Banka koštane srži prijeko potrebna BiH

Piše: Ibrahim Sofić

„Teško mi je. Posebno mi je teško prisjetiti se dana kad sam bila vezana za krevet, primajući na litre otrova.“

Riječi su ovo Nejre Musić, djevojke koja se uspjela izboriti sa rakom limfnih čvorova, u Bosni i Hercegovini, jedinoj državi regije koja nema vlastiti registar donora koštane srži. Ovaj registar sadržava podatke o ljudima koji su spremi donirati koštanu srž, prijeko potrebnu za izlječenje – što je više imena, lakše je naći odgovarajućeg donora.

Musić je obišla mnoge države kako bi se izliječila. Mnogi nisu u toj mogućnosti i predstoji im daleko teža borba…

„Ležala sam u nimalo ugodnoj sobi, sa visokim stropovima, zelenim zidovima, razvaljenim krevetima i sa redovnim gostima – žoharima. Sama vijest da bolujem od raka limfnih čvorova veliki je šok, ali javlja se neka neopisiva snaga i volja za životom! Počinje borba…“

„Volim svoju domovinu, ali, na žalost, u njoj nisam mogla dobiti sve potrebne tretmane. Odlazila sam na punkcije u Zagreb, pet scan u Austriju, Zagreb, i mnoge ostale nalaze u Tursku.“

Preteško liječenje

Generalno, liječenje u BiH nije teško, nego je preteško, dodaje.

„Moje liječenje je, hvala Bogu, dobro prošlo, ali uvijek napominjem te uvjete koji su u BiH kritični. Stalno pričamo kako imamo sve, a zapravo nemamo ništa! Zaista imamo tim dobrih ljekara, koji su pomogli u mom izlječenju, ali oni nisu krivi jer nemaju uvjete za rad.“

Kao i prethodnih godina, i ove godine je organizirana akcija prikupljanja sredstava za formiranje državnog registra, a Musić je bila zaštitno lice ove kampanje. Na brojne telefone javljale su se poznate bh. ličnosti, razgovarale i tako prikupljale novac.

„Ovogodišnja akcija je bila veoma, veoma uspješna. Ljudi su zvali iz mnogih gradova u BiH, ali i van granica. Ljudi su bili veoma oduševljeni samom akcijom, pa smo primili mnogo poziva“, ističe sugovornica Al Jazeere.

„Mislim da smo mi zemlja kojoj je potrebna banka koštane srži. I, usput, jedina smo zemlja koja nema istu. Zar to nije pomalo sramotno? Ali evo, radimo na tome, i hvala Bogu dragom, ali onda i našim sugrađanima koji se svaki put rado odazovu pomoći.“

Neupitan značaj

Za doktora Bakira Nakaša, značaj registra donatora i banke koštane srži, odnosno matičnih stanica je neupitan.

„Postojanje ovakve institucije preduvjet je za kvalitetno i sigurno osiguranje potencijalnih donatora za nezgodnu transplantaciju matičnih stanica. Kada nemamo mogućnost za  transplantaciju od bliskih rođaka ili vlastitih matičnih stanica, tada se traži podudaran donator koji ima istu ili sličnu HLA tipozaciju. Ovaj posao zahtjeva pristup velikom broju tipiziranih donatora koji su pohranjeni u bazama, bankama, koštane srži i na osnovu podudarnosti pristupa se uzimanju matičnih stanica te potom njihovoj transplantaciju“, kaže za Al Jazeeru.

„Vjerovatnoća podudarnosti računa se na više desetina hiljada uzoraka.“

Nakaš ističe kako postojanje banke podataka i registra o tipiziranim donatorima u BiH osigurava izvor informacija za moguću komparaciju, ali je nedovoljan da „možemo imati adekvatnog donatora“.

„Osim toga, sa određenim brojem donatora ulazimo u mrežu svjetskih banaka koštane srži koji trenutno imaju više od 50 miliona tipiziranih donatora“, dodaje ovaj bh. ljekar.

U bankama podataka postoji oprema za tipizaciju koja mora biti standardizirana uz jedinstveni protokol rada i software za razmjenu podataka sa svijetom, kaže naš sagovornik.

„Taj skup informacija i opreme čine registar i banku. U ovom slučaju nema čuvanja ‘transplantata-kalema’ kao što je slučaj kod banke pupčanika koje se čuvaju zamrznute do 20 ili više godina. Iz svega ranije navedenog proizilazi značaj registra i banke jer u suprotnom pacijenti su osuđeni da lutaju po svijetu i plaćaju velike svote novca za ove intervencije.“

Ogromni troškovi

Kada se govori o „izgradnji banke“, Nakaš ističe da je to više figurativan izraz jer nema bukvalne izgradnje objekata.

„Registar i banka su u sastavu postojećih institucija (zavodi za transfuzijsku medicinu) kao i oprema.“

Ono što još nedostaje su i dijelovi opreme koji će se nabavljati iz sredstava fondova zdravstvenog osiguranja ili budžeta.

„Trenutna sredstva koja se prikupljaju treba da finansiraju tipizaciju pojedinih donatora. Cijena koštanja jedne tipizacije je približno 400 eura“.

Sve češće se može pročitati kako je pacijentima za liječenje izvan BiH potrebno osigurati velika sredstva, a osiguranje registra, odnosno banke podataka donora koštane srži i matičnih ćelija bi u mnogome olakšalo liječenje u domovini.

Za liječenje van države, traženje potrebnog donora i sve postupke koji prate taj proces potrebno je izdvojiti na desetke, pa i stotine hiljada eura.

Organizator posljednje akcije bila je nevladina organizacija Mala iz koje navode kako veliki značaj ove manifestacije leži u činjenici da je BH banka koštane srži konačno u poziciji da postane član svjetskog udruženja takvih banaka i da formira svoj registar.

Samim tim, ukoliko bi BiH postala članica planetarnog udruženja, mogućnosti za izliječenje transplantacijom koštane srži bi se u mnogo puta uvećale.

Izvor: Al Jazeera