Pariz: Saradnja ključ za evropsku perspektivu regije

Usvajanjem deklaracije završen je Samit o Zapadnom Balkanu u Parizu. Poručeno je da je regionalna saradnja ključni uvjet za evropsku perspektivu zemalja regije.

Jedna od glavnih tema bila je unapređenje povezanosti u regiji i prilika za uzajamno korisnu trgovinu.

Čelnici šest zemalja Evropske unije i šest zemalja Zapadnog Balkana sastali su se u Parizu, na trećem samitu Berlinskog procesa, koji je pokrenut prije dvije godine kako bi se zemlje jugoistočne Evrope regionalnom saradnjom na konkretnim projektima približile Evropskoj uniji.

Predsjednik Francuske Francois Hollande je kazao da je razgovarano o konkretnim inicijativama na projektima energetike i transporta, koji će doprinijeti daljem razvoju ekonomskih odnosa u regiji.

Zahtjev EU-a

Prema njegovim riječima, 450 miliona eura bit će investirano u te projekte, a jedna trećina sredstava bit će osigurana iz evropskog fonda.

Predstavnici EU-a izrazili su spremnost da za različite projekte izdvoje milione eura. Vjeruju da će to stvoriti povoljniji ambijent za saradnju među državama Zapadnog Balkana.

“Odlučili smo dati blizu 100 miliona eura za tri željeznička infrastrukturna projekta u Srbiji, Albaniji i na Kosovu. Osigurat ćemo dodatnih 50 milona za poboljšanje energetske učinkovitosti u stambenim zgradama, te za neke manje projekte u cijeloj regiji. To potvrđuje da smo ozbiljni u namjeri da do 2020. osiguramo milijardu eura, kako bismo sufinansirali i podržali povezivanje i saradnju”, rekao je ranije Johannes Hahn, evropski komesar za politiku susjedstva i proširenje.

Novinarka Al Jazeere Nadina Maličbegović javila je iz Pariza da Evropska unija zauzvrat traži konkretne projekte od regionalnog značaja.

Širenje Evropske unije

Hollande je poručio da se nastavlja proces širenja EU-a.

On je istakao da su bila opravdana pitanja zemalja Zapadnog Balkana kako stvari stoje u vezi procesa širenja Evropske unije poslije referenduma u Velikoj Britaniji i kako će to utjecati na te države.

“Bilo je bitno naglasiti da odluka Velike Britanije ni na koji način neće utjecati na angažiranje EU prema balkanskim zemljama, u skladu sa uvjetima koji su pred njih postavljeni. Bilo je potrebno to naglasiti, jer smo dali riječ”, podvukao je Hollande.

On je istakao da EU mirovni projekat, a da su sve zemlje regije iskusile građanski rat, nacionalizam i ekstremizam te znaju cijeniti mir.

Da bi se išlo dalje u evropskom procesu, kako je dodao, neophodno je primijeniti reforme, a one moraju učvrstiti vladavinu prava, pospješiti borbu protiv kriminala, i ojačati saradnju među zemljama regije.

Neophodno je da se riješe i pitanja koja su tako duboko podijelila te države, naglasio je Hollande, dodajući da samo pod tim uvjetom može biti napretka.

Govoreći o Regionalnom uredu za mlade, o čijem uspostavljanju je potpisan sporazum u Parizu, on je objasnio da je odlučeno da se iskoristi primjer mladih iz Njemačke i Francuske koji su prije pet decenija odlučili da rade na saradnji i približavanju.

“Mislili smo da ta organizacija, prilagođena situaciji na Balkanu, može donijeti dobre rezultate. Francusko-njemački ured za mlade je omogućio saradnju na kulturnom nivou, realizaciju zajedničkih projekata, a to će isto biti funkcija na Balkanu”, naglasio je Hollande.

Problem izbjeglica

Također je bilo riječi o migraciji, jer su zemlje Balkana na izbjegličkoj  ruti, a učinile su sve da prihvate izbjeglice, na čemu im se Hollande posebno zahvalio.

Prema njegovim riječima, ako se žele prihvatiti ljudi koji beže od sukoba, potrebno je istovremeno kontrolirati granice i uložiti zajedničke napore Evropske unije i na Zapadnom Balkanu, posebno u borbi protiv krijumčara.

“Složili smo se oko toga, kao i ograničavanja migracija sa Balkana prema EU”, podvukao je on.

“Bitno je da svi zajedno djelujemo u istom pravcu, jer ukoliko jedna karika to ne čini, čitava konstrukcija može da se sruši”, upozorio je Hollande.

On je istakao da je razgovarano i o borbi protiv radikalizacije i odlaska boraca na ratišta.

“Evropa je nastala 60-tih godina u borbi za mir i ono što danas želimo da učinimo za Balkan jeste donijeti mir. Evropa ima takvu historiju da kada god postoji rizik konflikta, ona se mobilizira. Mir je u Evropi i kroz Evropu“, podvukao je on.

“Držat ćemo svoju riječ i nastavit ćemo raditi na stabilnosti i sigurnosti na Balkanu. Zemljama regije poručujemo da se proces nastavlja”, zaključio je Hollande.

Nastavak procesa Brdo-Brijuni

Berlinski proces nastavak je procesa Brdo-Brijuni, koji su 2013. godine pokrenule Hrvatska i Slovenija kako bi, kroz konkretne projekte, približili balkanske države. Prethodna dva samita održani su u Berlinu, odnosno Beču. Na sastanku su sudjelovali čelnici šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Kosovo, Crna Gora i Srbija) te šest zemalja članica EU-a (Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Francuska, Italija i Austrija). Evropsku uniju predstavljala je visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini.

Domaćin je bio Hollande, a na skupu je bila i njemačka kancelarka Angela Merkel, talijanski premijer Matteo Renzi, hrvatski Tihomir Orešković, slovenski Miro Cerar i austrijski Christian Kern te predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.

Izvor: Al Jazeera i agencije