Beograd neće dati dokumentaciju ICTY-ju

Vlada Srbije neće mijenjati svoju odluku o snižavanju nivoa saradnje s Haškim tribunalom (ICTY) poslije odluke Apelacionog vijeća da na slobodu pusti hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača, poručio je premijer Srbije Ivica Dačić.

On je naveo da presuda od petka može ostaviti teške posljedice i po regionalu saradnju, javlja iz Beograda novinar Al Jazeere Marko Subotić.

Iako niko iz državnog vrha Srbije nije želio objasniti kako će dalje funkcionirati saradnja Beograda i Haga, iz Vlade je samo saopćeno da tužilaštvu ubuduće neće biti dostavljana tražena dokumentacija.

Umjesto dosadašnjih susreta i sastanaka, zvaničnici Beograda i ICTY-ja od sada će komunicirati samo pisanim putem. Odluka Vlade Srbije da svede saradnju s tim međunarodnim sudom na tehnički nivo podrazumijeva formalnu korespodenciju i skidanje sa dnevnog reda svih zahteva iz Haga za dostavu dokumentacije.

Takav odgovor Beograda na presudu Apelacionog veća u slučaju Gotovina-Markač tražio je premijer Dačić

“Haški sud može da donese bilo kakvu presudu, ali mislim da će u anale ući to da su dva veća jednog istog suda doneli doneli dve tako oprečne presude”, kaže Dačić.

Teške posljedice

Odluka Vlade Srbije za njega je jedino moguće rješenje zbog, kako je rekao, posljedica koje oslobađanje Gotovine i Markača može imati.

“Ovo će ostaviti teške posledice, pre svega po proces pomirenja u regionu. Kako neko od nas traži da osudimo sve zločine, a drugi mogu da ne osude zločin prema srpskom narodu?”, pita Dačić.

Prema mišljenju pojedinih analitičara, Srbija bi, osim svođenja saradnje s ICTY-jem na tehnički nivo, trebala Ujedinjenim narodima (UN), koje su i osnivač tog suda, uložiti žalbu.

Izručenjem Ratka Mladića, a potom i Gorana Hadžića, Srbija je zvanično završila saradnju s ICTY-jem. Poslije hapšenja preostalih bjegunaca, saradnja se svodila na dostavljanje potrebne dokumentacije.

S druge strane, Srbija iz Haga pokušava dobiti arhivsku građu, ali i dozvolu da pojedini osuđenici kazne izdržavaju u Srbiji.

Zbog toga je za Jelenu Milić iz Centra za evroatlanske studije odluka Vlade u Beogradu bila histerična.

Očekuje se reakcija EU-a

“Mi znamo da je bilo tih pokušaja da se evenutalno neki od osuđenih omogući služenje kazni u Srbiji. Da li će Vlada sad tu granu da preseče i da pokušajoko toga, da li će nešto od dokumenata što su mogli da se dobije… usporiti saradnju – ostaje da se vidi”, rekla je ona.

Odnos Beograda s Tužilaštvom ICTY-ja u velikoj mjeri utjecao je u posljednjih 12 godina na kretanje zemlje ka Evropskoj uniji (EU).

Zbog toga će Milanu Antoniću iz Komitet pravnika za ljudska prava (Jukom) biti zanimljiva reakcija iz Brisela.

“Ja očekujem da će ukoliko srpska država bude istrajavala u ovakvoj retorici prema Hagu i EU zaoštriti pojedine stavove i sa pravom tražiti da Srbija nastavi saradnju sa Hagom”, kazao je on.

Odluka Vlade Srbije da nastavi samo tehničku saradnju s ICTY-jem donijeta je samo mjesec dana prije nego što bi glavni tužilac tog suda Serge Brammertz u UN-u trebao podnijeti svoj redovni izvještaj o saradnji zemalja regiona s Tribunalom u Hagu.

Izvor: Al Jazeera