Balkanci – kolateralna šteta rata u Siriji
Njemačka je ove sedmice usvojila set strožih zakona, na osnovu kojih će ovu zemlju napustiti hiljade ljudi sa Balkana, koji su došli ovamo tražeći azil. Vlasti su napravile spisak od šest država za koje se ističe da su sada sigurne za život. Ipak, borci za ljudska prava ističu da će to ugroziti mnoge ljude koji će biti prinuđeni vratiti se u zemlje iz kojih su došli.
Dijelovi Berlina su multikulturalne sredine. Arapske i turske zajednice već odavno su dio šarolikog etničkog miljea. Posljednjih godina pridružili su im se i pripadnici balkanskih naroda. Upravo oni su se našli na udaru posljednjih odluka njemačke Vlade.
Dileme tražilaca azila
Albanci Argon i Gjelbrim kažu da je novi zakon o azilu ostavio njihovu zajednicu u dilemi da li je Njemačka, gdje nisu dobrodošli, imalo bolja od života u neimaštini od kojeg su pobjegli.
“U jednu ruku, život je ovdje mnogo bolji. Tu imamo sigurnost, bolnice i ljekare te škole za djecu. S druge strane, postoji čežnja za domovinom, jer smo ovdje stranci”, kaže Gjelbrim Musliji, Albanac u Njemačkoj.
Prema statistikama, ove godine je Balkan prešao veći broj Kosovara i Albanaca nego Sirijaca. Njemačka je po tom pitanju postrožila stav. Sve više prevladava mišljenje kako su ekonomski migranti iskoristili sirijsku krizu da bi se domogli Njemačke.
“Kancelarka Angela Merkel imat će višestruku korist od novih zakona o azilu. Kao prvo, umirit će glasove u svojoj desničarskoj koaliciji, koja smatra da su Nijemci zauzeli preblag stav prema ljudima koji žele doći u njihovu državu. S druge strane, vraćanje desetina hiljada Balkanaca njihovim kućama oslobodit će joj finansijska sredstava i prostor za prijem izbjeglica iz Sirije”, izvještava Laurence Lee, reporter Al Jazeere.
Povratak je već počeo. Policija stiže u naselje kako bi objasnila Kosovarima, Makedoncima, Srbima, Albancima, Bosancima i Crnogorcima da moraju ići nazad.
“Riječ je o ogromnom poslu. Imigracijski ured i policija nemaju dovoljno resursa da protjeraju sve te ljude. Obučavali smo policajce da razgovaraju s ljudima, da ih zamole da dobrovoljno napuste državu. Nudimo im i novac da se vrate”, kaže Reiner Wendt, član Sindikata njemačke policije.
Veliki rizik za Rome
Stav njemačke Vlade je da su države Balkana sigurne, jer to više nije ratna zona. S tim se ne slažu borci za ljudska prava, koji ističu da bi ti ljudi, naročito Romi, mogli biti u velikom riziku ako se budu morali vratiti.
“Ne može se reći da ti ljudi spadaju pod Ženevsku konvenciju, ali treba razmišljati o situaciji koja ih čeka na Kosovu. Tamo ne mogu voditi dostojanstven život”, smatra Stephan Mueller, borac za prava izbjeglica.
Činjenica je da će, prema ovoj politici, gotovo 200.000 ljudi sa Balkana morati napustiti Njemačku. Ipak, bez obzira na izuzetno lošu situaciju u njihovim državama, bez obzira na to da li zaslužuju azil ili ne, ovi ljudi osjećaju se kao kolateralne žrtve sirijskog rata.
Izvor: Al Jazeera