Ban pozvao na globalno smanjenje temperature

Generalni skeretar Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon pozvao je pozvao je svijet na otvaranju samita o klimi u UN-u, kojem prisustvuje 120 lidera, da “promijeni kurs” pred prijetnjom klimatskog zagrijavanja.

“Klimatska promjena prijeti teško stečenom miru, prosperitetu i šansama za uspjeh milijardi osoba”, kazao je on otvarajući Generalnu skupštinu UN-a u New Yorku.

“Moramo smanjiti emisije plina s učinkom staklenika”,  kazao je Ban.

Pozvao je vlade da uplate 100 milijardi dolara godišnje u Zeleni fond za klimu, uspostavljen u Kopenhagenu 2009. godine.

Također je zatražio da se vlade angažiraju kako bi zaključile univerzalni sporazum o klimi u Parizu 2015. godine i učine sve što mogu da ograniče porast temperature u svijetu za najmanje dva stepena, a što je cilj utvrđen u Kopenhagenu.

Francuska obećala milijardu dolara

Francuski predsjednik Francosi Hollande rekao je da će Francuska učestvovati sa jednom milijardom dolara u globalnom fondu za pomoć siromašnim zemljama u prilagođavanju efektima klimatskih promjena.

“Francuska će dati milijardu dolara u narednih nekoliko godina”, kazao je Hollande obračajući se učesnicima samita.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović obratio se učesnicima samita riječima da u svjetskoj zajednici, osim napora na zaustavljanju brojnih ratnih sukoba i posljedica globalne ekonomske krize te borbe protiv siromaštva, trenutno nema značajnije teme od negativnih posljedica klimatskih promjena.

“Bosna i Hercegovina pozdravlja odluku generalnog sekretara UN-a da organizuje samit o klimi, na kojem politički lideri, poslovni sektor i civilno društvo treba zajednički da razmotre i definišu opšte politike za razvoj, koji bi uključivao otpornost na klimatske promjene, ali i pokrenuo svjetsku zajednicu na odlučujuću akciju za uspješno zaključenje započetih pregovora u cilju donošenja globalnog međunarodnog pravno-obavezujućeg sporazuma o klimi u 2015. godini. Ugroženost naših društava, država i ekonomija od prirodnih i drugih katastrofa realna je opasnost, koja za posljedicu ima konkretne materijalne i ljudske štete i gubitke”, rekao je Radmanović.

“Srbija je spremna da doprinese rešavanju problema globalnog zagrevanja, posebno jer je mesecima žrtva katastrofalnih poplava”, kazao je predsjednik SrbijeTomislav Nikolić.

Nikolić je u obraćanju istakao da je Srbija mala zemlja, ali da, kroz partnerski odnos s drugima, može otkloniti sve prijetnje i probleme koji prevazilaze njene mogućnosti.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović je ocijenio da su klimatske promjene jedan od najvećih izazova s kojima se svijet danas suočava jer imaju direktan utjecaj na održivost i razvoj svih zemalja svijeta, pa čak i na opstanak čovječanstva.

“S gospodarskog i političkog gledišta nije teško zaključiti da će klimatske promjene u konačnici utjecati na gospodarstvo, sigurnost i političku stabilnost svih krajeva svijeta”, rekao je Josipović.

Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan je rekao da Turska planira smanjiti energetsku opterećenost u ekonomiji za 20 posto i povećati udio obnovljive energije u proizvodnji ukupne energije, a u skladu sa Akcionim planom za klimatske promjene 2011-2023. godine.

Govoreći o zahtjevima i ciljevima Turske u vezi s klimatskim promjenama, Erdogan je kazao da klimatske promjene predstavljaju jedan od najvećih problema današnjice te da se efekti globalnog zagrijavanja mogu osjetiti svugdje u svijetu.

“U posljednje vrijeme, povećan je broj, a i učestalost prirodnih nesreća, koje su se desile zbog meteoroloških promjena. Potreban nam je novi režim u borbi protiv klimatskih promjena nakon 2020. godine. Postojeće probleme moramo riješiti iz temelja. Također, moramo zaštiti prava naroda koji žive u nerazvijenim zemljama i zemljama u tranzciji, jer oni nisu uzrok klimatskih promjena, a najviše ispaštaju zbog njih”, rekao je turski predsjednik.

Ovaj samit ima za cilj da olakša obavezujući sporazum na konferenciji u Parizu 2015. godine, koja je naredna bitna etapa pregovora o klimi.

Najveći samit

Uoči klimatskog sastanka na vrhu stotine hiljada ljudi učestvovali su na više od 150 lokacija na svijetu na “Maršu za klimu” kako bi skrenuli pažnju na nužnost smanjivanja emisije štetnih plinova, glavne prijetnje klimi i okolišu općenito.

UN s ponosom ističe da će samit biti skup s najvećom koncentracijom svjetskih političkih čelnika koji se ikad okupio na temu klimatskih promjena.

Cilj skupa je ograničavanje globalnog zagrijavanja na dva stepena Celzijusa više od predindustrijskog doba.

No, naučnici upozoravaju da će, ako se emisija stakleničkih plinova zadrži na sadašnjem nivuo, Zemlja do kraja stoljeća biti toplija za četiri do pet stepena.

Sporazum iz Pariza stupit će na snagu 2020. godine.

“New York je jedinstvena prilika za provjeru s koliko volje jedni i drugi žele raditi na klimi”, tvrdi dužnosnica UN-a nadležna za klimu Christiana Figueres.

Kaže kako ne očekuje da bi značajniji broj zemalja najavio svoje obaveze s konkretnim brojkama, ali naglašava da će na sastanku biti svi glavni igrači – vlade, lokalne zajednice, preduzeća, naftne firme, finansijske institucije i nevladine organizacije.

Kina i Indija

Pažnja će biti na velikim zemljama u rastu, prije svega na Kini i Indiji, koje, kao najveći zagađivači na svijetu, uz SAD, nevoljko pristaju na smanjivanje svojih emisija, kako ne bi usporile rast, i insistiraju da industrijalizirane zemlje plate najveću cijenu.

Američki predsjednik Barack Obama će prisustvom na samitu poslati poruku svijetu, no Kina u New York šalje tek zamjenika predsjednika Vlade Zhanga Gaolija, a Indija ministra za okoliš.

No, specijalna izaslanica UN-a za klimatske promjene Mary Robinson ukazuje na činjenicu da je Gaoli “treći po važnosti kineski političar i najviši autoritet u pitanjima klimatskih promjena i razvoja”.

Također navodi kako od sudionika njujorškog skupa očekuje politički angažman, ali i konkretne inicijative, poput izjave o uspostavi tarifa ugljen-dioksida.

Veličina skupa primorala je UN na organizaciju tri paralelne plenarne sjednice.

Ban će na kraju samita rezimirati ostvarene rezultate i proslijediti ih pregovaračima, kako bi ih mogli uključiti u iduće sastanke, u decembru u Limi i iduće godine u Parizu.

Izvor: Agencije