Bandić: Bosanski jezik kroz historiju izbor i legitimacija žitelja BiH

Izetbegović je u svom obraćanju istakao da je pitanje jezika jedno od najvažnijih obilježja identiteta jednog naroda (Anadolija)

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović otvorili su u hotelu “Westin” trodnevni međunarodni naučni simpozij o jeziku “Bosanski jezik u vremenu”.

Izetbegović je u obraćanju istakao da je pitanje jezika jedno od najvažnijih obilježja identiteta jednog naroda, prenosi Anadolija.

Rekao je da su Bošnjaci ostali vjerni svom jeziku iako su “od kraja 15. do kraja 20. stoljeća stvarali djela i na orijentalnim jezicima, koji nikada nisu uticali na čistoću maternjeg bosanskog jezika”.

Također je kazao da je blizu 300 stvaralaca iz tog perioda ostavilo raznorodna djela u kojima se jezik tog područja zove bosanski. Upozorio je da domaće stanovništvo ni za vrijeme Osmanlijskog carstva nikad nije zaboravilo svoj jezik i zavičaj.

Stara jezička baština

Osim Bošnjaka, bosanskim su jezikom pisali i bosanskim ga zvali pisci pripadnici drugih naroda u Bosni, rekao je Izetbegović.

“Zašto je bosanski jezik bio tako rasprostranjen i prihvaćen u narodu? Zato što je bio temeljen na staroj jezičnoj baštini, na jeziku kakvog nalazimo na mramorima ili stećcima, na onom prvotnom, zatečenom jezičnom stanju”, kazao je Izetbegović.

Utvrdio je da jezik određuje nacionalne granice te da je neprihvatanje bosanskog jezika “ultimativna prepreka odricanju od velikodržavnih ambicija na račun Bosne i Hercegovine, njenog teritorijalnog i kulturnog identiteta”.

Prisjetio se kako su Bošnjaci izgubili konstitutivnost iz Ustava iz 1964, pa tako u to vrijeme, sve do 1990, nisu dobili pravo na vlastiti jezik. Rekao je kako ohrabruje činjenica da danas 53 posto govornika u Bosni i Hercegovini govori bosanskim jezikom.

Izetbegović je izrazio nadu da će simpozij doprinijeti bržoj implementaciji bosanskog jezika u obrazovni program u Hrvatskoj.

“Neprihvatljivo je da Bošnjaci, druga po veličini nacionalna manjina u Hrvatskoj, nemaju niti po jednom modelu svoj maternji jezik u osnovnim i srednjim školama, sa izuzetkom Islamske gimnazije ‘Dr. Ahmet Smajlović'”, kazao je.

Izbori i legitimacija žitelja BiH

Naglasio je potrebu stvaranja bilateralnog sporazuma o ovom pitanju.

“Ohrabruje da Zagreb i Hrvatska nisu tijesni za razgovor o bosanskom jeziku, o čemu svjedoči i ovaj simpozij”, poručio je Izetbegović.

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, glavni pokrovitelj ovog simpozija, istakao je da je bosanski jezik kroz historiju “bio izbor i legitimacija žitelja Bosne i Hercegovine”.

“On je podnosio i promovirao sve sličnosti i razlike unutar višekompozitnog i višenacionalnog bosanskohercegovačkog društva”, rekao je Bandić.

Upozorio je da je bosanski jezik bio gotovo cijeli vijek “likvidiran iz javnog komunikacijskog prometa”.

“Sada kada su Bošnjaci napokon jezično i sociokulturno ravnopravni s Hrvatima, Srbima i Crnogorcima, etički i politički je krajnje neprihvatljivo dirati im jezik i osporavati mu ime i egzistenciju”, poručio je Bandić.

Na otvorenju su učestvovali brojni predstavnici hrvatske i bh. akademske zajednice, ambasadorica Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj Renata Paškalj te predstavnici Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba i Kulturnog društva Bošnjaka “Preporod”.

Naučni simpozij o jeziku “Bosanski jezik u vremenu” održava se od 21. do 23. aprila u hotelu “Westin”, gdje se okupio značajan broj stručnjaka iz regije.

Izvor: Agencije