdžanović, trebala ponuditi kredibilnu perspektivu članstva i jasno kritizirati ponašanje domaćih političara. Međutim, kao problem vidi da EU članstvo ne može ponuditi, zbog internih kriza, a političare ne smije kritizirati previše, jer je ovisna o njihovoj kooperaciji u geopolitičkom smislu.

"To se veoma dobro vidjelo u izbjegličkoj krizi, gdje je EU ovisila o zemljama zapadnog Balkana i Turskoj da zatvore granice", navodi.

Održive reforme, kaže Merdžanović, mogu se postići samo ako se civilno društvo uključi u reformski proces i ako se parlamentima dozvoli da iskreno raspravljaju o prijedlozima, a ne samo da budu produžena ruka vladajućim strukturama.

Međutim, zaključuje istraživač na Univerzitetu Oxford, to bi podrazumijevalo potpuno drugačiji pristup evropskih organa, za koji trenutno ne vidi spremnost.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.