Baltičke zemlje traže podršku NATO-a

NATO razmatra zahtjev tri baltičke države koje žele raspoređivanje hiljade vojnika koji bi ih štitili od moguće ruske invazije. Međutim, taj potez značio bi kršenje sporazuma između NATO-a i Rusije, prema kojem NATO neće formirati stalne baze u bivšim sovjetskim republikama.

U regiji se sprovode vojne vježbe, ali sa stvarnom svrhom. Piloti moraju uzleteti najkasnije 15 minuta nakon oglašavanja alarma. Samo prošle godine pozvani su 150 puta kako bi slijedili ruske avione iznad Baltičkog mora.

Zračna misiju NATO-a na Baltiku trenutno predvodi Norveška, u Litvaniji, uz podršku Italijana.

Cilj je, kažu, ubijediti male baltičke države da NATO neće dopustiti da im Rusi urade ono što su uradili Ukrajini.

”Pokazujemo svoje prisustvo time što patroliramo nebom. Znaju da smo u blizini, da smo na oprezu, da možemo poletjeti u roku od 15 minuta. U suštini, ovo je demonstracija sile kojom im želimo dati do znanja da smo ovdje”, navodi Ivar Magne Stene, zapovjednik norveških snaga.

Obavezan vojni rok u Litvaniji

U Litvaniji je atmosfera naizgled opuštena. Ali vlasti opet uvode obavezni vojni rok.

Koliko je poznato Al Jazeeri, vojska razmatra sve moguće scenarije, i kopnenu invaziju i zračni rat. Hoće li se protiv Rusa boriti na ulicama Vilniusa ili u ruralnim oblastima kako bi zaštitili glavni grad.

Osim blizine Rusije na istoku, Litvanija na zapadu ima rusku eksklavu Kalinjingrad. Vozovi koji prevoze naftu i ruske vojnike prolaze kroz sam Vilnius.

Litvanija se zbog toga osjeća opkoljenom. Sada je, osim poziva NATO-u da brani litvansko nebo, zajedno sa Estonijom i Latvijom zvanično tražila slanje 3.000 vojnika NATO-a, koji bi činili stalne kopnene snage, pravi test ranijih obećanja NATO-a da će da štiti ove zemlje.

”Tražimo da budu uz nas. Ako odluče poslati kopnene snage koje će se rotirati, kao što je slučaj sa misijom zračnih snaga, to će biti dobro”, rekao je ministar odbrane Litvanije, Juozas Olekas.

NATO Rusiju smatra nepredvidivom

Rusi, naravno, smatraju da je ovo histerično paničenje. Ekipa Al Jazeere bezuspješno je pokušala da razgovara sa ruskim ambasadorom u Vilniusu. Jedan od diplomata im je samo dobacio, ”Neki svakako govore da imamo prste u svemu”.

Potpuno suprotno od NATO-ove politike otvorenih vrata za novinare.

”NATO priznaje da nije bilo nijednog značajnog incidenta u kojem je ruski vojni avion narušio zračni prostor neke od baltičkih zemalja. Ali ovi piloti neumorno vježbaju, čisto za slučaj da će jednog dana zaista morati da djeluju”, prenosi reporter Al Jazeere, Laurence Lee.

Nezvanično, pojedini zvaničnici NATO-a priznaju da im je čudno da ulažu toliko truda u sprječavanje rata do kojeg, smatraju, najvjerovatnije neće ni doći. Ali Zapad ruskog predsjednika smatra nepredvidivim i zbog toga niko ne želi rizikovati.

Izvor: Al Jazeera